Tokom susreta predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića sa predsednikom i premijerom Srbije Borisom Tadićem i Mirkom Cvetkovićem sa obe izraženo je zalaganje za snaženje saradnje između dve zemlje, kao i osude poteza koji vode kako ka radikalizaciji odnosa unutar Bosne i Hercegovine, tako i odnosa između Sarajeva i Beograda. Komentarišući česte verbalne incidente, naročito u poslednje vreme, analitičari ukazuju na paradoks demokratije u kojem političari apeluju na etničke emocije i strasti kako bi zaradili poene na domaćem političkom tržištu, ali tako otežavaju normalizovanje odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine.
Predsednik Srbije Boris Tadić je, uz toplu dobrodošlicu gostu iz Bosne i Hercegovine Nebojši Radmanoviću, izrazio i žaljenje:
“Što danas zajedno sa njim ovde nisu i gospodin Komšić i Haris Silajdžić, koji su uvekdobrodošli u Beogradu i u Srbiji i nadam se da ću imati priliku da ih vidim na nekom od narednih skupova. Srbija je prijatelj Bosne i Hercegovine, Srbija je prijatelj svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini – ne samo srpskog, već i bošnjačkog i hrvatskog naroda.”
Srbija snažno podržava Dejtonski sporazum i sve političke implikacije tog sporazuma, rekao je predsednik Srbije.
“To znači da niti jednog trenutka Srbija ne dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine. Naprotiv, smatra da je integritet Bosne i Hercegovine od izuzetne važnosti za integritet čitavog regiona. Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma prihvata sve što je demokratski dogovor predstavnika građana i naroda Bosne i Hercegovine. U tom smislu Srbija smatra da je demokratski dijalog u Bosni i Hercegovini nužna pretpostavka političke stabilnosti te nama susedne zemlje.”
Srbija ima specijalne odnose sa Republikom Srpskom, rekao je predsednik Srbije i dodao:
“I zainteresovana je i za iste takve odnose i sa Federacijom [BiH].”
Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović je posle susreta sa Borisom Tadićem rekao da se lideri BiH slažu kada je reč o opredeljenju za evroatlantske integracije, ali da do problema dolazi zbog različitog tumačenja Dejtonskog sporazuma. Ocenio je da je zahtev člana Predsedništva BiH Željka Komšića za raspisivanje poternice za bivšim predsednicima Jugoslavije Dobricom Ćosićem i Zoranom Lilićem "u funkciji radikalizacije odnosa u BiH i odnosa sa Srbijom". Tadić je rekao da o tome ne odlučuju predsednici i da to pitanje treba prepustiti pravosudnim organima.
Sa premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem Radmanović je govorio o ekonomskoj saradnji dve zemlje. Podsetio je da je Srbija u vrhu spoljnotrgovinskih partnera BiH, ali da je spoljnotrgovinski bilans značajno na štetu Bosne i Hercegovine o čemu se mora razgovarati:
“Srbija je glavni investitor u Bosni i Hercegovini. Blizu milijardu evra u posljednjih deset-dvanaest godina investirala je privreda Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Dobra je vijest koju su saopštili premijer Cvetković i predsednik Tadić da je Srbija spremna da pravi sporazum o specijalnim i paralelnim vezama i sa Federacijom [BiH], čime bi Bosna i Hercegovina u cjelini bila obuhvaćena.”
Paradoks demokratije
Šta je prepreka uspostavljanju boljih odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine četrnaest godina nakon što je oružje zaćutalo? Zašto se opterećenja ratnom prošlošću ne otklanjaju na politički civilizovan način, gde bi se suočavanje odgovornih sa pravdom odvijalo simultano sa nastojanjima za pomirenjem i saradnjom?
Politički analitičar i profesor Novosadskog univerziteta Jovan Komšić kaže da odgovorni politički delatnici ne daju dovoljno konstruktivnog doprinosa za realizaciju principa za koje se načelno zalažu. ilustrovao je ovu tvrdnju poslednjim izjavamačlana Predsedništva BiH Željka Komšića, kao i intervjuom srpskog šefa diplomatije Vuka Jeremića Washington Times-u prilikom njegove poslednje posete Sjedinjenim Državama.
