Povodom obilježavanja 15-te godišnjice od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić otvorio je u petak izložbu u zgradi crnogorskog parlamenta - Masovne grobnice u BiH. Na današnji dan prošle godine Crna Gora je usvojila Deklaraciju kojom se prihvata rezolucija Evropskog parlamenta o genocide u Srebrenici, što je prvi takav čin u regionu.
Povodom Evropskog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u zgradi crnogorskog parlamenta je otvorena izložba pod nazivom Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini. Na izložbi, čiji je autor Muhamed Mujkić, predstavljeno je 70 crno-bijelih originalnih fotografija i rijetko viđenih materijala prikupljenih tokom iskopavanja masovnih grobnica širom BiH. Fotografije svjedoče o stradanju Bošnjaka u Srebrenici, Foči, Višegradu, Zvorniku, Bratuncu, u Hercegovini, te na brojnim drugim stratištima od 1992. do 1995. godine.
Otvarajući izložbu predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je poručio da postoje zajednički strahovi da ovo nije posljednja generacija koja će vidjeti, doživjeti i patiti zbog zla. Zato odrasli moraju obratiti pažnju na zločine koji su se dogodili i na vrijeme obrazovati djecu da se zločini ne bi ponovili.
,,Ovo su radile elite.Vjerske, nacionalne, političke, kulturne...Ovo nijesu radili obični ljudi. Obični ljudi su bili žrtve, bilo oni koji ubijaju, bilo oni koji su ubijeni. I zato su ovo prava mjesta, pravi hramovi za ovakve izložbe", rekao je Krivokapić.
Crnogorski parlament je ponosan što ima snage da govori kako o genocidu u Srebrenici, rekao je Krivokapić, poručujući da o tome treba progovoriti kroz obrazovne programe.
,,Uspijevali smo da o ovome govorimo sa svim svojim osjećanjima i bolima i pametno i mudro i rekao bih, snagom povjerenja koju ova država uspijeva da stvara. Treba to sačuvati i ne treba stati, kao što rekoh. Treba otići dalje, u školske programe, u obrazovanje, u strašno jaku osjetljivost na naznake puteva koji vode u ovo bezumlje", ocjenjuje Krivokapić.
Upozorenje za budućnost
Krivokapićev savjetnik za kulturu i književnik Andrej Nikolaidis kaže da su sve knjige, filmovi, izložbe, odavanja počasti nedovoljne da bi se ispričalo svo zlo koje se desilo u Bosni i Hercegovini.
,,Danas se ni jedan pristojan čovjek neće usuditi da ovo negira. Proći će, međutim, mnogo vremena prije nego što doista shvatimo razmjere užasa i zla koje je počinjeno. Ako je ovo jedan mali korak ka tome, onda dobro. U svakom slučaju, slava palima u Srebrenici a nama svima upozorenje da slijedeći put moraćemo biti mnogo glasniji i mnogo odlučniji u sukobu sa zlom koje je dovelo do ovoga", kaže Nikolaidis.
Crna Gora je prva u regionu, upravo na današnj dan 9. jula 2009. godine usvojila Deklaraciju kojom se prihvata rezolucija Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici. Deklaracijom se najoštrije osudjuju zločini nad više od 8.000 civila Srebrenice počinjeni 1995 godine, kao i sva druga zlodjela, počinjena tokom sukoba od 1991. do 2001. godine na prostorima bivše SFRJ.
U deklaraciji je navedeno da - uprkos činjenici da je u Crnoj Gori, uz sve zablude i greške, i tokom poslednje jugoslovenske ratne drame, ipak, pozitivnim primjerima, sačuvan kontakt sa ovdašnjom tradicijom suživota ljudi i naroda, Skupština Crne Gore ocenjuje da ima razloga za još odlučnije suočavanje sa istinom o događajima iz ovog regiona.
Deklaracija o Srebrenici je usvojena glasovima vladajuće većine i dijela opozicije, a predlagač Deklaracije potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder je tada obrazložio:
,,Razlog zbog kojeg bi Skupština Crne Gore, iako sama Crna Gora nije neposredno involvirana u sam slučaj, trebalo usvojiti predloženu Deklaraciju jeste činjenica da je u periodu događanja zločina Crna Gora bila u sastavu bivše Savezne Republike Jugoslavije, koja je, kao što je potvrđeno i tokom procesa pred Haškim tribunalom bil ana određeni način involvirana."
Tokom rasprave bilo je polemike o ulozi Crne Gore, odnosno njene tadašnje vlasti u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Poslnika Pokreta za promjene Koča Pavlović je tada ocjenio da se u Deklaraciji amnestira crnogorska vlast koja je imala određenu ulogu tokom zočina u Srebrenici.
,,Srebrenica je oslobođena tada, slavodobitno je crnogorska televizija to javila. Tih dana mogle su se pročitatai informacije o logističkoj podršci tadašnje vlasti Vojsci Republike Srpske u Srebrenici", rekao je Pavlović.
Izložba Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini će trajati sedam dana, a na otvaranju je prikazan dokumentarni film koji govori o radu na iskopavanju masovnih grobnica. Otvaranju su prisustvovali predstavnici svih parlamentarnih stranaka kao i gosti iz Bosne i Hercegovine.
