Reekshumacija posmrtnih ostataka 78 žrtava genocida počela je 15. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Naknadno pronađeni posmrtni ostaci žrtava će ovih dana biti pridodati već ukopanim.
Među njima su i posmrtni ostaci Salke Hadžića i Mensura Nukića koji su pronađeni u dvorištu ispod fontane doktora Nebojše Mraovića u Brčkom u sjeveroistočnoj Bosni.
Sadik Selimović, istražitelj Instituta za nestale Bosne i Hercegovine, kazao je da su zarobljeni Srebreničani nakon strijeljanja sahranjivani u masovne grobnice koje su kasnije premještane na više lokacija.
"To dokazuje da su počinioci genocida pokušali prikriti tragove i iz primarne grobnice pravili više grobnica na različitim lokacijama. Uspijevamo naći sekundarne ili tercijarne grobnice i sada, nakon identifikacije, vršimo dodavanje posmrtnih ostataka pripadajućim žrtvama, naravno uz odobrenje i prisustvo članova porodica", kazao je Sadik Selimović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ovo je 17 put da se vrši reekshumacija, a Selimović kaže da su do sada otvarali više od 1.000 grobova da bi pridodali naknadno identificirane posmrtne ostatke već ukopanim žrtvama genocida.
"Do sada smo otvarali 57 mezara (grobova) dva ili više puta kako bismo dodali pripadajuće skeletne ostatke žrtvama genocida, ali opet oni nisu kompletni", dodao je Selimović.
Zlatija Jusupović je za RSE kazala da su nekompletni posmrtni ostaci njenog djeda Narifa Gutića ukopani u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari prilikom prve kolektivne sahrane 2003. godine.
"Naknadno je pronađena lobanja i danas se dokopava, ali, opet, moj đedo nije kompletan. Ovo danas je tužan dan za mene, možda i tužniji nego onaj od prije 21 godinu", kazala je Jusupović za RSE.
Aliji Mehiću su u genocidu ubijena dva sina.
"Jedan je sahranjen prilikom prve dženaze i njegovi posmrtni ostaci su bili kompletni. Ovaj drugi sin je sahranjen 2012. godine. Danas mu se pridodaju naknadno identifikovani posmrtni ostaci. Veoma mi je teško, ja sam starija osoba i ne mogu to da podnesem, ali imaju tu žena, kćerka i unuka i one to prate", kazao je Mehić za RSE.
Posmrtni ostaci Salke Hadžića i Mensura Nukića, žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, koji su pronađeni u dvorištu ispod fontane doktora Nebojše Mraovića u Brčko distriktu bit će pridodani ranije ukopanim posmrtnim ostacima.
Prilikom ekshumaciju na području Cerske 2000. godine, pronađeni su nekompletni posmrtni ostaci Mensura Nukića. Identificiran je 2011. godine kada je porodica dala suglasnost da se ukopa u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima.
Nekompletni posmrtni ostaci Salke Hadžića su duže vrijeme stajali u Komemorativnom centru u Tuzli. Porodica je 2022. godine odlučila da ukopa do tada pronađene posmrtne ostatke.
Posmrtni ostaci u dvorištu brčanskog ortopeda Mraovića zakopane su prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgrađena betonska fontana. Ekshumacija posmrtnih ostataka je urađena 21. septembra prošle godine.
Da je riječ o posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici, utvrdio je Institut za nestale osobe BiH nakon ekshumacije i DNK analize u januaru 2024. godine.
Ljekar Mraović je ranije za RSE rekao da ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za "planiranje operacija".
Tužilaštvo BiH saopćilo je krajem maja da pronalazak nekompletnih posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici zabetoniranih u fontani u dvorištu privatne kuće ljekara u Brčkom ne može biti tretiran kao ratni zločin, s obzirom na to da je riječ o događaju iz druge polovine '90-godina.
Prema Krivičnom zakonu Brčko distrikta, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, bit će kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.
Taj pravni akt "masovnu grobnicu" definira kao neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela, ili ostaci tijela osoba ubijenih u genocidu ili ratnom zločinu.
Kolektivna dženaza (sahrana) obavljena je 11. jula ove godine za 14 novoidentificiranih žrtava genocida.
U Bosni i Hercegovini još se traga za posmrtnim ostacima više od 7.500 žrtava rata devedesetih godina, od čega 1.200 samo u Srebrenici.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno više od 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i komandant bivše Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske počinila genocid.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