“Kad je reč o poslednjoj izjavi člana Predsedništva BiH Željka Komšića, ta izjava ne doprinosi relaksaciji odnosa u regionu jer on preuzima funkcije pravosudnih organa, istovremeno sumnja u čitav pravosudni sistem susedne države. A načelno je, u susretu i razgovorima sa potpredsednikom Sjedinjenih Američkih Država Josephom Bidenom, saglasan sa relaksacijom odnosa u regionu. Toj situaciji ne doprinosi ni nedavna izjava ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremića, koji je kao ministar, kao državni zvaničnik, uzeo sebi pravo da debatuje o stanju država na Balkanu kao profesor univerziteta, a ne kao odgovorni zvaničnik jedne države. Dakle, suočavamo se sa paradoksom demokratije, u kojem, da bi stekli podršku na domaćem političkom tržištu, političari apeluju na emocije, na strasti i na taj način, bez obzira što su treća-četvrta generacija političara koja se nije direktno ispilila iz tog ratno-nacionalističkog gnezda iz devedesetih godina, nastavljaju na izvestan način “vertikale” koje su više konfliktne nego što su dodirujuće, komplementarne i sarađujuće.”
Upitan ima li skorog izlaza iz retorike konflikta koja se još uvek proizvodi u međusobnim odnosima na relaciji Beograd-Sarajevo, politikolog Jovan Teokarević kaže da je pesimista. Smatra da ovakvu praksu neće u dogledno vreme promeniti lideri dveju zemalja i objašnjava zašto.
“Rešenje ne možemo, nažalost, tražiti u unutrašnjim političkim snagama, pa ni u vodećim ljudima ovih zemalja, zato što oni izgleda još uvek dobijaju izbore upravo kad koriste svoju nacionalističku retoriku. Čini mi se da moramo pogledati malo šire i moliti i Evropsku uniju, a i Sjedinjene Države, da pomognu u tome da se nešto zajednički učini. Mnogo više od političke volje je, čini mi se, potrebno i, ponavljam, nažalost, iznutra, iz naših samih zemalja, ne vidim odgovor na to.”
Da li će Radmanovićeva posjeta popraviti odnose?
Foto: Midhat PoturovićOdnosi BiH - Srbija su posljednjih godina opterećeni brojnim problemima koji proističu, prije svega, iz ratne prošlosti. Interpolove potjernice za građanima BiH - na traženje Srbije, zahtjev iz Sarajeva za raspisivanjem potjernica za bivšim predsjednicima SRJ Dobricom Ćosićem i Zoranom Lilićem, samo su dio tog naslijeđa. Također, godinama BiH nema ambasadora u ovoj zemlji - susjedu, dok je danas u Beograd otputovao samo predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića Beogradu je uzvratna i usaglašena je na sjednici Predsjedništva. Sa Radmanovićem su trebali putovati Nura Zimić i Davor Vuletić, koje su delegirali članovi Predsjedništva Haris Silajdžić i Željko Komšić. Ni jedno od njih nije otputovalo u Beograd. Razlog koji navodi Nura Zimić je podizanje optužnica za slučaj Dobrovoljačka ulica protiv državljana BiH.
To je dovoljan argument za pitanje - da li Radmanovićeva posjeta može unaprijediti odnose između BiH i Srbije? Direktor Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci Miloš Šolaja smatra da ne može:
„Činjenica je da se i u BiH sa dosta predrasuda i dosta određenih navika koje su bile premasusjedima od prije desetak, petnaest godina prilazi u određivanju politike, tako da je teško reći da će ovaj današnji dijalog donijeti nešto bitnije i neki bitniji pomak. Više je ta posjeta u suštini samo otvorena mogućnost da se dijalog nastavi.“
Za razliku od Šolaje, predstavnik Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Armin Kržalić smatra da je Radmanovićeva posjeta Beogradu dobar korak za poboljšanje odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije jer je u posljednje vrijeme prisutna blokada tih odnosa:
„I mislim da je ovo dobar korak zato što treba otići u Beograd, također treba i uzvratna posjeta, da se rasprave svi ovi problemi kako bi se otklonili svi ovi problemi i kako bismo mogli uspostaviti dobre susjedske odnose, kao što smo to postigli sa Crnom Gorom. Mislim da samo razgovorima možemo doći do efikasnih rezultata.“
Dijalog je potreban, ali...
