Autor: David Shukman, BBC (Prevela: Ena Stevanović)
Čovječanstvo je izloženo riziku zbog niza opasnosti koje smo sami stvorili, rekao je profesor Stephen Hawking.
Nuklearni rat, globalno zatopljenje i virusi nastali genetskim inženjeringom su neke od opasnosti koje je profesor Hawking posebno izdvojio.
Pored toga ističe da bi daljni napredak znanosti i tehnologije mogao stvoriti "nove načine na koje stvari mogu krenuti po zlu".
Hawking je ove godine održao predavalje u sklopu BBC-jevog ciklusa radio predavanja pod nazivom "Leith Lectures" u kojem je govorio o istraživanjima crnih rupa, a njegovo upozorenje je, zapravo, bilo odgovor na pitanja iz publike.
On kaže da će čovječanstvo biti u mogućnosti da opstane samo ukoliko uspostavi kolonije u drugim svjetovima.
"Iako se šanse da će se u određenoj godini desiti katastrofa na planeti Zemlji čine niskima, one se s vremenom povećavaju i u narednih tisuću ili deset tisuća godina će to biti gotovo sasvim izvjesno. Do tada bismo se trebali rasporediti po svemiru i ostalim zvijezdama tako da katastrofa na planeti Zemlji ne bi značila i kraj ljudske vrste. Međutim, nećemo uspostaviti samoodržive kolonije u svemiru najmanje u narednih sto godina, tako da moramo biti vrlo oprezni u tom razdoblju", upozorava Stephen Hawking.
Ironično je da ovako istaknuta ličnost u svijetu znanosti smatra sam znanstveni napredak glavnim izvorom novih prijetnji.
I ranije je profesor Hawking isticao potencijalne rizike razvoja umjetne inteligencije koji bi mogao uzrokovati izumiranje ljudske vrste.
No, on tvrdi da će se uvijek naći način kako da se suoči s tim.
"Nećemo prestati napredovati, niti ćemo promijeniti pravac napretka, tako da moramo prepoznati opasnosti i kontrolirati ih. Ja sam optimist i vjerujem da to možemo učiniti", ocjenjuje Hawking.
Kada su ga upitali za savjet mladim znanstvenicima, profesor Hawking je rekao da ne smiju prestati istraživati naš "veliki i kompleksni" svemir.
"Iz moje vlastite perspektive, predivan je osjećaj živjeti i raditi istraživanja u oblasti teorijske fizike. Nema boljeg osjećaja od eureka momenta kada otkrijete nešto što niko prije vas nije znao", iskreno će Hawking.
Ali, on je također rekao da bi buduće generacije istraživača trebale biti svjesne kako znanstveni i tehnološki napredak mijenja svijet, te bi trebali pomoći široj javnosti da ga razumije.
"Važno je osigurati da se te promjene kreću u pravom smjeru. U demokratskom društvu to znači da svako treba imati osnovno razumijevanje znanosti kako bismo donosili ispravne odluke o budućnosti. Dakle, komunicirajte otvoreno o onome što pokušavate učiniti u znanosti i ko zna, možda ćete na kraju i sami početi razumijevati", riječi su Hawkinga.
Otkada mu je dijagnosticirana rijetka neurološka bolest, odlučnost profesora Hawkinga da prevlada ogromne izazove koje nosi njegova invalidnost je zadivila i fascinirala svijet.
Njegova kći Lucy, novinarka i književnica koja je skupa sa ocem napisala znanstvene knjige za djecu, zamoljena je da objasni njegov poriv.
"Mislim da je on nevjerovatno tvrdoglav i da ima vrlo zavidnu želju da napreduje, kao i sposobnost da usmjeri sve svoje rezerve, energiju i mentalnu usredotočenost u taj cilj da ide dalje", rekla je Lucy.
"Ali, on ne ide dalje u svrhu preživljavanja, već da prevaziđe sve to tako što će stvarati iznimna djela, pisati knjige, držati predavanja, inspirirati druge ljude sa neurodegenerativnim i drugim poteškoćama, i uz sve to biti obiteljski čovjek, prijatelj i kolega mnogim ljudima i imati održavati prijateljstva diljem svijeta", zaključila je Hawkingova kćerka.
