Sudska policija je 13. aprila odustala od izvršenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) da parking u Banjaluci izuzme od Gradske uprave i dodijeli banjalučkom preduzeću "Autoprevoz".
Policija je legitimisala okupljene po naređenju sudskog izvršitelja. Oni su došli na parking kako bi dali podršku zaposlenima u Gradskoj upravi. Okupilo se oko 200 građana i zaposlenih u Gradskoj upravi i komunalnim preduzećima.
Prema odluci Ustavnog suda BiH, parking, udaljen stotinjak metara od banjalučke gradske uprave, pripada "Autoprevozu", privatnoj kompaniji koja se bavi drumskim saobraćajem.
Ustavni sud svojom odlukom poništio je presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci koja je bila u korist grada, te potvrdio presudu Okružnog privrednog suda u korist "Autoprevoza".
Radi se o sporu vođenom gotovo dvije decenije oko zemljišta na kojem je nekada bila autobuska, a prije nje, još u doba Austrougarske i željeznička stanica.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković postavio je 13. aprila sto sa hranom u centru Banjaluke u pokušaju da spriječi sudsko izuzimanje ove lokacije na kojoj se nalazi parking.
"Bićemo ovdje dok sudski policajci ne odustanu", izjavio je Stanivuković prethodno okupljenima na parkingu.
Parking godinama naplaćuje Gradska uprava.
Grad Banja Luka je 2004. godine pokušao da se zvanično upiše kao vlasnik te imovine. Problem je nastao, jer je nestao ugovor koji je Grad sklopio sa "Autoprevozom" 1979. godine.
Tim ugovorom Autoprevoz je dobio zemljište u naselju Lazarevo, na tadašnjoj periferiji grada, za izgradnju nove autobuske stanice.
Na osnovu ranijih sudskih presuda, "Autoprevoz" je vlasnik i drugih nekretnina u neposrednoj blizini.
Radi se o tzv. "Kraševom" parkingu, dijelu Vidovdanske ulice kroz koju je nekada prolazila željeznička pruga, te malom parku kod Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske (RS).
Na "Kraševom" parkingu, gradonačelnik planira da gradi spomenik pripadnicima Vojske RS-a poginulim u ratu 1990-ih.
"Autoprevoz" nije tražio da uđe u posjed ovih nekretnina, ali su tužbom od Grada za njih tražili nadoknadu od 12 miliona maraka (oko šest miliona evra).
