U Hrvatskoj je u porastu i fizičko, psihičko i ekonomsko nasilje prema starijim osobama, upozoravaju nevladine udruge. Problemi su od neprijavljivanja nasilja, do ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju gdje se često davatelji uzdržavanja neljudski odnose prema uzdržavanim osobama, kako bi što prije došlo do njihove imovine.
"Kaznena djela protiv imovine počinjena prema starijim osobama dominiraju u našim statistikama. Izuzetno je velik broj oštećenih starijih osoba. Raste broj kaznenih djela prijetnje, krađe, drske i teške krađe. Prema starijim osobama se radi fizičko, ekonomsko i psihičko zlostavljanje, spolni nasrtaji, zanemarivanje", upozorili su predstavnici Policijske uprave splitsko-dalmatinske na skupu o nasilju nad starijim osobama u Splitu.
S ovom ocjenom slažu se i u nevladinim udrugama.
"Nasilje nad osobama starije dobi je velik problem o kojem se malo govori i malo se poduzima", kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica udruge "Bijeli krug" Livija Plančić.
Međutim, krađe i prevare nisu jedini problem.
Skrivene brojke
Prošle je godine zabilježeno 1.200 prekršajnih prijava zbog nasilja nad starijom osobama, ali ona upozorava da je tamna brojka neprijavljenih slučajeva mnogo veća.
"Ne zaboravimo da su to osjetljive situacije, da stariji ljudi ne samo da nisu dovoljno informirani kada trebaju reagirati i kome se mogu i trebaju obratiti za pomoć i podršku, nego ih je i sram i strah, jer su oni koji su prema njima agresivni upravo članovi njihovih obitelji s kojima žive", kaže Livija Plančić.
Njihovoj udruzi sa sjedištem u Splitu obratilo se u prošloj godini 400 osoba starije dobi tražeći pomoć i podršku.
U Sindikatu umirovljenika Hrvatske upozoravaju da posebne brojke o starijim osobama kao žrtvama kaznenih djela postoje tek od prošle godine, kada je i zakonodavac konačno prepoznao starije kao ranjivu skupinu i propisao teže kazne za kaznena djela počinjena prema njima. I predsjednica ovog sindikata Jasna A. Petrović upozorava na sivu zonu neprijavljivanja.
"I sami stariji ljudi najčešće negiraju da je nad njima izvršeno nasilje. Eventualno će priznati psihološko ili ekonomsko nasilje, ali to sve sa jednom ogromnom dozom srama. Kao da su sami nešto skrivili, pa su, logično, zbog svoje greške kažnjeni", konstatira čelnica sindikata.
Od izgladnjivanja do izolacije
Ekonomsko nasilje nad starijima je sve češće, pogotovo kod sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, kada davatelj uzdržavanja nasljeđuje svu imovinu nakon smrti uzdržavane osobe, ili još nepovoljnijeg ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kada imovina uzdržavane osobe odmah prelazi davatelju uzdržavanja.
"Primjenom raznih metoda zlouporabe, iscrpljivanjem glađu, nedostavljanjem namirnica i slično utječe se na što brže umiranje takvih ljudi, ne bi li njihova imovina što brže došla u ruke onih koji su počinitelji takvih groznih kaznenih djela", opisuje Livija Plančić.
Jasna Petrović kaže da preko 94 posto hrvatskih građana starijih od 65 godina ima stan u vlasništvu. Zato su privlačna žrtva predatorima koji nude uzdržavanje brigu preko takvih ugovora, a nakon potpisa kreću metode od izgladnjivanja do društvene izolacije.
Sindikat umirovljenika uspio je uz potporu pučke pravobraniteljice ukinuti zakonsku mogućnost da socijalni radnici mogu sa svojim korisnicima sklapati ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, što je dovodilo do brojnih zloupotreba. Međutim, druga dva njihova zahtjeva još nisu prihvaćena: da se ukine ugovore o dosmrtnom uzdržavanju i da se centre za socijalnu skrb uključi u proces kod ugovora o doživotnom uzdržavanju:
"Njihova uloga bila bi da naprave svojevrsnu anamnezu izdržavane osobe i izdržavatelja prije sklapanja ugovora, a nakon toga da budu zaduženi za nadzor nad primjenom takvog ugovora", pojašnjava Jasna Petrović.
