Sud Bosne i Hercegovine (BiH) prvostepenom presudom oslobodio je 29. novembra 2021. petoricu optuženih za genocid i ratne zločine u Srebrenici.
Tužiteljstvo BiH tereti Dragomira Vasića da je "kao komandant Štaba policijskih snaga Zvornik i načelnik Centra javne bezbjednosti Zvornik izvršio djelimično istrebljenje grupe Bošnjaka enklave Srebrenica, kao nacionalne, vjerske i etničke grupe koji su kao Bošnjaci Istočne Bosne činili značajan dio etničke skupine Bošnjaka"
Bivši komandant Posebnih jedinica policije (PJP) CJB Zvornik Danilo Zoljić, bivši komandir 1. čete PJP CJB Zvornik Radomir Pantić i bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Bratunac i član Štaba policijskih snaga CJB Zvornik Miodrag Josipović optuženi su da su "pomogli i podržavali djelimično istrebljenje grupe Bošnjaka enklave Srebrenica, kao nacionalne, vjerske i etničke grupe".
Za isto krivično djelo optužen je i bivši komandir Policijske stanice Bratunac Branimir Tešić.
“Izvedenim dokazima na glavnom pretresu Tužilaštvo BiH nije dokazalo van svake razumne sumnje učešće optuženih u radnjama koje su opisane u pojedinačnim tačkama optužnice, a naročito nije dokazalo postojanje subjektivnog elementa kod optuženih, odnosno postojanje namjere za potpuno ili djelimično uništenje zaštićene grupe bošnjačkog stanovništva”, saopćeno je iz Suda BiH.
Sudsko vijeće činili su sudije Minka Kreho, Željka Marenić i Halil Lagumdžija.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda u roku od 15 dana od prijema pismenog otpravka iste.
U ovom predmetu 2014. podignute su dvije optužnice. Sud BiH potvrdio je 2. oktobra 2014. godine optužnicu koja optužene Miodraga Josipovića i Branimira Tešića tereti za krivično djelo genocid.
Na ročištu za izjašnjenje o krivnji održanom 17. novembra 2014. godine pred Odjelom I za ratne zločine Suda BiH optuženi su se izjasnili da nisu krivi. Potom je podignuta optužnica protiv Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića.
Postupci su spojeni i suđenje je počelo 2. aprila 2015. Tužiteljstvo BiH je tokom suđenja saslušalo 97 svjedoka i četiri vještaka, a Odbrana 23 svjedoka.
Izrečeno više od 700 godina zatvora
Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do danas je ukopano više od 6.650 žrtava, a na drugim lokacijama više od 230. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Den Haagu, nasljedniku Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, 8. juna je donesena posljednja u nizu presuda za genocid u Srebrenici protiv Ratka Mladića, vođe vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995.
To je peta doživotna kazna zatvora izrečena pred međunarodnim sudom za genocid u Srebrenici.
Sud u Den Haagu je martu 2019. pravomoćno na doživotni zatvor osudio Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u BiH tokom rata 1992.-1995.
Na doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) donio je 2001. prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici presuđeni kao genocid u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića. Prvostepeno je osuđen na 46 godina zatvora, a u drugostepenom postupku kazna je smanjena na 35 godina i preinačena u “učestvovanje i pomaganje u genocidu”.
Na internetskoj stranici Memorijalnog centra Srebrenica – “Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova” navodi se da od 20 presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za genocid.
Dalje se navodi da je Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici. Od tog broja, 13 presuda odnosi se na zločin genocida.
Suđenja u Srbiji
Memorijalni centar Srebrenica navodi da je u Srbiji doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, koje uključuju presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.
U Srbiji su na ukupno 53 godine zatvora 2007. osuđena četvorica pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni” - Slobodan Medić (20 godina zatvora), Branislav Medić (20 godina zatvora), Pero Petrašević (13 godina zatvora) i Aleksandar Medić (pet godina zatvora), za ubistva šestorice Srebreničana počinjena u julu 1995. na području Trnova.
Za učestvovanje u strijeljanju šestorice srebreničkih Bošnjaka u Trnovu, još dvojica pripadnika “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović osuđena su 2005. u Hrvatskoj na po 15 godina zatvora.
Optužnica protiv “Škorpiona” podignuta je na osnovu videosnimka koji su napravili pripadnici te jedinice tokom egzekucije u Trnovu. Snimak je prvi put javno prikazan 2005. na suđenju Slobodanu Miloševiću sudom u Den Haagu.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je suđenje za zločin u Kravicama kod Srebrenice, počinjen u julu 1995. gdje je, prema optužnici podignutoj 2016. godine, ubijeno 1.313. bošnjačkih civila.
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu optuženi su Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Dragomir Parović, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Vidoslav Vasić. Brane se sa slobode.
