Izgradnja pelješkog mosta ponovo je aktualizirana posljednjih dana u susjednoj Hrvatskoj otkad je ova zemlja od Europske unije dobila novac za pravljenje studije izvodljivosti.Iako još uvijek nije postignut dogovor oko ovog pitanja između Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, stanovnici Neuma, čini se, ne dijele zabrinutost bh. javnosti.
„Industrije nema, tvornice nikakve nema, pogona nikakvoga. Sad što se zaradi za mjesec i po dana do dva, od toga moraš preživjeti čitavu godinu“ , kaže Đuro Mišković, jedan od rijetkih ribara u Neumu.
I prije rata je ribario, onako, sebi za gušt. Danas od toga živi jer, kaže, od turizma se ne može prehraniti porodica.
Na pitanje o pelješkom mostu odmahuje glavom:
„Nama, domaćim ljudima to ne smeta. Bolje i za nas. I mi ćemo prije na Pelješac, na Korčulu, Orebić i svugdje stići.“
Tzv. zaobilaznicom u Neumu i dalje se bave samo političari, dok se suštinski problemi redovno, smatraju Neumljani, i dalje zaobilaze.
„Mislim da bi bilo pogubno neumsku općinu presijecati, njen najvitalniji dio, na dva dijela. Mi smo za autocestu da ide Popovim poljem, a o ovim drugim stvarima trebamo razgovarati. Mislim da su to neke političke igre“, kaže Živko Matuško, načelnik Općine Neum.
Seoskim putem, u BiH zvanično nazvanim magistralni pravac Neum-Stolac, stiže se u jedino primorsko mjesto u BiH. Devastirani i srušeni objekti u centru grada bolno podsjećaju na poslijeratne godine.
„Ja želim naglasiti probleme sa kojima se mi susrećemo budući da je Neum već totalno izolirano mjesto. Mi nismo nikako povezani sa unutrašnjosti BiH, znači sa našom državom i mislim da je to jedna velika sramota i za državu i za ljude koji bi trebali raditi na tom pitanju. Druga stvar su autobusne linije, koje nikako ne staju u Neumu. I hajde vi to objasnite jednom Francuzu ili Nijemcu, koji ima Mostar ili Dubrovnik na sat vremena, i koji dođu tu i misle da autobusi voze svaki sat vremena“, kaže Davor Krešić iz Udruge turističkih djelatnika.
Pitanja bez odgovora
No, turistička sezona u Neumu bila je zadovoljavajuća, zahvaljući uz ostalo i tradicionalim sportskim igrama radnika BiH za koje je sindikat osigurao jeftin smještaj. U Hotelu Zenit zatekli smo komunalce. Jedan od njih, Nihad Memić, kaže:
„Ovo je dugogodišnja tradicija, nastavak nekadašnjih komunalnih igara. Tu je splet sportskih igra i radnih disciplina.“
Ifet Hujić i ove godine je svoj odmor proveo u Neumu. Malo toga se promjenilo proteklih godina. Poput većine Neumljana, o pelješkom mostu ne želi govoriti. Za bh. turizam kaže puno je važnija cesta koja će BiH konačno uvezati sa Neumom:
„Nema veze koridor, neka to bude i put prema Hrvatskoj, ali poseban ovaj dio ako bi se mogao uraditi preko Svitave. Ipak je nekako bolje kad ti kažeš da imaš svoj put, izlaz na more.“
Dok se o Neumu proteklih godina uglavnom govori u kontekstu pelješkog mosta i uvezivanju hrvatskog juga, velike turističke agencije ovo mjesto zaobilaze zbog praktičnih pitanja na koje nema odgovora.
Što i kamo sa osobom koja se razboli? Helikoptera nema, putna komunikacija je loša, dok su troškovi liječenja u BiH neuporedivo veći u odnosu na Republiku Hrvatsku.
Dok se u Hrvatskoj razmišlja o spuštanju PDV-a na turizam sa 10 na 7 posto, 17 posto PDV-a u BiH, sa lošem prometnom komunikacijom, usluge je u Neumu dodatno poskupjelo, pa je sve manje konkurentan i sa cijenom.
„Sad u podsezoni mi moramo dati za osam posto jeftinije nego onaj u Slanom da bi neki bio gost Neuma, a ne bio bio Slanog. Ali u posljednje vrijeme nije nam baš sve jeftinije. Mi danas imamo nabavne cijene svega otprilike u svjetskom trendu, i onda se događa da moramo raditi kao u Švedskoj da bismo primali plaću kao u Bangladešu“, navodi Ivan Lakić, direktor Hotela Zenit.
„Država mora obratiti pažnju na objekte koji zjape prazni i srušeni u Neumu jer vi više nikome ne možete prodavati priču da je tu bio rat, jer rat je prošao ima 16 godina, a vi trenutno imate u Neumu barem desetak objekata koji su u državnom vlasništvu, koji se ne prodaju, koji su na vrhunskim lokacijama - i meni nije jasno kome je u interesu da ti objekti stoje takvi u Neumu. Mi se trebamo okrenuti nekakvim novim stvarima“, ocjenjuje Davor Krešić, iz Udruge turističkih djelatnika.
Od turizma se u BiH ne može živjeti, ali turizam može postati respektabilna grana privrede. No, za to je potrebna drzžavna strategija koja će probleme definirati i konačno početi rješavati - i ne zaklanjati se iza problema koji, barem za mještane Neuma, ipak nisu priroitet.