Poslanici vladajućih partija u državnom Parlamentu različito tumače dosadašnje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije. Ipak, zajednička ocjena je da u političkim odnosima između dvije zemlje nema razumijevanja. Lazar Prodanović,iz SNSD-a:
„Ekonomska saradnja ove dvije zemlje je sasvim dobra. Međutim, kada je u pitanju politička, postoje određena pitanja u kojima nema u određenoj mjeri razumijevanja niti sa jedne, niti sa druge strane. Mislim da je velika šteta, prije svega, što kompletno Predsjedništvo BiH nije otišlo u zvaničnu posjetu Srbiji. Time bismo poslali jasnu poruku da BiH želi da razvija dobru susjedsku saradnju, da rješava sva sporna pitanja dijalogom i strpljivim dogovaranjem i da ćemo zajedno doprinijeti miru i stabilnosti u ovom regionu.“
Poslanik HDZ 1990 u Parlamentu BiH Martin Raguž:
„Mislim da vrijeme konfrontacija mora biti iza nas, a otvorena pitanja se moraju rješavati. Već sam jednom rekao da nije sramota imati otvorena pitanja i probleme između susjednih država i zemalja, ali je sramota ne pokušavati ih institucionalno i u najboljoj vjeri rješavati ih.“
Međutim, predsjedavajući Zastupničkom doma bh. Parlamenta Beriz Belkić ističe da Srbija ne pokazujerespekt prema Bosni i Hercegovini i činjenici da se radi o samostalnoj i suverenoj državi:
„Naravno da je potreban dijalog. I ja sam kao predsjedavajući Parlamenta bio prije dva mjeseca u Republici Srbiji i u komunikaciji sve je bilo OK. Međutim, dva dana nakon toga gospodin Tadić i gospodin Dodik na Kopaoniku izjavljuju da će praviti jedinstven ekonomski prostor RS i Republika Srbija, umjesto da kažu da će cijela regija se praviti kao jedinstven ekonomski prostor itd. Dakle, treba malo više poštovanja i suočavnja s činjenicom da se radi o susjednoj, nezavisnoj, međunarodno priznatoj zemlji.“
Predsjednik Foruma građana Tuzla i član Igmanske inicijative Vehid Šehić smatra da je 15 godina od završetka rata na prostoru bivše Jugoslavije sazrelo vrijeme da politički lideri sjednu za sto i razgovaraju:
„Da, ako imaju krivičnih prijava protiv određenih lica u drugim državama, daju nadležnim institucijama, odnosno tužilaštvima da se to procesuira, a ne da drže u ladicama i da u određenom političkom trenutku to vade iz ladica jer tako sigurno nikad nećemo uspostaviti korektne susjedske ili komšinske odnose unutar ovih država.“
Odnosi između BiH i Srbije su već nekoliko godina opterećeni nizom problema. Između ostalog, BiH nema ambasadora u susjednoj zemlji, a u posljednje vrijeme to su i potjernice koje je raspisao Interpol na zahtjev srbijanskog tužilaštva za slučaj Dobrovoljačka i Komšićev zahtjev za rapisivanje potjernica za Dobricu Ćosića i Zorana Lilića, bivše predsjednike Savezne Republike Jugoslavije.
Predsednik Srbije Boris Tadić je, uz toplu dobrodošlicu gostu iz Bosne i Hercegovine Nebojši Radmanoviću, izrazio i žaljenje:
“Što danas zajedno sa njim ovde nisu i gospodin Komšić i Haris Silajdžić, koji su uvek
Niti jednog trenutka Srbija ne dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine. Naprotiv, smatra da je integritet Bosne i Hercegovine od izuzetne važnosti za integritet čitavog regiona.
Srbija snažno podržava Dejtonski sporazum i sve političke implikacije tog sporazuma, rekao je predsednik Srbije.
“To znači da niti jednog trenutka Srbija ne dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine. Naprotiv, smatra da je integritet Bosne i Hercegovine od izuzetne važnosti za integritet čitavog regiona. Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma prihvata sve što je demokratski dogovor predstavnika građana i naroda Bosne i Hercegovine. U tom smislu Srbija smatra da je demokratski dijalog u Bosni i Hercegovini nužna pretpostavka političke stabilnosti te nama susedne zemlje.”
Srbija ima specijalne odnose sa Republikom Srpskom, rekao je predsednik Srbije i dodao:
“I zainteresovana je i za iste takve odnose i sa Federacijom [BiH].”
