Predsjednik Vlade entiteta Republika Srpska Radovan Višković izjavio je u utorak u Banjaluci da će nastaviti s obavljanjem redovnih aktivnosti, unatoč tome što je za njim raspisana potjernica, kao i za predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i predsjednikom entitetske Skupštine Nenadom Stevandićem.
Sud Bosne i Hercegovine raspisao je 17. marta centralnu potjernicu za Stevandićem, Dodikom i Viškovićem koji su sumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak.
Krivični zakon BiH za to djelo predviđa kaznu zatvora od minimalno pet godina kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.
Višković je novinarima u Banjaluci rekao da će putovati u slučaju poslovnih obaveza, ali da će se vraćati u Bosnu i Hercegovinu.
"Ne bojim se potjernice", kazao je Višković, ističući i da "nije ništa kriv".
Potjernica za Viškovićem, Stevanidćem i Dodikom raspisana je nakon što se proteklih dana nisu odazivali na pozive za davanje iskaza u Tužilaštvu BiH.
Po ovoj odluci Suda BiH dužne su da postupaju sve policijske agencije u BiH uključujući i Graničnu policiju BiH, koja bi, također, trebala da spriječi i njihov eventualni pokušaj prelaska granice sa susjednim zemljama.
Nakon raspisivanja potjernice oglasio se prvi put i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, rekavši da bh. entitet donio svoje zakone i da se u Bosni i Hercegovini "ne može ništa odlučivati bez sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta".
Gostujući na televiziji Pink, Stevandić je iznio tvrdnju da potjernica "predstavlja osvetu" za to što se ništa nije desilo na protestu u Beogradu", ne iznoseći detalje i dokaze za svoje tvrdnje.
Tužilaštvo BiH saopćilo je početkom marta da od kraja prošle godine provodi istragu o krivičnom djelu napada na ustavni poredak.
Nije objavilo na šta se konkretno odnosi istraga i ko su osumnjičeni, ali su Dodik, Višković i Stevandić u medijskim istupima, u međuvremenu, potvrdili da su dobili pozive za davanje iskaza i da se neće odazvati.
Tužilaštvo je intenziviralo aktivnosti naredbom za njihovo privođenje zbog davanja iskaza, tokom niza secesionističkih poteza vlasti u RS.
Skupština RS je krajem februara usvojila neustavni zakon, koji zabranju rad pravosudnih i policijskih institucija države na teritoriji tog entiteta, a 13. marta i nacrt novog ustava, koji definira RS kao državu.
