U okviru kompleksa Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima 8. maja je otvoren objekat za smještaj ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" je poručila da se radi o istorijskom danu za sve majke i porodice žrtava.
"Borimo se za svaku kost da pronađemo. Svaka od njih je najveće zlato na svijetu. Vršen je i genocid nad kostima naše djece, a sada je najgori genocid ovo što se vrši prema nama, majkama, negiraju da smo imale djecu, veličaju zločince, lažu", izjavila je Subašić, koja je podsjetila da kosti najmlađeg sina Nermina pronašla 2013. godine, u dvije masovne grobnice.
Izgradnja je počela u oktobru 2023. godine, a novac je obezbijedio Memorijalni centar i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz mirovni projekat PRO-Budućnost koji provodi Catholic Relief Services (CRS).
Organizacija islamske saradnje podržala usvajanje rezolucije o Srebrenici
Na otvaranju je prisustvovao i ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy.
"Sjedinjene Države veoma su počastvovane što su mogle biti partner Memorijalnom centru u izgradnji ovog objekta. Trenutno u Tuzli, u prostorijama Identifikacionog projekta Podrinje, leže hiljade bijelih vreća i kutija sa dijelovima posmrtnih ostataka onih koji su ubijeni u brutalnom genocidu", kazao je Murphy i dodao kako će se u depou čuvati biološki uzorci, lične stvari i ostaci odjeće srebreničkih žrtava genocida.
"U vrijeme kada negiranje genocida i etnonacionalistička retorika ponovo pomaljaju glavu, ništa ne može biti važnije od ovog prostora i rada Centra na odavanju počasti i dokumentovanju zločina koji su se dogodili prije tri decenije. Sjećanjem na žrtve genocida u Srebrenici, te brižnim čuvanjem njihovih osmrtnih ostataka, želimo osigurati da se ovaj genocid nikada ne zaboravi i ne ponovi", dodao je Murphy.
On je rekao i kako su "kultura sjećanja na žrtve mržnje i podjela iz prošlosti, ključni korak na putu ozdravljenja i budućem pomirenju".
"Ona uspostavlja trajnu evidenciju činjenica o onome što se dogodilo, tako da kroz dijalog, priznanje i zajedničku predanost pravdi za žrtve ovog dobro dokumentovanog zločina, možemo transformisati bol iz prošlosti u snagu mira. Zbog toga su Sjedinjene Države ko-sponzor Rezolucije UN koju su predložile Ruanda, Njemačka i Bosna i Hercegovina, a kojom se 11. juli utvrđuje kao dan sjećanja na genocid", rekao je Murphy.
Konačni prijedlog rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, 2. maja.
U finalnom prijedlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN "da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.
Još nije poznato kada će se raspravljati o Rezoluciji.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