Radmanović je ocenio da je zahtev člana Predsedništva BiH Željka Komšića za raspisivanje poternice za bivšim predsednicima Jugoslavije Dobricom Ćosićem i Zoranom Lilićem "u funkciji radikalizacije odnosa u BiH i odnosa sa Srbijom"
Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović je posle susreta sa Borisom Tadićem rekao da se lideri BiH slažu kada je reč o opredeljenju za evroatlantske integracije, ali da do problema dolazi zbog različitog tumačenja Dejtonskog sporazuma. Ocenio je da je zahtev člana Predsedništva BiH Željka Komšića za raspisivanje poternice za bivšim predsednicima Jugoslavije Dobricom Ćosićem i Zoranom Lilićem "u funkciji radikalizacije odnosa u BiH i odnosa sa Srbijom". Tadić je rekao da o tome ne odlučuju predsednici i da to pitanje treba prepustiti pravosudnim organima.
Sa premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem Radmanović je govorio o ekonomskoj saradnji dve zemlje. Podsetio je da je Srbija u vrhu spoljnotrgovinskih partnera BiH, ali da je spoljnotrgovinski bilans značajno na štetu Bosne i Hercegovine o čemu se mora razgovarati:
“Srbija je glavni investitor u Bosni i Hercegovini. Blizu milijardu evra u posljednjih deset-dvanaest godina investirala je privreda Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Dobra je vijest koju su saopštili premijer Cvetković i predsednik Tadić da je Srbija spremna da pravi sporazum o specijalnim i paralelnim vezama i sa Federacijom [BiH], čime bi Bosna i Hercegovina u cjelini bila obuhvaćena.”
Paradoks demokratije
Šta je prepreka uspostavljanju boljih odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine četrnaest godina nakon što je oružje zaćutalo? Zašto se opterećenja ratnom prošlošću ne otklanjaju na politički civilizovan način, gde bi se suočavanje odgovornih sa pravdom odvijalo simultano sa nastojanjima za pomirenjem i saradnjom?
Politički analitičar i profesor Novosadskog univerziteta Jovan Komšić kaže da odgovorni politički delatnici ne daju dovoljno konstruktivnog doprinosa za realizaciju principa za koje se načelno zalažu. ilustrovao je ovu tvrdnju poslednjim izjavama
Da bi stekli podršku na domaćem političkom tržištu, političari apeluju na emocije, na strasti
“Kad je reč o poslednjoj izjavi člana Predsedništva BiH Željka Komšića, ta izjava ne doprinosi relaksaciji odnosa u regionu jer on preuzima funkcije pravosudnih organa, istovremeno sumnja u čitav pravosudni sistem susedne države. A načelno je, u susretu i razgovorima sa potpredsednikom Sjedinjenih Američkih Država Josephom Bidenom, saglasan sa relaksacijom odnosa u regionu. Toj situaciji ne doprinosi ni nedavna izjava ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremića, koji je kao ministar, kao državni zvaničnik, uzeo sebi pravo da debatuje o stanju država na Balkanu kao profesor univerziteta, a ne kao odgovorni zvaničnik jedne države. Dakle, suočavamo se sa paradoksom demokratije, u kojem, da bi stekli podršku na domaćem političkom tržištu, političari apeluju na emocije, na strasti i na taj način, bez obzira što su treća-četvrta generacija političara koja se nije direktno ispilila iz tog ratno-nacionalističkog gnezda iz devedesetih godina, nastavljaju na izvestan način “vertikale” koje su više konfliktne nego što su dodirujuće, komplementarne i sarađujuće.”
Upitan ima li skorog izlaza iz retorike konflikta koja se još uvek proizvodi u međusobnim odnosima na relaciji Beograd-Sarajevo, politikolog Jovan Teokarević kaže da je pesimista. Smatra da ovakvu praksu neće u dogledno vreme promeniti lideri dveju zemalja i objašnjava zašto.
“Rešenje ne možemo, nažalost, tražiti u unutrašnjim političkim snagama, pa ni u vodećim ljudima ovih zemalja, zato što oni izgleda još uvek dobijaju izbore upravo kad koriste svoju nacionalističku retoriku. Čini mi se da moramo pogledati malo šire i moliti i Evropsku uniju, a i Sjedinjene Države, da pomognu u tome da se nešto zajednički učini. Mnogo više od političke volje je, čini mi se, potrebno i, ponavljam, nažalost, iznutra, iz naših samih zemalja, ne vidim odgovor na to.”
