Identificirani su posmrtni ostaci deset osoba nestalih u julu 1995. godine na području Srebrenice, grada u istočnoj Bosni.
Pronađeni su na lokaciji Dobro Polje, u kanjonu rijeke Bistrice u blizini Kalinovika, šezdesetak kilometara južno od Sarajeva, odnosno 200-ak kilometara južnije od Srebrenice.
“DNK analiza i identifikacija je obavljena u prisustvu porodica stradalih osoba. Putem DNK analize, utvrđeno je da se radi o osobama nestalim na području Srebrenice, u julu 1995. godine, koje su nakon zarobljavanja dovedene i ubijene u okolini Kalinovika. Posmrtni ostaci bit će predati porodicama, koje će donijeti odluku o daljim aktivnostima u vezi ukopa posmrtnih ostataka”, saopćilo je Tužiteljstvo BiH u srijedu, 6. aprila.
Najmlađa identificirana žrtva u vrijeme ubistva imala je 17, a najstarija 58 godina.
Iz Tužiteljstva BiH su naveli da pronalazak ove lokacije rezultat je zajedničkog rada Posebnog odjela za ratne zločine i Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) BiH na pronalasku informacija i podataka o mogućim lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava iz proteklog rata.
Izrečeno više od 700 godina zatvora
Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do danas je ukopano više od 6.650 žrtava, a na drugim lokacijama više od 230. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Den Haagu, nasljedniku Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, 8. juna je donesena posljednja u nizu presuda za genocid u Srebrenici protiv Ratka Mladića, vođe vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995.
To je peta doživotna kazna zatvora izrečena pred međunarodnim sudom za genocid u Srebrenici.
Sud u Den Haagu je martu 2019. pravomoćno na doživotni zatvor osudio Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u BiH tokom rata 1992.-1995.
Na doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) donio je 2001. prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici presuđeni kao genocid u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića. Prvostepeno je osuđen na 46 godina zatvora, a u drugostepenom postupku kazna je smanjena na 35 godina i preinačena u “učestvovanje i pomaganje u genocidu”.
Na internetskoj stranici Memorijalnog centra Srebrenica – “Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova” navodi se da od 20 presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za genocid.
Dalje se navodi da je Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici. Od tog broja, 13 presuda odnosi se na zločin genocida.
Suđenja u Srbiji
Memorijalni centar Srebrenica navodi da je u Srbiji doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, koje uključuju presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.
U Srbiji su na ukupno 53 godine zatvora 2007. osuđena četvorica pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni” - Slobodan Medić (20 godina zatvora), Branislav Medić (20 godina zatvora), Pero Petrašević (13 godina zatvora) i Aleksandar Medić (pet godina zatvora), za ubistva šestorice Srebreničana počinjena u julu 1995. na području Trnova. Za učestvovanje u strijeljanju šestorice srebreničkih Bošnjaka u Trnovu, još dvojica pripadnika “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović osuđena su 2005. u Hrvatskoj na po 15 godina zatvora.
Optužnica protiv “Škorpiona” podignuta je na osnovu videosnimka koji su napravili pripadnici te jedinice tokom egzekucije u Trnovu. Snimak je prvi put javno prikazan 2005. na suđenju Slobodanu Miloševiću sudom u Den Haagu.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je suđenje za zločin u Kravicama kod Srebrenice, počinjen u julu 1995. gdje je, prema optužnici podignutoj 2016. godine, ubijeno 1.313. bošnjačkih civila.
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu optuženi su Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Dragomir Parović, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Vidoslav Vasić. Brane se sa slobode.
