Posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, koji će biti sahranjeni 11. jula u Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica, stigli su u Srebrenicu u petak poslijepodne, 8. jula.
Ovo je prvi put da su tabuti s posmrtnim ostacima dočekani u Srebrenici, u istočnoj Bosni, odakle su prevezeni u Memorijalni centar Potočari udaljen desetak kilometara.
Najstarija žrtva koja će ove godine biti ukopana je Husejin Krdžić, rođen 1936. koji je u trenutku smrti imao 59 godina.
Najmlađa žrtva je Salim Mustafić, koji je ubijen kad je imao 16 godina.
Biće ukopani i blizanci Samir i Semir Hasanović, koji su tad imali 20 godina, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni u različitim masovnim grobnicama.
Ukopani će biti i otac i sin Hajdin i Sead Hukić. Sead je treći Hajdinov sin koji je ubijen i imao je 21 godinu. Dva sina su ranije ukopana, a za jednim se još traga, a Hajdin je u trenutku smrti imao 53 godine.
Tabuti s posmrtnim ostacima su prijepodne iz Visokog, preko Sarajeva krenuli ka Srebrenici.
Amor Mašović, donedavni predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, rekao je da je većina posmrtnih ostataka pronađena u sekundarnim masovnim grobnicama. Ostaci jedne žrtve pronađeni su u tri masovne grobnice.
"Devet njih pronađeno je u Trnovu (u blizini Sarajeva). Dakle, radi se o prošlogodišnjoj ekshumaciji na lokalitetu Dobro Polje, gdje su zločinci, poput Škorpiona, doveli njih devetoricu i streljali", kazao je Mašović.
Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još 31 žrtve koje su zvanično identificirane i putem DNK metode i od porodica, ali još nema saglasnosti za njihov ukop.
DNK metodom identificirana je još 61 žrtva, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.
Jedinice tadašnje Vojske Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića koji je za genocid i druge ratne zločine u Haagu osuđen na doživotni zatvor, ubile su više od osam hiljada Bošnjaka na više lokacija na području Srebrenice.
Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu izrečeno je pet doživotnih kazni zatvora, među kojima su presude komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću te bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Haški sud je 2001. donio prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici presuđeni kao genocid u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića.
Sud BiH je, prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega se 13 presuda odnosi na zločin genocida.
Memorijalni centar navodi da je u Srbiji doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, a u Hrvatskoj dvije protiv pripadnika jedinice Škorpioni.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je suđenje za zločin u Kravicama kod Srebrenice, počinjen u julu 1995. gdje je, prema optužnici podignutoj 2016. godine, ubijeno 1.313. bošnjačkih civila.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
U Bosni i Hercegovini, gdje je nakon rata pronađeno više od 1.000 masovnih grobnica, još uvijek se traga za više od 7.000 osoba.