Povodom Evropskog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u zgradi crnogorskog parlamenta je otvorena izložba pod nazivom Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini. Na izložbi, čiji je autor Muhamed Mujkić, predstavljeno je 70 crno-bijelih originalnih fotografija i rijetko viđenih materijala prikupljenih tokom iskopavanja masovnih grobnica širom BiH. Fotografije svjedoče o stradanju Bošnjaka u Srebrenici, Foči, Višegradu, Zvorniku, Bratuncu, u Hercegovini, te na brojnim drugim stratištima od 1992. do 1995. godine.
Otvarajući izložbu predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je poručio da postoje zajednički strahovi da ovo nije posljednja generacija koja će vidjeti, doživjeti i patiti zbog zla. Zato odrasli moraju obratiti pažnju na zločine koji su se dogodili i na vrijeme obrazovati djecu da se zločini ne bi ponovili.
,,Ovo su radile elite.Vjerske, nacionalne, političke, kulturne...Ovo nijesu radili obični ljudi. Obični ljudi su bili žrtve, bilo oni koji ubijaju, bilo oni koji su ubijeni. I zato su ovo prava mjesta, pravi hramovi za ovakve izložbe", rekao je Krivokapić.
Crnogorski parlament je ponosan što ima snage da govori kako o genocidu u Srebrenici, rekao je Krivokapić, poručujući da o tome treba progovoriti kroz obrazovne programe.
,,Uspijevali smo da o ovome govorimo sa svim svojim osjećanjima i bolima i pametno i mudro i rekao bih, snagom povjerenja koju ova država uspijeva da stvara. Treba to sačuvati i ne treba stati, kao što rekoh. Treba otići dalje, u školske programe, u obrazovanje, u strašno jaku osjetljivost na naznake puteva koji vode u ovo bezumlje", ocjenjuje Krivokapić.
"Danas se ni jedan pristojan čovjek neće usuditi da ovo negira. Proći će, međutim, mnogo vremena prije nego što doista shvatimo razmjere užasa i zla koje je počinjeno", kaže Andrej Nikolaidis.
Upozorenje za budućnost
Krivokapićev savjetnik za kulturu i književnik Andrej Nikolaidis kaže da su sve knjige, filmovi, izložbe, odavanja počasti nedovoljne da bi se ispričalo svo zlo koje se desilo u Bosni i Hercegovini.
,,Danas se ni jedan pristojan čovjek neće usuditi da ovo negira. Proći će, međutim, mnogo vremena prije nego što doista shvatimo razmjere užasa i zla koje je počinjeno. Ako je ovo jedan mali korak ka tome, onda dobro. U svakom slučaju, slava palima u Srebrenici a nama svima upozorenje da slijedeći put moraćemo biti mnogo glasniji i mnogo odlučniji u sukobu sa zlom koje je dovelo do ovoga", kaže Nikolaidis.
Crna Gora je prva u regionu, upravo na današnj dan 9. jula 2009. godine usvojila Deklaraciju kojom se prihvata rezolucija Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici. Deklaracijom se najoštrije osudjuju zločini nad više od 8.000 civila Srebrenice počinjeni 1995 godine, kao i sva druga zlodjela, počinjena tokom sukoba od 1991. do 2001. godine na prostorima bivše SFRJ.
U deklaraciji je navedeno da - uprkos činjenici da je u Crnoj Gori, uz sve zablude i greške, i tokom poslednje jugoslovenske ratne drame, ipak, pozitivnim primjerima, sačuvan kontakt sa ovdašnjom tradicijom suživota ljudi i naroda, Skupština Crne Gore ocenjuje da ima razloga za još odlučnije suočavanje sa istinom o događajima iz ovog regiona.
Deklaracija o Srebrenici je usvojena glasovima vladajuće većine i dijela opozicije, a predlagač Deklaracije potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder je tada obrazložio:
,,Razlog zbog kojeg bi Skupština Crne Gore, iako sama Crna Gora nije neposredno involvirana u sam slučaj, trebalo usvojiti predloženu Deklaraciju jeste činjenica da je u periodu događanja zločina Crna Gora bila u sastavu bivše Savezne Republike Jugoslavije, koja je, kao što je potvrđeno i tokom procesa pred Haškim tribunalom bil ana određeni način involvirana."
Tokom rasprave bilo je polemike o ulozi Crne Gore, odnosno njene tadašnje vlasti u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Poslnika Pokreta za promjene Koča Pavlović je tada ocjenio da se u Deklaraciji amnestira crnogorska vlast koja je imala određenu ulogu tokom zočina u Srebrenici.
,,Srebrenica je oslobođena tada, slavodobitno je crnogorska televizija to javila. Tih dana mogle su se pročitatai informacije o logističkoj podršci tadašnje vlasti Vojsci Republike Srpske u Srebrenici", rekao je Pavlović.
Izložba Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini će trajati sedam dana, a na otvaranju je prikazan dokumentarni film koji govori o radu na iskopavanju masovnih grobnica. Otvaranju su prisustvovali predstavnici svih parlamentarnih stranaka kao i gosti iz Bosne i Hercegovine.
