Šta je otkrilo svjedočenje šefa FBI?

O značaju svjedočenja šefa Federalnog istražnog biroa (FBI) Jamesa Comeya i šefa Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) Mike Rogersa pred Komitetom američkog kongresa za obavještajne službe, najbolje govori to što su današnji uvodnici i analize svih relevantnih svjetskih medija povećeni upravo tome.

Podsjetimo, Comey i Rogers su potvrdili da se vodi istraga o kontaktima Rusa i bliskih saradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa tokom 2016. Takođe, odbacili su tvrdnje i tweetove Trumpa da ga je bivši predsjednik Barack Obama prisluškivao.

Iz pisanja svjetskih medija izdvajamo:

• The New York Times poručuje da nakon Comeyovog otkrića glavni prioritet mora biti da se osigura da istraga FBI-ja, koja bi mogla rezultirati kriminalnim gonjenjem, bude zaštićena od miješanja Trumpove administracije, koja je kako navode, "pokazala sklonost ka laganju zavaravanju i pravljenju pomutnje sa zapanjujućom smjelošću".

Svjedočeći pred Komitetom, Comey je rekao da se istraga sprovodi "otvorenog uma, i na nezavistan način", obećavajući da će "slijediti činjenice gdje god da ih odvedu". New York Times navodi da nema razloga da se sumnja u obećenje Comeya, ali da je sa druge strane kredibilitet Ministarstva pravde duboko kompromitovan zbog Glavnog državnog tužioca Jeffa Sessionsa koji je odbijao da isključi samog sebe iz istrage, sve dok nije prisiljen, nakon otkrića da je pod zakletvom lagao o svojim kontaktima sa Rusima tokom izborne kampanje.

Zbog važnosti ovo pitanje, prema ocjeni New York Timesa, zahtijeva široku istragu koju će voditi dvostranački državni tim spreman da sarađuje. Idealan format po njihovom sudu bi bio izbor komiteta koji ima pravosudne ovlasti i mandat da izda sveobuhvatni izveštaj o nalazima istrage.

"Cilj mora biti da se američke političke partije i demokratske institucije učine što manje ranjive na pokušaje deformacije izbornog procesa poput ovog kojeg su Rusi izgleda izveli", zaključuje The New York Times.

• Britanski The Guardian se u svom uvodniku i još jednoj pride analizi, pak, fokus stavlja na odgovornost FBI-ja, odnosno direkora Comeya, pa su se zapitali zašto je nekoliko dana uoči predsjedničkih izbora FBI objavio da ponovo otvara istragu o e-mailovima Hillary Clinton, a ćutali su o istrazi Trumpovih veza sa Rusijom.

Kako navode u uglednom britanskom dnevniku, kada predsjednikova lična administracija javno odbacuje njegove tvrdnje da ga je prisluškivao njegov prethodnik, to nije dobra vijest za Bijelu kuću. No što su duže šef FBI-ja i NSA svjedočili pred Komitetom Kongresa bilo je sve gore. Uslijedilo je otkriće Comeya da je "od prošlog juna, predsjednička kampanja Donalda Trumpa pod istragom zbog tajnih veza sa Rusijom radi uticaja na izbore 2016".

No i pored zapanjujućih otkrića, Trump sa bezbrižnošću burbonskog monarha, nije pokazao bilo kakvo interesovanje za činjenice. "Niti će, čini se, povući svoje lažne tvrdnje, niti će odgovarati za prikrivanje. Gospodin Trump je spreman da se nosi sa sramotom", konstatuje Guardian.

Imajući u vidu da je zbog veza sa Rusijom izgubio svog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, a da je državni tužilac Sessions morao sam sebe isljučiti iz istrage, ulog teško da može biti veći. Trumpova administracija nakon ovoga teško da može izbjeći sjenku Rusije, ali je moguće da ga to u ovom trenutku i ne brine naročito.

Kako navodi britanski dnevnik, predsjednik zna da su mnogi od vodećih republikanaca već odbacili tvrdnje o vezama Trumpove kampanje i Rusije, pa su se tokom salušanja fokusirali na curenje informacija o tome, a ne na samu istragu. Stoga, Guardian smatra će svaka dvostranačka komisija biti pod teretom pristrasnosti bez obzira na odluku. Zbog toga je za istragu Trumpovih veza sa Rusijom, kako navode, neophodno nazavisno tijelo, po ugledu na komisiju za ispitivanje terorističkog napada 11. septembra 2001.

