Dostupni linkovi

Srbijanski tim o Tuđmanovoj genocidnoj namjeri i Gotovininoj presudi


Međunarodni sud pravde u Hagu
Međunarodni sud pravde u Hagu
Na Međunarodnom sudu pravde, ICJ-u, srbijanski pravni tim je završio s iznošenjem cjelotjedne uvodne argumentacije u vezi odgovora na tužbu za genocid 1991.godine koju je podnjela država Hrvatska, kao i izvođenjem dokaza u vezi svoje protutužbe – za genocid nad krajinskim Srbima u vrijeme operacije Oluja 1995.

Zadnji dan uvodne argumentacije najviše je bilo riječi o genocidnoj namjeri bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te o oslobađajućoj presudi hrvatskom generalu Anti Gotovini, za koju srbijanski tim smatra da bila pogrešna.

Britanski odvjetnik Wayne Jordash (Vejn Đordaš), poznat po nepravomoćnom oslobađanju bivšeg šefa srbijanske tajne službe DB-a Jovice Stanišića, citirao je Tuđmanovu knjigu, tvrdeći da je za hrvatskog predsjednika – genocid prema srpskom stanovništvu – bio pragmatično rješenje sukoba.

„Prema njegovim riječima izraženim u knjizi Bespućima povijesne zbiljnosti iz 1990., zabilježio je koristi genocidnih promjena. Citiram – veća harmonija u nacionalnoj kompoziciji stanovništva, granica pojedinačne države, kao i mogući pozitivan učinak na događaje u budućnosti.“ , citirao je Jordash ponavljajući uz to i izjave Tuđmana u medijima – kako je sretan što mu žena nije Srpkinja ili Židovka.

Documenta: Ne manipulirajte brojkama žrtava

Documenta: Ne manipulirajte brojkama žrtava

U posljednja dva tjedna, otkada je počela glavna rasprava u sudskom postupku pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, a po tužbi RH-a i protutužbi Srbije za genocid u ratu u Hrvatskoj, u javnosti se učestalo spominju različiti podaci o broju žrtava rata. Pritom se nerijetko iznose paušalne, netočne i neprovjerene informacije, čime se izravno manipulira živima i obezvrjeđuje one koji su doista stradali, stoji u priopćenju Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

Kako navode, pri iznošenju hrvatske tužbe, u više navrata se ponavlja podatak od oko 12.500 žrtava na hrvatskoj strani. Tim povodom Documenta upozorava da u Hrvatskoj nikada nije objavljen poimenični popis žrtava rata, a da su osobito prijeporni i javno nedostupni, time i neprovjerljivi, podaci o poginulim i ubijenim civilima.

"U istupima istaknutih hrvatskih političara i drugih javnih osoba posljednjih se dana olako i paušalno navode podaci o broju žrtava rata u Hrvatskoj. S druge strane, u protutužbi Srbije iznosi se podatak od 1.719 Srba stradalih u VRA "Oluji". Nažalost, i ovdje moramo ustvrditi kako još uvijek ne postoji poimenični popis stradalih, a neki od izvora u Srbiji koje navode zastupnici protutužbe, pravdajući spomenutu brojku, su vrlo upitne vjerodostojnosti, s popisom žrtava koji sadrži niz nepravilnosti i netočnih podataka", između ostalog navode u priopćenju koje možete pročitati ovde.
Prema tezi srbijanskog tima – genocid tijekom akcije Oluja je izvršen u tri faze – prvo planiranjem hrvatskog državnog vrha na otočju Brijuni neposredno prije napada na tzv. Republiku Srpsku Krajinu, nakon toga zauzimanjem područja te na kraju – uništenjem preostalog srpskog stanovništva. Spomenuto je da je prema Hrvatskom helsinškom odboru tijekom Oluje ubijeno ili nestalo 677 građana srpske nacionalnosti, kao i da ih je prema podacima udruge Veritas bilo pak 1.719.

„Suprotno tvrdnji hrvatskog tima, mi ne tražimo smanjivanje standarda dokaza, ili promjenu primjenjivog zakona. Ako je bilo provedenog genocidnog plana tijekom ovog građanskog rata – to je sigurno bila operacija Oluja“, konstatirao je Jordash.

Srbijanski tim se u završnici uvodne argumentacije najviše bavio presudom generalu Gotovini, ističući mišljenja dvojice sudaca koji su se protivili oslobađanju hrvatskog časnika.

Najviše u vezi usvajanja standarda o 200 metara pogreške pri gađanju mete na temelju kojeg je Gotovina prvostupanjski osuđen te nakon toga u žalbenom postupku oslobođen odgovornosti za prekomjerno granatiranje, a samim tim i odgovornosti za protjerivanje stanovništva srpske nacionalnosti.

Nakon uvodnog dijela uslijedila je pauza od tjedan dana nakon čega će hrvatski i srbijanski tim odgovoriti međusobno na iznesene argumente u suđenju, koje je predviđeno do 1. travnja ove godine.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG