Više od 200 građana okupilo se u nedjelju na izvorima rijeke Sane kako bi poslali poruku da neće dozvoliti gradnju hidorcentrale na toj rijeci. Izlet je organizovala Koalicija za Sanu u saradnji sa Helsinškim parlamentom građana Banjaluka s ciljem podizanja svijesti o zaštiti životne sredine i aktivnijem uključivanju građana u njenu zaštitu.
Građani Banjaluke, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Mrkonjić Grada, Čelinca i Kotor Varoši uživali su u ljepoti netaknute prirode i izvorima rijeke Sane. No i dalje je strah da će se nastaviti sa insistiranjem da se izvori unište zarad gradnje hidrocentrale koja bi potpuno izmijenila biljni i životinjski svijet.
Prostornim planom Republike Srpske do 2015. godine gornji tok Sane je predviđen da bude proglašen parkom prirode. Uprkos tome, Vlada RS je dala koncesiju za gradnju hidroelektrane Medna.
Pravovremenom reakcijom ekologa i nezadovoljnih građana, sudovi su trenutno usporili gradnju hidroelektrane. Boro Marić iz Koalicije za Sanu kaže da će se činiti sve da do gradnje uopšte ne dođe.
“Zbog sitnog interesa ne možemo uništiti cijelu rijeku. Voda Rijeke Sane je proglašena kvalitetom prve kategorije i jedna je od četiri rijeke u BiH koja ima taj kvalitet vode. Ukoliko naprave oni na samim izvorima zaustavnu branu, ta voda se akumulira, stoji u mjestu, razvijaju se alge i ona automatski pada u drugu ili treću kategoriju kvaliteta vode. Nakon toga se kompletna voda iz te akumulacije vodi kroz brdo, kroz cijev i ostavlja se kanjon u dužini od 3 km kompletan bez vode. Mi mislimo da je to suludo“, ističe Marić
Koncesija je prvo prodana koncesionaru ‘EHE d.o.o’ iz Banjaluke, a potom d.d. ‘Interenergo’ iz Ljubljane. Vlada RS je davanjem koncesije za gradnju hidroelektrane prihvatila uslov “prodaje u obaveznom otkupu po garantovanim otkupnim cijenama”.
To znači da će koncesionar Republici Srpskoj za 15 godina isplatiti oko 2.5 miliona konvertibilnih maraka koncesione naknade, a naplatiće u istom periodu na osnovu subvencija, između 15 i 25 miliona KM. Na ovaj način svi građani u Republici Srpskoj će plaćati koncesionaru za uništenje rijeke Sane.
Okružni sud u Banjaluci je u decembru 2013. godine donio presudu kojom je poništena ekološka dozvola za malu hidroelektranu Medna na izvorima rijeke Sane. Tom presudom je prestala da važi ekološka dozvola, no time samo djelimično i rješenje za građenje.
Koalicija za Sanu koju čine 22 udruženja građana nastavlja sa pravnom borbom za očuvanje izvora Sane, navodi predsjednica Centra za životnu sredinu iz Banjaluke Nataša Crnković.
“Mi smo pokrenuli proceduru samog proglašenja tog prostora zaštićenim u skladu sa Prostornim planom RS. Sa druge strane imamo puno pravnih aktivnosti čiji je cilj zaustavljanje gradnje hidroelektrane poput tužbi, apelacija i žalbi kada je u pitanju i građevinska dozvola i od tih aktivnosti ne odustajemo”, naglašava Crnković.
Književnik iz Sanskog Mosta Amir Talić veliki dio svog života posvetio je upravo zaštiti rijeke Sane. Kaže da su poplave bile jasan signal na koji se način vlasti u Bosni I Hercegovini odnose prema svim rijekama, te dodaje:
“Ja mislim da su poplave dobar razlog da se oglasimo, jer nije slučajno da se Sana pobunila i dala nam ovo što se dogodilo. U takvoj jednoj nekontroliranoj sječi šume, u koritima rijeka koja su betonirana, zagađena raznim otpadom, mi smo jednostavno u situaciji da moramo da spašavamo. Mi smo se ovdje okupili i da pošaljemo jasnu poruku političarima, da više neće dobijati glasove oni koji se samo deklarativno zalažu za zaštitu životne sredine.”
