Uposlenici Memorijalnog centra Srebrenica, koji se nalazi u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), vratiće se na posao, nakon što su dobili neophodne sigurnosne garancije od nadležnih tijela, prvenstveno Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine (DKPT BiH), koja obezbjeđuje Centar, kao i EUFOR-a.
Oni su 7. marta, zbog sigurnosne situacije u BiH objavili kako će do daljeg biti zatvoreni.
Iako će se na posao vratiti uposleni, Memorijalni centar će ostati zatvoren za kolektivne posjete.
"Također, dobili smo garancije od Visokog predstavnika da je spreman preduzeti sve mjere koje budu bile potrebne za nastavak rada", saopštio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica, Emir Suljagić.
Zatvaranje vrata za posjetioce dogodilo se nakon stupanja na snagu neustavnih zakona RS-a o zabrani djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Suda i Tužilaštva BiH u ovom entitetu.
Iako je obezbjeđenje pod agencijom kojom upravljaju državne institucije, a ne entitetska policija, osjećaj nesigurnosti izaziva činjenica da vlasti RS-a ne priznaju na međunarodnim sudovima utvrđen genocid u Srebrenici.
Među negatorima genocida su i najviši zvaničnici, uključujući i predsjednika RS-a, Milorada Dodika.
Usprotivili su se i Rezoluciji koju su u maju prošle godine usvojile Ujedinjene nacije, a kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
"Svima mora biti jasno da se vraćamo radu u vanrednim zakonskim uslovima i pod posebnim sigurnosnim režimom. Državne institucije u ovom dijelu zemlje funkcionišu u potpunoj pravnoj neizvjesnosti, što će i dalje imati posljedice na naš rad. Zbog toga, između ostalog, Centar i dalje neće biti otvoren za zajedničke i kolektivne posjete", naveo je Suljagić.
Misija Centra je čuvanje sjećanja na žrtve genocida, te edukacija o važnosti mira, tolerancije i ljudskih prava.
Unutar Centra nalaze se brojni artefakti žrtava genocida, kojeg su u Srebrenici i okolini, polovinom jula 1995. godine počinile snage Vojske RS-a, ubivši oko 8.000 muškaraca i dječaka.
Artefakti su pronađeni u masovnim grobnicama, poput satova ili odjeće.
Nakon zatvaranja iz Memorijalnog centra Srebrenica pozvali su institucije širom svijeta da se priključe globalnoj inicijativi sjećanja i otpora nazvanoj #SrebrenicaShutdown.
Za manje od 24 sata, poruke podrške stigle su iz 17 zemalja, kao i od predstavnika žrtava genocida u Ruandi, udruženja za sjećanje na Holokaust, brojnih ambasada, organizacija i institucija.
Za genocid i zločine u Srebrenici, koji se dogodio nakon što je Vojska RS-a zauzela ovu zaštićenu UN-ovu zonu, do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Prema podacima Instituta za nestale Bosne i Hercegovine 30 godina nakon počinjenog genocida u Srebrenici i okolini se traga za oko 1.000 nestalih.