The Guardian navodi da se ne zna kakvi se dokazi mogu pojaviti, ali se zna da je izborna mašina aktuelnog predsjednika SAD-a pod istragom FBI-ja zbog mogućeg dosluha sa neprijateljskom stranom silom, da bi postao predsjednik.

"Ako se američki kongresmeni konfrontiraju sa dokazima o počinjenom krivičnom djelu, to će učiniti da Watergate izgleda kao politička vragolija", zaključuje Guardian u uredničkom editorijalu, dok naslov njihove druge analize na istu temu govori sam za sebe: "Koju igru igra James Comey? Mediji moraju otkriti istinu zajedno!"

• The Wall Street Journal, pak, pod naslovom "Comey nije rekao mnogo" navodi da se nadaju da će izvještaj Kongresa imati više od onoga što je direktor FBI-ja otkrio na saslušanju, uz konstataciju da to nije bilo naročito od pomoći.

Naime, kako navode, Comey je potvrdio ono što su već svi znali i što su utvrdila dva komiteta i Kongresa i Senata – da predsjednik Barack Obama nije naložio prisluškivanje Trump Towera. Potvrdio je i da FBI istražuje rusko miješanje u izbornu kampanju u Sjedinjenim Državama i veze sa Trumpovom kampanjom, što su, navodi Wall Street Journal, takođe svi znali.

"Drugim riječima, gospodin Comey je bio uobičajeno politički svoj, dajući demokratama željenu potvrdu o Trumpovim lažnim optužbama, ali nudeći veoma malo poduke javnosti o tome što se zapravo dogodilo".

Odbio je, podsjećaju, da odgovori na pitanje da li FBI ima dokaze o tajnim vezama Trumpovih zvaničnika i Rusije. Kako navodi Wall Street Journal glavni cilj senatske i kongresne istrage mora biti da se saznaju, a onda i otkriju, odgovori na dva pitanja – šta su Rusi radili i sa kim, te da li i zašto je Obamina administracija nadgledala Trumpovu izbornu kampanju.

"Ako gospodin Comey neće u tome da pomogne, naša je nada da će obavještajni komiteti ići mnogo dalje od otkrivanja povjerljivih podataka relevantnih za javnost. Javnost mora znati da li je bilo političke bliskosti sa stranom vladom i da li je Obamina administracija koristila špijunske metode u stranačke svrhe", zaključuje Wall Street Journal.

• The Washington Post navodi da je Comeyovo svjedočenje potvrdilo ono što se uveliko sumnjalo – da FBI vodi istragu o mogućim kontaktima Trumpove kampanje sa Rusijom, "moćnim američkim neprijateljem u pokušaju uticaja na izbore". No umjesto da budu uzdrmani zbog ovog sazanja i jedinstveni u cilju osiguranja da se tako nešto više ne ponovi, republikanska većina u Komitetu za obavještajne službe je uložila svu snagu u refleksnu odbranu Trumpa.

Kako navodi Washington Post, dvostranački odgovor na jučerašnjem saslušanju jasno je pokazao da neće biti ozbiljne kongresne istrage o ruskom izbornom upadu, niti bilo kakvih ozbiljnih reperkusija po Rusiju. "Mi smo napadnuti od strane Rusije – recimo da oko toga nema sumnje – i mi smo suviše politički paralizovani da odgovorimo", navodi Washington Post.

Ovaj dnevnik citira upozorenje samog šefa FBI-ja sa saslušanja. "Rusi će se vratiti da pokušaju omesti buduće izbore. Jedna od lekcija koju su, možda, izvukli iz ovoga je da su bili uspješni jer su uspjeli da uvedu haos i podjele i razdor, te posijali sumnje u prirodu ove naše predivne zemlje i o našem demokratskom procesu", upozorio je Comey.

• Na sličnom su fonu i mnoge druge analize. The National Interest se u svojoj analizi pita "Zašto je saslušanje u Kongresu više otkrilo i Americi nego o Rusiji" dok Los Angeles Times pod upitnim naslovom kaže "Osim pitanja o 'marioneti', šta je Trumpova planirana igra za Rusiju?". Los Angeles Times navodi da će budućnost odnosa SAD-a i Rusije i percepcija Trumpa kao "Putinove marionete" predsjedniku SAD-a, onemogućiti bilo kakvu politiku u zajedničkom interesu obje strane. A koliko će biti uporna takva percepcija kod mnogih, zavisiće, kako navodi ovaj američki dnevnik, od ishoda aktuelne istrage i, naravno, Trumpovih sopstvenih riječi i djela.