Sporazum Čovića i Tihića: Rješenje za Sejdić-Finci ili uvod u podjelu FBiH

Predsjednici Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić i Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović postigli su dogovor o modelu za provođenje presude Sjedić i Finci. Iako iz HDZ-a poručuju da svi detalji još nisu dogovoreni, iz SDA je saopšteno da formula poštuje principe neophodne za konačan sporazum.

Prve reakcije su podijeljene. Dok jedni cijene da je uoči odlaska šestorke u Brisel postignut važan korak naprijed, drugi kažu da je načinjen korak unazad, posebno u dijelu o uspostavi dva izborna područja u Federaciji.

Ključ rješenja za provedbu presude Sejdić Finci je na političkim partijama u Federaciji BiH, jer u Republici Srpskoj postoji zajednički stav stranačkih lidera o direktnom izboru člana Predsjedništva BiH. Stoga se dogovor dva lidera – Sulejmana Tihića i Dragana Čovića očekivao kao mogući model za konačno provođenje presude Evropskog suda iz 2009 . godine.

Ali, po svemu sudeći, glavna tačka dogovora je da se ne ponovi “slučaj Željko Komšić”, ili kako se godinama navodi - da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Potvrđuje to i predsjednik SDA Sulejman Tihić:

„Polazimo od principa da jedan narod ne treba da bira drugom narodu člana Predsjedništva, da nema treće izborne jedinice i da ćemo imati simetrična rješenja - kako u RS, tako i u Federaciji bio bi direktan izbor članova Predsjedništva.“

Potpredsjednik HDZ- a BiH Marinko Ćavara ističe da predstoji još jedan sastanak dvojice lidera, ali navodi i osnovne stavove sporazuma.

„Traži se model koji će omogućiti da zadovolji i presudu Sejdić-Finci, ali isto tako omogućiti da jedan narod ne bira drugome predstavnika, jer onda gube smisao tri člana Predsjedništva“, ističe Ćavara.

Iako se iz stranačkih štabova insistira na tome da prijedlog ne predviđa novu podjelu BiH, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija smatra da je očigledna namjera podjele zemlje na tri dijela, čime se praktično dovršavaju ratni projekti „mirnim putem“. Lagumdžija također kaže:

„Ja nisam vjerovao da imaju toliko hrabrosti da izađu sa jednim ovakvim besprizornim prijedlogom. Mi ćemo se boriti protiv njega. I sad nam je prioritet da zaustavimo ovakav prijedlog. Bojim se da ovdje imamo bar jednoga, a možda i oba partnera koji imaju cilj da ostanemo u ovom blatu u kojem se nalazimo.“

Model izbora članova Predsjedništva koji predlažu HDZ i SDA podrazumijeva da se Federacija BiH podijeli u dva izborna područja. Jedno bi činilo bi šest, a drugo četiri kantona. Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije ističe kako je riječ o podjeli isključivo u svrhu izračunavanja broja glasova.

„To su izborna područja koja predstavljaju geografske cjeline i koja ni na kakav način ne mogu ličiti niti na novu izbornu jedinicu, a pogotovo i nikako ne mogu ličiti na neke nove, monoetničke entitete u BiH, odnosno u FBiH“, rekao je Džaferović.

Model neozbiljno postavljen

Analitičar Reuf Bajrović smatra da se podjela na „izborna područja“ nikako ne može posmatrati kao bezazlena u političkom smislu.

„U BiH sve što se jednom uvede kao navodno kompromisno rješenje i neki presedan kasnije postane pravilo. Sporazum Tihić - Čović izgleda kao oživljavanje Vance-Owenovog plana o podjeli BiH na tri etničke jedinice, s tim što bi Federacija bila podijeljena na dvije izborne jedinice, gdje bi jedna bila većinski bošnjačka, a druga jedinica bi bila sa blagom hrvatskom dominacijom. U tom kontekstu je taj sporazum ništa drugo do podjela Federacije na dvije izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva. I samo po sebi je to uvod u neke vjerovatno dublje podjele. A pristanak SDA na ovakav jedan paket je ispunjavanje predizbornih obećanja HDZ-a od 2010., a naravno i prije toga“, ocjenjuje Bajrović.

Za sve kandidate glasalo bi se na cijeloj teritoriji Federacije, a zatim bi se utvrdila "generalna rang-lista". Kandidat koji bi osvojio najveći broj glasova bio bi prvi član Predsjedništva. Drugi ne bi smio biti iz iste etničke grupe kao prvi član Predsjedništva i morao bi više od polovine glasova na izborima osvojiti iz onog "područja" u kom je prvi kandidat osvojio manje od polovine glasova.

To je apsurdan sistem, kaže Darko Brkan, iz Udruženja građana „Zašto ne“:

„Zapravo se vidi da je sam model jako neozbiljno postavljen. Ako pogledamo izbore iz 2010, vidimo da dobijamo rezultate gdje bi kandidat koji je bio deveti na listi postao član Predsjedništva, što je čak za podsmijeh ovome modelu više nego za neko ozbiljno razmatranje. A deveti kandidat koji je osvojio 13.000 glasova bio je Ibrahim Đedović iz DNZ-a. I budući da, prema matematici koju želi uspostaviti model SAD-HDZ, svi ostali kandidati ne bi uopšte mogli da uđu u razmatranje, te bi u Predsjedništvo ušli Željko Komišić kao prvorangirani i Ibrahim Đedović.“

Analitičari također procjenjuju da sporazum lidera SDA i HDZ-a nema mnogo veze za provođenjem presude Sejdić - Finci, nego se pokušavaju riješiti neka ključna politička pitanja.

„Poslušajte izjave npr. ljudi iz SDA, koji kažu da cilj da se spriječi da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike. Prvo, narod nisu izborne jedinice. S obzirom na ono što su oni prije govorili o tome, recimo sporazum SDP - HDZ od prošle godine koji je bio na sličan način štetan kao ovaj sporazum, vidjećete da on nema nikakve veze sa ljudima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda. I sama činjenica da se govori o dva naroda kao dvije izborne jedinice, što se ovim rješenjem i pokušava uvesti, vam jasno govori da je pitanje presude Sejdić - Finci sasvim nebitno za autore ovoga sporazuma“, zaključuje Reuf Bajrović.

S ovim mišljenjem se slaže i predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina BiH Tihomir Knežiček:

„To po meni nema veze ni sa Sejdićem ni sa Fincijem, nego ima veze sa nekim drugim dogovorima, tako da je pitanje nacionalnih manjina samo pokriće, jer ta stvar se rješava zbog nekih sasvim drugih interesa, konkretno interesa entiteta. To nema veze sa nacionalnim manjinama.“

Dogovor o provođenju presude Sejdić - Finci trebao biti popstignut do 1.oktobra, kada je u Briselu zakazan “dijalog na visokom nivou” BiH - EU. Također, prijedlog Tihić - Čović morao bi dobiti podršku u Parlamentu BiH. Broj glasova za ili protiv za sada je neizvjestan.