Odlazak hrvatskog premijera u Beograd dobar je i koristan politički potez - ocjenjuje predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Vesna Pusić:
"Glavna prednost zemalja u regiji u odnosu na Europsku uniju, a i inače, je da pokažu da su sposobne same preuzeti odgovornost za svoju regiju, a to bez komunikacije ne ide. U tom smislu sam ocijenila kao vrlo pozitivan pomak i posjet predsjednika vanjsko-političkog odbora srpskog Parlamenta, gospodina Mićunovića, Hrvatskoj. I ovaj posjet vodi u tom pravcu."
U hrvatskoj Vladi odbacuju nagađanja kako je premijer Sanader svoj posjet Beogradu uvjetovao isključivanjem srbijanskog ministra vanjskih poslova, Vuka Jeremića, iz susreta i tempirao ga u vrijeme kad je srbijanski šef diplomacije u Turskoj. Neki oporbeni političari tvrde pak kako hrvatski premijer preko Beograda želi dobiti poene iz Bruxellesa i pokazati kako je Hrvatska u stanju razvijati dobre odnose sa susjedima, pogotovo nakon neriješenog spora sa Slovenijom.
Naravno, kaže neovisni politički analitičar Davor Gjenero, da se posjet hrvatskog premijera Srbiji može komentirati cinično, a može i dobrom namjerom. U pravu su, kaže, oni koji smatraju da se s posjetom već kasni, ali bitno je da se ti prvi koraci ka ponovnom zatopljenju naprave:
"Hrvatska i Srbija danas nemaju nekakve konflikte interesa, pa prema tome ne bi trebalo niti da se pojavljuju neki ozbiljniji problemi u njihovim međudržavnim odnosima."
Neovisni analitičar međunarodnih odnosa i nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, doktor
Mate Granić:
Prvo otvoreno pitanje, koje čeka Hrvatsku i Srbiju da ga riješe, je problem određivanja granične crte, iako nema incidenata. Tu je i pitanje implementacije sporazuma o sukcesiji. Tu su i pitanja Međunarodnog suda pravde u Hagu i hrvatske tužbe, srpskog odgovora i moguće kontra-tužbe.
Predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula, smatra da pitanje povratka mora biti tema razgovora:
"Hrvatska Vlada insistira da to budu bilateralni razgovori Srbije i Hrvatske, a ono što mi vidimo je da Srbija insistira da to budu međunarodni razgovori, pošto još uvijek ne vjerujem da ima dovoljno snage da te zemlje bilateralno riješe taj problem. Svakako da ovaj korak ide u tom pravcu. Mislim da će sigurno jedna od tema biti povratak izbjeglica jer se pokazalo svih ovih godina, bez obzira na koalicije koje su funkcionisale u Republici Hrvatskoj, da se o tim temama nije ozbiljno govorilo, niti se taj problem ozbiljno rješavao."
Što od Sanaderovog puta u Beograd očekuju Srbi povratnici?
Gligorije Rnjak iz Benkovca:
"Mi u to ništa ne vjerujemo. Na to čekamo već 12 godina. Bila su neka obećanja od pokojnog Račana, pa Mesića, pa Sanadera, koji pozivaju Srbe da se vrate. A gdje da se vrate? U kuće ruševine, u polja šikare?! Šta je sa stanarskim pravima? Sačekat ćemo, pa ćemo vidjeti."
Pozitivne reakcije iz Beograda
Devetnaestog marta prošle godine Hrvatska je priznala Kosovo. Samo dan nakon godišnjice te odluke hrvatske vlade premijer Ivo Sanader će se naći u Beogradu. Za tih godinu dana vladala je blokada u srpsko-hrvatskim odnosima. Nakon Kosova, ulje na vatru dolila je i odluka Međunarodnog suda pravde o nadležnosti za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid od 1991. do 1995. godine, nakon čega je Beograd najavio kontratužbu za akciju Oluja. Zato se na Sanaderovu posetu gleda kao na otopljavanje odnosa.
