Naučnici koji su utvrđivali ekonomsku štetu uzrokovanu invazivnim štetočinama širom svijeta otkrili su da su dvije vrste odgovorne za više štete od bilo koje druge. Naime, od 1986. do 2020. godine američka bik-žaba i smeđa drvena zmija zajedno su uzrokovale globalnu štetu od 16,3 milijarde dolara. Osim ekološke štete, invazivni par štetočina uništio je poljoprivredne usjeve i izazvao skupe nestanke struje. Zašto?
Dvije invazivne vrste, američka bik-žaba i smeđa drvena zmija, pokazale su se kao najštetnije štetočine prema studiji objavljenoj u magazinu The Nature. Naučnici se nadaju da će njihov izvještaj potaknuti više investiranja u sprječavanje štetočina u budućnosti.
Naučnici su izračunali da je vrsta smeđe drvene zmije odgovorna za uzrokovanje štete u vrijednosti od 10,3 milijarde dolara, dijelom zato što se nekontrolisano razmnožila na nekoliko Pacifičkih ostrva.
Smeđa drvena zmija ili latinskog imena boiga irregularis, nekontrolisano se razmnožila na Pacifičkim ostrvima uključujući Guam i Marijanska ostrva, gdje su ovu vrstu gmizavaca neznajući unijele američke trupe u Drugom svjetskom ratu, rekao je istraživač Ismael Soto, doktorant i istraživač iz Češke koji je vodio ovo istraživanje.
Ovaj gmizavac je pokazao koliko štete mogu da izazovu vrste koje dođu na prostor gdje nemaju predatora. Ostavljene da se razmnožavaju godinama bez kontrole ove zmije su izazvale nestanak gotovo svih domaćih vrsta ptica na ostrvu Guam u Pacifiku.
Mnoštvo drugih vrsta štete takođe se pripisuje smeđoj drvenoj zmiji, među kojima su veliki gubici autohtonih životinjskih vrsta u guamskim šumama, napadi na djecu i kućne ljubimce te prekidi električne energije.
Smeđe drvene zmije ponekad su bile toliko brojne da su uzrokovale nestanak struje gmižući po električnim instalacijama.
Istraživanje koje je radio University of Washington još 2008. pokazalo je da indirektni uticaj može biti i mnogo dalekosežniji jer smanjuje širenje drveća što remeti već oštećeni ekosistem.
"Smeđa drvena zmija često se koristi kao udžbenički primjer za negativni uticaj invazivnih vrsta, ali nakon gubitka ptica niko nije pratio indirektne posljedice koje uzrokuju zmije", rekla je Haldre Rogers, tada studentkinja doktorskih studija biologije na Univerzitetu u Washingtonu.
"Prošlo je više od dvije decenije od kada su ptice nestale. Čini mi se da će se ove posljedice dalje odjekivati ako su ptice fundamentalna komponenta šuma", rekla je ona.
Više od dva miliona smeđih drvenih zmija nastanjuje malo pacifičko ostrvo Guam.
Američka bik-žaba, latinskog imena lithobates catesbeianus, može da naraste i do 30 centimetara dužine i imala je najveći uticaj u Evropi, prema istraživanju objavljenom u Scientific Reports, magazina The Nature.
Ekspanzija ovih vodozemaca u Evropi traži ambiciozne i skupe programe uptavljanja, piše BBC.
Kako bi se spriječilo njihovo dalje širenje, lokalne uprave su bile prisiljene da postavljaju skupe ograde otporne na ove žabe oko mjesta na kojima se razmnožavaju.
U Njemačkoj je, na primjer, ograđivanje samo pet bara koštalo 270.000 eura, kako je nevedeno u jednoj prijašnjoj studiji rađenoj u Evropskoj uniji.
Ovaj vodozemac jede gotovo sve, čak i druge pripadnike svoje vrste.
"Ove žabe će pojesti gotovo sve što može da im stane u usta. Nema veze da li je to druga žaba ili ptica ili komarac", rekao je 2014. biolog Adam Sepulveda za agenciju Associated Press.
Životinje su porijeklom iz istočnog dijela Sjedinjenih Američkih Država, ali su se proširile na gotovo sve države osim Sjeverne Dakote.
Žabe ne samo da jedu druge žabe, već se i takmiče protiv raznih životinja za hranu i šire gljivicu za koju se vjeruje da uzrokuje značajan pad populacije vodozemaca.
Naučnici vjeruju da su ih pustili ljudi u istočnoj Montani kao kućne ljubimce ili punoglavce koje su ribari koristili kao mamac.
Druge vrste manjih žaba kreketuša uobičajenih na mnogim lokacijama bile su okrivljavane za izazivanje materijalne štete na različite načine, na primjer, izuzetno su bučne tokom perioda parenja što je izazvalo pad u cijenama nekretnina pored lokacija gdje su naseljene u velikim brojevima.
Naučnici ukazuju da je potrebno ulagati u kontrolu globalnog transporta invazivnih vrsta kako bi se izbjegle velike materijalne štete.
"Danas je trgovina kućnim ljubimcima glavni put za ove vrste, pogotovo kada su u modi egzotične zmije", rekao je Soto za Reuters. "Predlažemo da se konstantno ažurira crna lista vrsta zabranjenih za trgovinu."
Brojevi do kojih su došli istraživači izvedeni su sabiranjem troškova povezanih s invazivnim vrstama kako je opisano u literaturi ili studijama koje se smatraju visoko pouzdanim. Rezultati su velikim dijelom proizašli iz procjena i izvođenja, ne empirijskog posmatranja, napominje se.
Facebook Forum