Sana izvire iz tri jaka kraška vrela, na kraškoj visoravni kod sela Donja Pećka - Jasenovi Potoci, u blizini Šipova. Nakon, otprilike, 1,5 km ova tri vrela se spajaju u jedan tok. Pobornici zaštite Sane pješačili su skoro 7 kilometara od autobusa do samih izvora u podgrmečju kako bi dali podršku očuvanju te rijeke.
“Rijeka Sana je jedan biser. Mi nažalost nemamo mnogo takvih rijeka i nemamo raširenu svijest o značaju rijeka poput Sane. Sigurno ovakve akcije bi trebale biti češće i masovnije, pogotovo da se mlađi edukuju o zaštiti životne sredine, o tom očuvanju prirode i naših rijeka.“
“Ovo je jako bitno da se dešava, da se vidi šta su resursi Bosne i Hercegovine, da su to pitka voda i priroda, ekologija uopšte. Mislim da građani Bosne i Hercegovine uopšte nemaju koristi od minihidroelektrana koje jako malo ili nikako ne zapošljavaju i više oduzimaju od države nego što joj vraćaju.”
“BiH ima neprocjenjiva prirodna bogatstva poput Rijeke Sane i ne može se dopustiti da sa njima radi ko šta hoće” – jasne su to poruke građana koji su bili dio izleta.
Izlet je upotpunjen i tradicionalnom štafetom, čiji je jedan od autora upravo Amir Talić. Štafeta je napunjena vodom na izvorima Sane te ju je Banjalučanin Tihomir Dakić biciklom ponio ka Ključu, Sanskom Mostu, Prijedoru i Novom Gradu. Tamo će voda sa izvora Sane biti prosuta na njenom ušću u rijeku Unu, simbolišući tako čistoću te rijeke na cijelom njenom toku.
Građani Banjaluke, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Mrkonjić Grada, Čelinca i Kotor Varoši uživali su u ljepoti netaknute prirode i izvorima rijeke Sane. No i dalje je strah da će se nastaviti sa insistiranjem da se izvori unište zarad gradnje hidrocentrale koja bi potpuno izmijenila biljni i životinjski svijet.
Prostornim planom Republike Srpske do 2015. godine gornji tok Sane je predviđen da bude proglašen parkom prirode. Uprkos tome, Vlada RS je dala koncesiju za gradnju hidroelektrane Medna.
Pravovremenom reakcijom ekologa i nezadovoljnih građana, sudovi su trenutno usporili gradnju hidroelektrane. Boro Marić iz Koalicije za Sanu kaže da će se činiti sve da do gradnje uopšte ne dođe.
“Zbog sitnog interesa ne možemo uništiti cijelu rijeku. Voda Rijeke Sane je proglašena kvalitetom prve kategorije i jedna je od četiri rijeke u BiH koja ima taj kvalitet vode. Ukoliko naprave oni na samim izvorima zaustavnu branu, ta voda se akumulira, stoji u mjestu, razvijaju se alge i ona automatski pada u drugu ili treću kategoriju kvaliteta vode. Nakon toga se kompletna voda iz te akumulacije vodi kroz brdo, kroz cijev i ostavlja se kanjon u dužini od 3 km kompletan bez vode. Mi mislimo da je to suludo“, ističe Marić
Koncesija je prvo prodana koncesionaru ‘EHE d.o.o’ iz Banjaluke, a potom d.d. ‘Interenergo’ iz Ljubljane. Vlada RS je davanjem koncesije za gradnju hidroelektrane prihvatila uslov “prodaje u obaveznom otkupu po garantovanim otkupnim cijenama”.
