Beograd je predložio da se ministri spoljnih poslova zemalja bivše SFRJ krajem septembra okupe u Njujorku kako bi se dogovorili o zajedničkoj organizaciji Samita nesvrstanih 2011. godine, koji bi u Srbiji trebalo da bude organizovan povodom 50. godišnjice osnivanja pokreta. Da li je cilj ovakve inicijative zajednički interes i vraćanje poverenja među državama regiona, ili je nastojanje da što manje zemalja prizna Kosovo glavni razlog okretanja Srbije Pokretu nesvrstanih?

Sveta koji je postojao te 1961. godine više nema – nema ni tadašnje Jugoslavije i njenog predsednika Josipa Broza Tita. Ipak, jedna od zemalja koje su je činile širi svoju inicijativu da 2011. godine bude domaćin Samita nesvrstanih i poziva sve države bivše SFRJ da ga povodom 50. godišnjice osnivanja Pokreta zajedno organizuju:

"Srbija koja je trenutno posmatrač u pokretu bila bi počašćena da bude domaćin i da zajedno sa drugim državama, sukcesorima bivše Jugoslavije, organizuje taj skup. On bi trebalo da obeleži jedan znalajan deo naše zajedničke istorije u funkciji dalje afirmacije dobrobiti svakoga od nas."

Tako ministar poljnih poslova Srbije Vuk Jeremić u pismu kolegama iz regiona obrazlaže inicijativu koju je na samitu Pokreta nesvrstanih zamalja u Egiptu pokrenuo predsednik Srbije Boris Tadić. Ono što je sigurno jeste da, iako još nema zvaničnih odgovora, iz pojedinih zemalja regiona stižu pozitivni signali.

No, oko pitanja šta Beograd 50 godina kasnije zapravo hoće sa ovom inicijativom, mišljenja u samoj Srbiji se razilaze. Bojan Al Pinto Brkić, član Foruma za međunarodne odnose smatra da zajednička organizacija Samita svima može doneti korist, a kao najznačajniju ističe vraćanje poverenja između država u regionu:

“Motiv svih zemalja može biti ekonomski. Nekada kada je bivša Jugoslavija sarađivala sa tim zemljama, one su bile dosta nerazvijene, taman su se osamostalile i ekonomije su im bile na nekom rudimentarnom nivou. Danas je to značajno drugačije, danas se ponovo promišlja uloga Nesvrstanih i njihova važnost na svetskoj sceni. Drugi motiv, naravno, može biti spoljnopolički, povezivanje sa tim zemljama i nagoveštaj neke ozbiljnije uloge koju bi sve te zemlje bivše Jugoslavije mogle imati na globalnom planu nije zanemarljiv.“

Resetovanje srpske diplomatije

Oni koji ne dele mišljenje da je srpska inicijativa vredna hvale navode da ona spada sferu tzv. resetovanja srpske diplomatije, odnosno širenja njenih horizonata koji su počeli sa Vašingtonom i Briselom, proširili se na Moskvu, pa na Kinu, pa sada i na Nesvrstane. Ovo poslednje dovodi se u vezu sa priznavanjem, odnosno nepriznavanjem Kosova i borbom za brojeve u Ujedinjenim nacijama. Istoričar Nikola Samardžić:“Danas ponavljamo sve one greške koje je Jugoslavija činila u spoljnoj politici, a najozbiljnija od tih grešaka bila je svrstavanje u Treći svet. Umesto da je Jugoslavija išla onim putem kojim su išle sve ostale normalne zemlje južne Evrope, poput Grčke, Italije ili Španije, dakle, zemlje koje su se razvijale i prilazile jezgru Evropske unije.“

Obelisk Nesvrstanima

S raspadom Jugoslavije, 1991, suspendovano je i njeno članstvo u Pokretu nesvrstanih. Srbija, kao i Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, danas ima status posmatrača i retko se u javnosti mogu čuti autentična svedočenja iz vremena kada je Beograd, kao glavni grad jedne druge i drugačije države, bio važan u svetskom diplomatskom kalendaru. Za naš program drugog Samita nesvrstanih u Beogradu ipak se priseća Čedomir Štrbac dugogodišnji ambasador SFRJ Africi:

“Sećam se predsednika Bonga, on je bio ne samo afrički doajen nego i svetski, razgovarao sam i s njim i sa članovima delegacije po povratku sa samita i svi su bili fascinirani organizacijom tog samita u Beogradu - poneli su najbolje utiske iz Beograda.“

Pre iznenadnog srpskog interesovanja za nesvrstane, odnos prema vremenu o kojem svedoče ovi inserti iz kultnog serijala „Grlom u jagode“, možda najbolje odslikava Obelisk nesvrstanima koji u Beogradu godinama stoji zapušten i išaran grafitima.

