Završene su pripreme za obilježavanje 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice 11. jula kad će biti ukopano još 14 identifikovanih žrtava genocida.
Na sastanku Organizacionog odbora, održanom u Memorijalnom centru Potočari 7. jula, rečeno je da je na vrijeme urađeno sve što je planirano.
"Obavili smo sve potrebne pripreme i neke programe smo već počeli i realizovati. Zatvorili smo i finansijsku konstrukciju, ali je bilo dosta problema oko toga. Očekujemo da će 11. jula ovdje doći veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, članovi porodica žrtava, ali i zvanice iz zemalja regije i Evrope. Svi su dobrodošli osim onih koji negiraju genocid", rekao je Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora, za Radio Slobodna Evropa.
Prvi naredni sadržaj koji je predviđen je Marš mira u dužini od stotinjak kilometara. Učesnici trodnevnog pohoda okupiće se 7. jula navečer u Nezuku kod Zvornika.
"Do danas se prijavilo stotinjak organizovanih grupa iz cijelog svijeta, kao i pojedinci. Za sada taj broj iznosi 4.100, ali svi oni koji sutra ujutro (8. jula) dođu u Nezuk, biće ravnopravni učesnici Marša mira. Očekujemo da će broj učesnika trodnevnog marša biti blizu 6.000", rekao je Suljo Čakanović, predsjednik pododbora Marša mira.
Na dvije lokacije predviđeno je noćenje na otvorenom i tom prilikom održaće se časovi istorije i prigodni programi.
Program obilježavanja 29. godišnjice počeo je prije sedam dana organizovanjem izložbi o srebreničkom genocidu. Takva izložba priređena je prije 4 dana u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku.
"Našu delegaciju predstavljale su majke i dio osoblja Memorijalnog centra Potočari. Sastali smo se sa mnogim vodećim ljudima iz Ujedinjenih nacija, američkim senatorima, kao i predstavnicima zemalja koje su bile sponzori i kosponzori prilikom usvajanja Rezolucije o Danu sjećanja na genocid u Srebrenici", rekla je Munira Subašić predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa.
Dodala je da je razgovarala sa predstavnicima zemalja koji su obećali da će u glavnim gradovima izgraditi spomen obilježje u vidu srebreničkog cvijeta.
Takav cvijet biće postavljen i pred sjedištem Ujedinjenih nacija.
Na sastanku je rečeno da će 11. jula biti obavljena kolektivna dženaza (sahrana) za 14 identifikovanih žrtava genocida.
"Bilo je najava da će još neka porodica dati pristanak da se ukopaju članovi njihovih porodica, ali pošto se radi o nekompletnim ostacima, izostao je njihov pristanak za ukop, pa je ostao broj od 14, koji će konačan smiraj naći u memorijalnom centru Potočari 11. jula", rekao je Adem Mehmedović, koordinator za informisanje.
Identifikovani su i u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari 11. jula biće ukopani Hasib (Uzejir) Efendić (1931), Ćamil (Uzejir) Efendić (1928), Mehmed (Daut) Krdžić (1961), Sabrija (Asim) Omić (1966), Mušan (Ramo) Šiljković (1956) i Sakib (Ragib) Harbaš (1975).
Bit će ukopani i Beriz (Omer) Mujić (1978), Ahmet (Ismet) Jašarević (1971), Nevres (Mehmed) Salihović (1970), Ibrahim (Muharem) Salkić (1935), Midhat (Adem) Bašić (1973), Hajdin (Kadrija) Mustafić (1959), Latif (Arif) Mandžić (1964) i Hamed (Ibrahim) Salić (1927).
U Srebrenici i okolnim mjestima je u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile su više od 8.300 Bošnjaka.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsjednik RS-a Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom se, pored ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca što je zabranjeno i Krivičnim zakonom BiH.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprečavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