To znači da će koncesionar Republici Srpskoj za 15 godina isplatiti oko 2.5 miliona konvertibilnih maraka koncesione naknade, a naplatiće u istom periodu na osnovu subvencija, između 15 i 25 miliona KM. Na ovaj način svi građani u Republici Srpskoj će plaćati koncesionaru za uništenje rijeke Sane.
Okružni sud u Banjaluci je u decembru 2013. godine donio presudu kojom je poništena ekološka dozvola za malu hidroelektranu Medna na izvorima rijeke Sane. Tom presudom je prestala da važi ekološka dozvola, no time samo djelimično i rješenje za građenje.
Koalicija za Sanu koju čine 22 udruženja građana nastavlja sa pravnom borbom za očuvanje izvora Sane, navodi predsjednica Centra za životnu sredinu iz Banjaluke Nataša Crnković.
“Mi smo pokrenuli proceduru samog proglašenja tog prostora zaštićenim u skladu sa Prostornim planom RS. Sa druge strane imamo puno pravnih aktivnosti čiji je cilj zaustavljanje gradnje hidroelektrane poput tužbi, apelacija i žalbi kada je u pitanju i građevinska dozvola i od tih aktivnosti ne odustajemo”, naglašava Crnković.
Književnik iz Sanskog Mosta Amir Talić veliki dio svog života posvetio je upravo zaštiti rijeke Sane. Kaže da su poplave bile jasan signal na koji se način vlasti u Bosni I Hercegovini odnose prema svim rijekama, te dodaje:
“Ja mislim da su poplave dobar razlog da se oglasimo, jer nije slučajno da se Sana pobunila i dala nam ovo što se dogodilo. U takvoj jednoj nekontroliranoj sječi šume, u koritima rijeka koja su betonirana, zagađena raznim otpadom, mi smo jednostavno u situaciji da moramo da spašavamo. Mi smo se ovdje okupili i da pošaljemo jasnu poruku političarima, da više neće dobijati glasove oni koji se samo deklarativno zalažu za zaštitu životne sredine.”
Sana izvire iz tri jaka kraška vrela, na kraškoj visoravni kod sela Donja Pećka - Jasenovi Potoci, u blizini Šipova. Nakon, otprilike, 1,5 km ova tri vrela se spajaju u jedan tok. Pobornici zaštite Sane pješačili su skoro 7 kilometara od autobusa do samih izvora u podgrmečju kako bi dali podršku očuvanju te rijeke.
“Rijeka Sana je jedan biser. Mi nažalost nemamo mnogo takvih rijeka i nemamo raširenu svijest o značaju rijeka poput Sane. Sigurno ovakve akcije bi trebale biti češće i masovnije, pogotovo da se mlađi edukuju o zaštiti životne sredine, o tom očuvanju prirode i naših rijeka.“
“Ovo je jako bitno da se dešava, da se vidi šta su resursi Bosne i Hercegovine, da su to pitka voda i priroda, ekologija uopšte. Mislim da građani Bosne i Hercegovine uopšte nemaju koristi od minihidroelektrana koje jako malo ili nikako ne zapošljavaju i više oduzimaju od države nego što joj vraćaju.”
“BiH ima neprocjenjiva prirodna bogatstva poput Rijeke Sane i ne može se dopustiti da sa njima radi ko šta hoće” – jasne su to poruke građana koji su bili dio izleta.
Izlet je upotpunjen i tradicionalnom štafetom, čiji je jedan od autora upravo Amir Talić. Štafeta je napunjena vodom na izvorima Sane te ju je Banjalučanin Tihomir Dakić biciklom ponio ka Ključu, Sanskom Mostu, Prijedoru i Novom Gradu. Tamo će voda sa izvora Sane biti prosuta na njenom ušću u rijeku Unu, simbolišući tako čistoću te rijeke na cijelom njenom toku.