Podrška iz Sarajeva

Iako još uvijek nema zvaničnog stava, u Bosni i Hercegovini se podržava inicijativa Srbije da u Beogradu bude organizovano jubilarno okupljanje nesvrstanih 2011. godine.Konačnu odluku o tome donijeće Predsjedništvo BiH, koje vodi vanjsku politiku. Inače, Bosna i Hercegovina nije članica Pokreta nesvrstanih, već je u svojstvu posmatrača.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dobilo je pismo namjere iz Beograda u kojem ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić objašnjava razloge zbog kojih ta zemlja želi da organizuje jubilarnu konferenciju nesvrstanih 2011. godine. Šef kabineta zamjenice ministra vanjskih poslova BiH Željko Samardžija vjeruje kako će Bosna i Hercegovina podržati Srbiju u toj namjeri, te da je jedna takva konferencija korisna za zemlje u regionu:

„Ipak je to skup svjetskih državnika velikog broja zemalja, a posebno ako gledamo istorijski, tradicionalno, Pokret nesvrstanih je duboko ukorijenjen na ovim prostorima i još uvijek živi u glavama, sjećanjima ljudi. Takav jedan eminentan skup u Beogradu bi svima bio od koristi, ipak svi smo mi tu na nekih 400, 500 kilometara. U svakom slučaju, sigurno koristan skup.“

Željko Komšić

Ministarstvo vanjskih poslova BiH još uvijek nije zvanično dostavilo pismo namjere na uvid Predsjedništvu BiH, instituciji koja vodi vanjsku politiku zemlje. Uprkos tome, krajem jula, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da smatra veoma dobrom inicijativu predsjednika Srbije Borisa Tadića da bivše članice SFRJ zajedno organizuju u Beogradu obilježavanje 50. godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih. Govori Komšićeva savjetnica za medije Irena Kljajić:

„Predsjedavajući Komšić i dalje podržava tu ideju. Inače, predsjednici Tadić, Mesić, Vujanović i Komšić su na samitu u Šarm el Šejku dogovorili se da bi to bilo dobro, kao što bi bila dobra i zajednička saradnja firmi na tržištu nesvrstanih zemalja, s tim da je predsjednik Komšić rekao da takvu vrstu odluke ne može on donijeti, već Predsjedništvo BiH konsenzusom.“

Na naše pitanje hoće li član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić podržati inicijativu srbijanskog predsjednika, Silajdžićev pravni savjetnik Damir Arnaut odgovara:

„Još uvjek je rano o tome govoriti s obzirom da zvanično još uvijek nismo dobili taj zahtjev. Prije toga se moraju održati konsultacije članova Predsjedništva. Također, ono što je bitno je da je taj samit tek za dvije godine, tako da tu ima još uvijek vremena da se odrede neke stvari i na osnovu toga ćemo zauzimati stav.“

Incijativa od koristi svima u regionu

Stav člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića je da ideju o održavanju samita nesvrstanih u Beogradu 2011. godine treba podržati samim tim što je Bosna i Hercegovina bila dio Jugoslavije koja je osnivač nesvrstanih. S druge strane, kaže Radmanovićev savjetnik za medije Đorđe Latinović, to bi značilo i neku vrstu solidarnosti u smislu regionalne saradnje zemalja bivše Jugoslavije:

„Poznato je da je i Srbija pružila podršku BiH za nestalno članstvo u Savjetu bezbjednosti. Kod takvih incijativa gdje se traži određena saradnja uvijek je dobro podržati zajedničke projekte jer mi generalno svi zajedno dobijamo na toj međunarodnoj i regionalnoj saradnji, što je jedan plus svima nama na našem evropskom putu za buduće članstvo u EU.“

BiH nema status članice Pokreta nesvrstanih, već je u svojstvu posmatrača. Latinović ističe kako će od političkog dijaloga u zemlji, ali i njenog daljeg interesa zavisiti hoće li se BiH kandidovati za status članice Nesvrstanih. On navodi i zbog čega bi to bilo dobro za BiH:

