Sredstva za mlade sve niža, zlouporabe sve češće

U Bosni i Hercegovini preko 50 posto omladinske populacije je nezaposleno. Prema brojnim istraživanjima, dvije trećine mladih iz BiH žele napustiti svoju zemlju. Lošoj organizaciji omladinske politike doprinose i rezultati revizorskih izveštaja, koji iz godine u godinu pokazuju da se proračunska sredstva namijenjena mladima troše netransparentno i bez ikakvog plana.

Nezaposlenost i loš sustav obrazovanja osnovni su razlozi zbog kojih mladi u Bosni i Hercegovini ne vide budućnost u svojoj zemlji. Istraživanja koja provode brojne nevladine organizacije pokazuju da problemi mladih nisu predmet interesiranja predstavnika bh. vlasti.

Amila Hodžić, studentica Pravnog fakulteta u Sarajevu, kaže da je teško pobrojati sve stvari koje bi željela promijeniti u zemlji u kojoj živi.

„Situacija je loša. Ono što bi vlade države i entiteta trebale da brinu, to je da povežu obrazovni sektor i rad. Obrazovni sistem uopće nije prilagođen radnim mjestima. Mladi nemaju mobilizaciju odlaska iz većih centara u manja i popunjavanja tamo nekih radnih mjesta. Same lokalne zajednice nemaju mehanizme kako zadržati svoje studente, koji iz malih jedinica odu u veće gradove i, nažalost, najčešće tamo ostaju, a dešava nam se da npr. u Vlasenici nemamo ginekologa“, navodi Hodžić.

Po šteli, ne po kvalitetu

Sredstva koja se iz proračuna izdvajaju za mlade iz godine u godinu su sve manja. Revizorska izvješća pokazuju da u raspodjeli sredstava za mlade u velikoj mjeri odlučuju poznanstvo i podobnost. Tu činjenicu potvrđuje istraživanje koje je provela nevladina organizacija Institut za razvoj mladih KULT.

„Možemo navesti nekoliko primjera. Recimo, u 2010. godini u RS Ministarstvo porodice i sporta je čak 66 posto sredstava koja su namijenjena mladima izdvojilo bez javnog konkursa. U Federaciji imamo slučaj da je od 2008. do 2010. godine jedno udruženje dobilo u ukupnom iznosu 420.000 maraka, a da je u gotovo svim negativnim nalazima to udruženje spomenuto“, kaže Menadžer projekta Rusmir Pobrić.

Velik broj omladinskih udruženja u BiH koja imaju kvalitetne projekte vrlo često ostaju uskraćena za dobijanje financijskih sredstava. Institucije BiH, pored zlouporaba javnih sredstava, ignoriraju i preporuke samih revizora.

„Manja je tu pomoć od predstavnika domaćih institucija, koje većinom idu na sistem nekih poznanstava, ne ocjenjuju kvalitet nekih drugih projekata nego preko tih projeketa se jednim dijelom vrši i pranje novca i ocjenjuju se projekti po ličnoj osnovi, a ne po kvalitetu“, kazao je Jasenko Jovančić, potpredsjednik Demokratskog omladinskog pokreta.

Predsjednik Omladinske informativne agencije BiH Jan Zlatan Kulenović ocjenjuje:

„Dodjele finansijskih sredstava nisu dovoljno transparentne i adekvatne da osiguraju pravičnost i nepristrasni odabir organizacija, što u konačnici znači da se može finansirati bilo ko. Oni koji imaju kvalitetne projekte, ako nemaju političke veze, štele i konekcije, vrlo često neće dobiti sredstva“.

U BiH postoje zakoni na entitetskoj razini koji uređuju pitanje mladih, ali njihova provedba još nije zaživjela. U RS osnovan je i Omladinski savjet kao krovno tijelo koje pregovara sa vlastima o svim omladinskim pitanjima. Predsjednik Savjeta Bojan Grebenar ističe da su za postojeću situaciju odgovorni i sami mladi.

„Mnogo je važnije da svi shvatimo, prvenstveno mi mladi, da moramo i mi daleko više da radimo, da nas neće niko potapšati po ramenu i povući nas za rukav i pitati šta nam treba, da moramo preuzeti svoju ulogu i da moramo da budemo daleko energičniji. Naravno, i da vršimo veći pritisak na one ljude i na ona ministarstva i institucije koji su preuzeli obavezu da mladim ljudima pomognu“, ističe Grebenar.