Sva relevantna dokumentacija koja je važna za genocid u Srebrenici, ali i ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992-1995. godine postavljena je u Arhiv Memorijalnog centra Srebrenica otvoren u petak 9. jula u ovom gradu na istoku BiH.
Reinout Vos, ambasador Holandije u BiH, na otvaranju je naveo kako že Arhiv služiti kao podsjetnik.
"Velika je stvar da imamo Memorijalni centar i sada i jedno mjesto koje će biti živi instrument. Ovdje će biti skup dokumenata i dokaza koja će podsjećati na genocid u Srebrenici“, rekao je Vos.
Azir Osmanović, kustos muzeja Memorijalnog centra Potočari za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon otvaranja je istakao da će Arhiv biti živa građa, koja će rasti.
"Ovaj arhiv stalno ćemo dopunjavati sa dokumentima i dokazima koji će pomoći da se sazna prava istina o genocidu u Srebrenici“, istakao je on.
Kandić: I u Srbiji će se jednom čuti glas žrtava
Nataša Kandič, direktorica "Fonda za humanitarno pravo" iz Srbije, za Rse je ocijenila kako je važno da Arhiv bude smješten nadomak mezarja u Potočarima.
"Ovo će biti mjesto gdje će dolaziti mladi ljudi iz cijelog svijete i uvjeriti se, na osnovu haških presuda, da je ovdje počinjen genocid. Ovdje smo do sada imali samo mezarje, ali će se u arhivu čuvati od sada i živi glas onih koji su preživjeli i svjedoče o genocidu", kazala je Kandić.
Ocijenila je i kako se ti glasovi za sada ne čuju u Srbiji, ali je izrazila i nadu kako će i u toj zemlji jednog dana biti drugačiji odnos prema onome što se dogodilo u Srebrenici.
Arhiv Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari služiće istraživačima i posjetiocima iz cijelog svijeta koji će dolaziti i moći da istražuju temu genocida u Srebrenici.
Arhivska građa, izvještaji i dokumenti koji su korišteni u Haškom tribunalu u procesima vezanim za genocid u Srebrenici, ali i dokumentacije koja je vezana za suđenja za ratne zločine koji su počinjeni u drugim gradovima u BiH, prikupljani su mjesecima i pohranjeni u novootvoreni Arhiv.
U Arhivu se nalazi i oko 220 video svjedočenja preživjelih žrtava genocida.
Dio sadržaja Arhiva biće postavljen i na internet stranici Memorijalnog centra, kako bi bio dostupan istraživačima.
Obuku o digitalizaciji i upravljanju arhivom članovima Memorijalnog centra održali su predstavnici "Vera and Donald Blinken Open Society Archives" iz Budimpešte.
Inače, "Vera and Donald Blinken Open Society Archives" iz Budimpešte naziv je dobio po roditeljima sadašnjeg državnog sekretara, Antony Blinkena.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS), tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Pred Tribunalom u Hagu na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Hagu su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić, te glavni komandant VRS Ratko Mladić.
Još tri visokorangirana oficira VRS-a na istom su sudu osuđena na doživotne kazne zbog genocida u Srebrenici.