Nada Kolundžija, članica skupštinskog Odbora za inostrane poslove i predstavnik Demokratske stranke, kaže da je razvijanje dobrosusedskih odnosa i regionalne saradnje ne samo obaveza već i interes:
"Interesi bi trebalo da određuju stepen saradnje i nema nikakve sumnje da ova poseta dokazuje da postoji potreba da se saradnja razvije i produbi, odnosno da se problemi koji postoje između dve države rešavaju na principima dobre volje. U tom smislu, infrastrukturni projekti su takođe nešto što nas povezuje. Nema nikakve sumnje da je pitanje poboljšanja odnosa između Srbije i Hrvatske pitanje od ogromnog značaja i za građane Srbije, ne bi trebalo zaboraviti da mnogi građani koji sada žive u Srbiji imaju probleme vezane za Hrvatsku."
Ako ovo bude početak otopljavanja odnosa na relaciji Beograd-Zagreb, to znači da će biti šanse da i u regionu započne jedan bolji trend, jer okosnicu odnosa u regionu čini osovina Beograd-Zagreb.
"Celu godinu imali smo veoma negativan trend u međusobnim odnosima, i neugodnih izjava sa obe strane itd. Mislim da će ova poseta premijera Sanadera barem delimično staviti tačku na taj loš trend, da će međusobni odnosi krenuti uzlaznom linijom i da će se nakon toga rešavati problemi koji postoje, od problema povratka izbeglica, koji je jedan od kamena spoticanja, do rešavanja problema granica, jer imamo otvoren problem granice na Dunavu. Ako ovo bude početak otopljavanja odnosa na relaciji Beograd-Zagreb, to znači da će biti šanse da i u regionu započne jedan bolji trend, jer okosnicu odnosa u regionu čini osovina Beograd-Zagreb. Odnosi u regionu su u ozbiljnoj krizi, Srbija nema normalne odnose ni sa Hrvatskom ni sa Crnom Gorom, ni sa Makedonijom ni sa Bosnom i Hercegovinom, a da ne govorim o tome da svi imamo ozbiljan zastoj na putu ka Evropskoj uniji."
Hrvatska štampa piše i da Sanader dolazi u Beograd sa velikim gestom, da će ponuditi Srbiji na stotine dokumenata koje je Hrvatska morala da prevede u procesu približavanja Evropskoj uniji. Regionalna saradnja je jedan od kriterijuma pri oceni kompatibilnosti države za članstvo u Evropskoj uniji i jedini put da se prevaziđu nasleđa iz prethodnog perioda, a iskustvo svake države koja je prošla određene etape na putu ka Evropskoj uniji je dragoceno, kaže Milan Simurdić, predsednik Foruma za međunarodne odnose:
"U svakom slučaju, važno je da se poseta realizuje, kao što je bila izuzetno važna i poseta Dragoljuba Mićunovića Zagrebu – dijalog sa susedima je neophodnost."
Iz hrvatske vlade je najavljeno da premijer Ivo Sanader u Beogradu neće zaobići ni probleme povratka i zaštite manjina. Milojko Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske, kaže medjutim, da je u ovom momentu pesimista, kada je reč o poseti hrvatskog premijera, jer je u prethodnom periodu urađeno malo:
"To se videlo iz posete gospodina Mićunovića Zagrebu jer za sva ona pitanja koja su nama važna nije postignut sporazum. Dakle, sve mi se čini da je ovo više u interesu približavanja Hrvatske evropskim integracijama nego što ide u prilog izbeglim i prognanim i Srbima u Hrvatskoj. Naši problemi od 1995. godine postoje i danas, a to su vraćanje oduzetih stanarskih prava, penzije, optužnice. Na žalost, postoji oko hiljadu onih koji se nalaze na nekakvim tajnim optužnicama i to je jedan od razloga zašto nema povratka, kao i onaj osnovni problem obnove kuća."