Bosne i Hercegovine, stanovnici Neuma, čini se, ne dijele zabrinutost bh. javnosti.
„Industrije nema, tvornice nikakve nema, pogona nikakvoga. Sad što se zaradi za mjesec i po dana do dva, od toga moraš preživjeti čitavu godinu“ , kaže Đuro Mišković, jedan od rijetkih ribara u Neumu.
I prije rata je ribario, onako, sebi za gušt. Danas od toga živi jer, kaže, od turizma se ne može prehraniti porodica.
Na pitanje o pelješkom mostu odmahuje glavom:
„Nama, domaćim ljudima to ne smeta. Bolje i za nas. I mi ćemo prije na Pelješac, na Korčulu, Orebić i svugdje stići.“
Tzv. zaobilaznicom u Neumu i dalje se bave samo političari, dok se suštinski problemi redovno, smatraju Neumljani, i dalje zaobilaze.
„Mislim da bi bilo pogubno neumsku općinu presijecati, njen najvitalniji dio, na dva dijela. Mi smo za autocestu da ide Popovim poljem, a o ovim drugim stvarima trebamo razgovarati. Mislim da su to neke političke igre“, kaže Živko Matuško, načelnik Općine Neum.
Seoskim putem, u BiH zvanično nazvanim magistralni pravac Neum-Stolac, stiže se u jedino primorsko mjesto u BiH. Devastirani i srušeni objekti u centru grada bolno podsjećaju na poslijeratne godine.
„Ja želim naglasiti probleme sa kojima se mi susrećemo budući da je Neum već totalno izolirano mjesto. Mi nismo nikako povezani sa unutrašnjosti BiH, znači sa našom državom i mislim da je to jedna velika sramota i za državu i za ljude koji bi trebali raditi na tom pitanju. Druga stvar su autobusne linije, koje nikako ne staju u Neumu. I hajde vi to objasnite jednom Francuzu ili Nijemcu, koji ima Mostar ili Dubrovnik na sat vremena, i koji dođu tu i misle da autobusi voze svaki sat vremena“, kaže Davor Krešić iz Udruge turističkih djelatnika.
Pitanja bez odgovora
No, turistička sezona u Neumu bila je zadovoljavajuća, zahvaljući uz ostalo i tradicionalim sportskim igrama radnika BiH za koje je sindikat osigurao jeftin smještaj. U Hotelu Zenit zatekli smo komunalce. Jedan od njih, Nihad Memić, kaže:
„Ovo je dugogodišnja tradicija, nastavak nekadašnjih komunalnih igara. Tu je splet sportskih igra i radnih disciplina.“
Ifet Hujić i ove godine je svoj odmor proveo u Neumu. Malo toga se promjenilo proteklih godina. Poput većine Neumljana, o pelješkom mostu ne želi govoriti. Za bh. turizam kaže puno je važnija cesta koja će BiH konačno uvezati sa Neumom:
„Nema veze koridor, neka to bude i put prema Hrvatskoj, ali poseban ovaj dio ako bi se mogao uraditi preko Svitave. Ipak je nekako bolje kad ti kažeš da imaš svoj put, izlaz na more.“
Dok se o Neumu proteklih godina uglavnom govori u kontekstu pelješkog mosta i uvezivanju hrvatskog juga, velike turističke agencije ovo mjesto zaobilaze zbog praktičnih pitanja na koje nema odgovora.
Što i kamo sa osobom koja se razboli? Helikoptera nema, putna komunikacija je loša, dok su troškovi liječenja u BiH neuporedivo veći u odnosu na Republiku Hrvatsku.
Dok se u Hrvatskoj razmišlja o spuštanju PDV-a na turizam sa 10 na 7 posto, 17 posto PDV-a u BiH, sa lošem prometnom komunikacijom, usluge je u Neumu dodatno poskupjelo, pa je sve manje konkurentan i sa cijenom.
„Sad u podsezoni mi moramo dati za osam posto jeftinije nego onaj u Slanom da bi neki bio gost Neuma, a ne bio bio Slanog. Ali u posljednje vrijeme nije nam baš sve jeftinije. Mi danas imamo nabavne cijene svega otprilike u svjetskom trendu, i onda se događa da moramo raditi kao u Švedskoj da bismo primali plaću kao u Bangladešu“, navodi Ivan Lakić, direktor Hotela Zenit.
„Država mora obratiti pažnju na objekte koji zjape prazni i srušeni u Neumu jer vi više nikome ne možete prodavati priču da je tu bio rat, jer rat je prošao ima 16 godina, a vi trenutno imate u Neumu barem desetak objekata koji su u državnom vlasništvu, koji se ne prodaju, koji su na vrhunskim lokacijama - i meni nije jasno kome je u interesu da ti objekti stoje takvi u Neumu. Mi se trebamo okrenuti nekakvim novim stvarima“, ocjenjuje Davor Krešić, iz Udruge turističkih djelatnika.
Od turizma se u BiH ne može živjeti, ali turizam može postati respektabilna grana privrede. No, za to je potrebna drzžavna strategija koja će probleme definirati i konačno početi rješavati - i ne zaklanjati se iza problema koji, barem za mještane Neuma, ipak nisu priroitet.
