Novi izvještaj američkog State Departmenta o ljudskim pravima snažno je kritikovao militante Islamske države, kao i vlade Rusije, Irana i Azerbejdžana za kršenje ljudskih prava.
U svim državama našeg regiona korupcija na najvišem novou ključni je problem kao i pristici na medije.
Redovni izvještaj o poštovanju ljudskih prava širom svijeta, navodi da je jedan od najuočljivijih trendova u 2014-toj, brutalnost militanata Islamske države u Siriji i Iraku prema jazidskoj manjini, kao i hrišćanima, Turkmenima, ali i šiitskim i sunitskim muslimanima koji im se ne pokoravaju i ne pristaju na njihove ekstremističke aktivnosti.
Isto tako u izvještaju je podcrtana nesposobnost iračke vlade da obuzda nasilne i kriminalne akcije provladinih šiitskih milicija u takozvanom narodnom mobilizacijskom komitetu koji pomaže vladi u borbi protiv militanata Islamske države.
Državni sekretar SAD John Kerry je predstavljajući izvještaj rekao:
„Terorizam je ozbiljna prijetnja ljudskim pravima. Konflikti su druga. Činjenica radi u 2014-oj, zabilježili smo pogoršanje stanja ljudskih prava u državama kao što su Centralnoafrička Republika, Irak, Libija, Somalija, Južni Sudan, Sirija i Ukrajina, koja je postala žrtva svog susjeda Rusije."
Ruska vlada druga je na udaru snažnih kritika ne samo zbog kršenja ljudskih prava unutar granica Rusije već i zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, kao i njene uloge u sukobu na istoku Ukrajine, gdje aktivno pomaže proruskim separtistima.
Ruski politički sistem se u izvještaju kvalifikuje kao „rastuće autoritaran“, sa uvedenim setom novih mjera čiji je cilj represija nad disdentima u zemlji.
Podcrtava se zakon o stranim agentima, zakon protiv ekstremizma i druga sredstva kojim se uznemiravaju, pristiskaju i diskredituju ili procesuiraju svi koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj ruskoj vlasti.
Poseban je problem zakon protiv ekstremizma koji se koristi za procesuiranje religioznih manjina, a posebno je usvojeno nekoliko zakona protiv LGBT populacije.
Navodi se da je korupcija u Rusiji „široko rasprostranjena kroz izvršne ovlasti i pravosudni sistem na svim nivoima vlasti."
Takođe su na Krimu kritikovane „ruske okupacione vlasti„ zbog pritiska na tatarsku zajednicu, još neke religiozne manjine i sve koji se protive okupaciji, a navodi se i da su zbog pritisaka na njih, mnogi bili prisiljni da odu.
Piše i da su ruske snage i separatisti koje podržavaju takođe granatirali urbana naseljena područja gdje su počnili „veći broj teških kršenja ljudskih prava" na istoku Ukrajine uključujući ubistva i otmice.
U izvještaju za Ukrajinu potencira se i odgovornost svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, za nasilje policije nad demonstrantima tokom protesta koje je u januaru 2014., uzorkovalo smrt više od 100 ljudi.
Takođe je rečeno da je zbog sukoba na istoku Ukrajine pet miliona ljudi uskraćeno za „pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, domovima i mogućnosti da žive u društvu vladavine prava".
Oštro su kritikovane i vlasti Azerbejdžana zbog zloupotrebe pravosudnog sistema za kažnjavanje disidetna, novinara, te aktvista za zaštitu ljudskih prava zbog ukazivanja na široko raprostranjenu korupciju u društvu.
Zabilježen je značajan porast politički motivisanog pritvaranja bez suđenja a potom dugotrajnog predsudskog postupka „osoba koje vlast doživljava kao njihovu prijetnju“
U Azerbejdžanu je takođe zabilježeno fizičko nasilje u vojsci i u zatvorima, a kako navode, uslovi u zatvorima su čak i „prijetnja po zdravlje zatvorenika“ .
I ostale bivše sovjetske države poput, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Turmenistana, Tadžiksitana, Uzbekistana ili Armenije, kritikuju se zbog sistematske korupcije i sistematskog kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda i proganjanja kritičara vlasti.
U Avganistanu se uz kontinuirane napade islamskih miltanata bilježi porast nasilja nad novinarima i ženama, ali se primjećuje i da same avganistanske snage bezbjednosti učestvuju u kršenju ljudskih prava, ne samo militanti.
Problem marginalizacije žena u društvu popravio se u 2014-toj, ali unutrašnja i regionalana dešavanja i dalje doprinose tome da je biti žena u Avganisitanu „veoma opasno“.
Iran se oštro kritikuje zbog uskraćivanja slobode govora, medijske slobode kao i visokog broja izvršenja smrtnih kazni, po čemu je Iran druga država sa najvećim brojm egzekucija na svijetu.
U državama našeg regiona korupcija na najvišem nivou i pritisci na medije među glavnim su problemima koje se podcrtavaju u izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u 2014.
Kako je rakao, američki državni sekretar John Kerry, neke vlade koje se pominju u ovim izvještajima su među ekstremnima, poput onih u Sjevernoj Koreji ili Siriji, ali su isto tako tu i neke sa kojima SAD, kako je rekao, blisko sarađuju.
"Ali želim da kažem nešto važno o tome. Nelagoda koju ovi izvještaji ponekad proizvedu nekada budu i uzrok jačanja, a ne podrivanja vrijednosti i kredibilnosti ovakvih izvještaja. Istina se ne može uspješno izbjegavati, niti zatvoriti, niti poraziti. Ne tokom vremena. Može se promijeniti. Istina uvjek izađe na vidjelo", poručio je John Kerry.