„Ne treba zaboraviti da tzv. članice trećeg svijeta ili zemlje nesvrstanog bloka čine značajno glasačko biračko tijelu u UN-u i drugim međunarodnim organizacijama i dobra saradnja na tom planu, pored ove ekonomske kojoj mi možemo dati značajan doprinos s obzirom na sličnost određenih ekonomskih performansi, može biti značajno podsticajna da mi taj svoj status unutar te grupacije zemalja i unapređujemo.“

Naši sagovornici jedinstveni su u ocjeni kako bi samit Nesvrstanih u Beogradu 2011. godine cijeloj regiji donio ne samo intenziviranje saradnje već i zajednički nastup na tržištima zemalja koje su dio Pokreta. Kažu i kako bi bilo šteta ne iskoristiti vrlo pozitivno raspoloženje Nesvrstanih i njihov sentimentalan odnos prema bivšim jugoslovenskim republikama.

Načelna potpora hrvatskog predsjednika

Nesvrstanost je dio zajedničke baštine svih država sljednica socijalističke Jugoslavije, i sudjelovanje svih njih u pripremanju prigodnog skupa Nesvrstanih povodom 50 godina postojanja tog pokreta bilo bi – logično, ocjenjuje se u Zagrebu.

U Uredu predsjednika Mesića načelno podupiru ideju da sve zemlje sljednice socijalističke Jugoslavije zajednički organiziraju prigodni sastanak Nesvrstanih u Beogradu, na spomen pedesete obljetnice prvog samita ovog pokreta. Za Radio Slobodna Europa govori vanjskopolitički savjetnik hrvatskog predsjednika Tomislav Jakić:

„Mora se poći od dvije neprijeporne činjenice. Prvo, tadašnja Jugoslavija bila je domaćin prve konferencije nesvrstanih zemalja i jedan od ključnih suosnivača tog pokreta. Drugo, Hrvatska je jedna od zemalja sljednica te Jugoslavije. Ako se obilježava 50. obljetnica te prve konferencije, onda je logično da u pripremama takvog obilježavanja sudjeluju sve zemlje sljednice tadašnje Federacije.“

U slučaju da neka od država sljednica socijalističke Jugoslavije iz ovog ili onog razloga ne želi sudjelovati u organizaciji skupa u Beogradu – hipotetski govoreći – koja bi u tom slučaju bila hrvatska pozicija, pitali smo gospodina Jakića:

„Ja mislim da svaka zemlja sljedica ima slobodan odabir hoće li sudjelovati. Ali – kažem – logično bi bilo da sve sudjeluju, jer su sve one tada bile dio zemlje koja je tu konferenciju organizirala. Možda će malo grubo zvučati, ali Beograd je bio slučajno mjesto održavanja zbog činjenice da je Beograd bio glavni grad te Federacije. Nije sudjelovao u tome kao glavni grad Srbije, već kao glavni grad Jugoslavije.“

Hrvatska je promatrač u Pokretu nesvrstanih zemalja, i na nedavnom skupu Pokreta u Egiptu predstavljao ju je predsjednik Mesić.

U hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija kao da ne dijele entuzijazam Pantovčaka oko ove ideje predsjednika Srbije Tadića. Glasnogovornik Ministarstva Mario Dragun potvrdio nam je da je pismo sa prijedlogom stiglo do zagrebačkog Zrinjevca:

„Ono se trenutno razmatra i uskoro će se donijeti odluka o eventualnom sudjelovanju.“

Nesvrstanost je dio zajedničke baštine, i hrvatski bi nacionalni interes bio sudjelovanje u organizaciji prigodnog skupa, kaže za naš radio politički analitičar Branko Caratan:

„Mislim da bi sve zemlje sljednice bivše Jugoslavije trebale biti ravnopravni suorganizatori, s tim da Beograd može igrati ulogu domaćina u formalnom smislu, kao glavni grad zemlje koja će pružiti gostoprimstvo. Dakle, bilo bi u hrvatskom nacionalnom interesu da se mi tamo pojavimo. Naravno, ukoliko bude došlo do neke diskriminacije prema Hrvatskoj, onda ne.“

Baštinu nesvrstanosti treba ravnomjerno rasporediti, procjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Europa profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša:

„Činjenica je da će 2011. godine biti pedesetogodišnjica postojanja Nesvrstanih, i pošto je prvi skup tog pokreta održan u Beogradu, Beograd će pokušati, kao domaćin, da ponovno odigra jednu značajniju međunarodnu ulogu. Zato mi se čini da bi i ostale države sljednice trebale u tome da sudjeluju, na ovaj ili onaj način, odnosno da se zapravo ta ostavština nesvrstanih ravnomjerno rasporedi na sve sljednice.“