Evropska unija podržava odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, koje su na snazi i moraju biti ispoštovane, izjavio je glasnogovnik Evropske komisije Peter Stano za agenciju Beta.
Stano je naglasio i da BiH "mora iskoračiti iz poslijeratne situacije" i usmjeriti se na pripremu za članstvo u EU, te je istaknuo da če, kada BiH dođe do članstva u EU, prestati i međunarodni nadzor u toj zemlji.
Također je naveo da iskorak "od Daytona ka Briselu" znači potpuno preuzimanje odgovornosti za domaće zakonodavstvo.
To je, kako je kazao, u suglasnosti i sa politikom domaće odgovornosti za upravljanje zemljom, koju je 2006. utvrdilo Vijeće za provođenje mira, a u čijem sastavu predstavnici glavnih svjetskih država.
"Za BiH, da bi postala punopravna članica EU, međunarodni nadzor će morati da prestane", kazao je Stano.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH uspostavljena je u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. Ured visokog predstavnika (OHR) ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU, a šefovi država i vlada zemalja članica EU potvrdili su 15. decembra 2022. kandidatski status za BiH.
Stano je u izjavi za Betu, također, osudio, prijetnje upućene visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
Dodao je, također, da Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, "snosi odgovornost da se ne dopušta ili ne podstiče govor mržnje".
Zvaničnici RS na čelu s Miloradom Dodikom osporavaju legitimitet aktulanog visokog predstavnika Christiana Schmidta jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su rekle da za to nije ni bilo potrebe.
Do rasta političkih tenzija u BiH došlo je nakon što je Tužilaštvo BiH 11. augusta podiglo optužnicu protiv Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića koji se terete za kazneno djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Tužilaštvo BiH je 9. jula formiralo tim od tri tužitelja nakon što je u Službenom glasniku RS objavljen ukaz predsjednika bh. entiteta u vezi s nepoštovanjem odluka visokog predstavnika.
U ukazu, koji je objavljen istog dana, navodi se da se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH više ne objavljuju, time i ne poštuju, u tom bh. entitetu, kao i da se odluke Ustavnog suda BiH više neće primjenjivati na teritoriji tog bh. entiteta.
Visoki predstavnik u BiH je svojim odlukama od 1. jula u potpunosti obustavio kompletan zakonodavni postupak u vezi a antidejtonskim potezima Narodne Skupštine RS-a i usvajanjem dvije pomenute odluke. Istog dana Schmidt je kriminalizirao nepoštovanje odluka visokog predstavnika, na šta su se oglušile iz Vlade RS.