Da li će Radmanovićeva posjeta popraviti odnose?
Posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića Beogradu je uzvratna i usaglašena je na sjednici Predsjedništva. Sa Radmanovićem su trebali putovati Nura Zimić i Davor Vuletić, koje su delegirali članovi Predsjedništva Haris Silajdžić i Željko Komšić. Ni jedno od njih nije otputovalo u Beograd. Razlog koji navodi Nura Zimić je podizanje optužnica za slučaj Dobrovoljačka ulica protiv državljana BiH.
To je dovoljan argument za pitanje - da li Radmanovićeva posjeta može unaprijediti odnose između BiH i Srbije? Direktor Centra za međunarodne odnose u Banjoj Luci Miloš Šolaja smatra da ne može:
„Činjenica je da se i u BiH sa dosta predrasuda i dosta određenih navika koje su bile prema
Treba otići u Beograd, također treba i uzvratna posjeta, da se rasprave svi ovi problemi kako bi se otkolonili svi ovi problemi i kako bismo mogli uspostaviti dobre susjedske odnose, kao što smo to postigli sa Crnom Gorom.
Za razliku od Šolaje, predstavnik Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Armin Kržalić smatra da je Radmanovićeva posjeta Beogradu dobar korak za poboljšanje odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije jer je u posljednje vrijeme prisutna blokada tih odnosa:
„I mislim da je ovo dobar korak zato što treba otići u Beograd, također treba i uzvratna posjeta, da se rasprave svi ovi problemi kako bi se otklonili svi ovi problemi i kako bismo mogli uspostaviti dobre susjedske odnose, kao što smo to postigli sa Crnom Gorom. Mislim da samo razgovorima možemo doći do efikasnih rezultata.“
Dijalog je potreban, ali...
Poslanici vladajućih partija u državnom Parlamentu različito tumače dosadašnje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije. Ipak, zajednička ocjena je da u političkim odnosima između dvije zemlje nema razumijevanja. Lazar Prodanović,
Ekonomska saradnja ove dvije zemlje je sasvim dobra. Međutim, kada je u pitanju politička, postoje određena pitanja u kojima nema u određenoj mjeri razumijevanja niti sa jedne, niti sa druge strane.
„Ekonomska saradnja ove dvije zemlje je sasvim dobra. Međutim, kada je u pitanju politička, postoje određena pitanja u kojima nema u određenoj mjeri razumijevanja niti sa jedne, niti sa druge strane. Mislim da je velika šteta, prije svega, što kompletno Predsjedništvo BiH nije otišlo u zvaničnu posjetu Srbiji. Time bismo poslali jasnu poruku da BiH želi da razvija dobru susjedsku saradnju, da rješava sva sporna pitanja dijalogom i strpljivim dogovaranjem i da ćemo zajedno doprinijeti miru i stabilnosti u ovom regionu.“
Poslanik HDZ 1990 u Parlamentu BiH Martin Raguž:
„Mislim da vrijeme konfrontacija mora biti iza nas, a otvorena pitanja se moraju rješavati. Već sam jednom rekao da nije sramota imati otvorena pitanja i probleme između susjednih država i zemalja, ali je sramota ne pokušavati ih institucionalno i u najboljoj vjeri rješavati ih.“
Međutim, predsjedavajući Zastupničkom doma bh. Parlamenta Beriz Belkić ističe da Srbija ne pokazuje
Ja sam kao predsjedavajući Parlamenta bio prije dva mjeseca u Republici Srbiji i u komunikaciji sve je bilo OK. Međutim, dva dana nakon toga gospodin Tadić i gospodin Dodik na Kopaoniku izjavljuju da će praviti jedinstven ekonomski prostor RS i Republika Srbija.
„Naravno da je potreban dijalog. I ja sam kao predsjedavajući Parlamenta bio prije dva mjeseca u Republici Srbiji i u komunikaciji sve je bilo OK. Međutim, dva dana nakon toga gospodin Tadić i gospodin Dodik na Kopaoniku izjavljuju da će praviti jedinstven ekonomski prostor RS i Republika Srbija, umjesto da kažu da će cijela regija se praviti kao jedinstven ekonomski prostor itd. Dakle, treba malo više poštovanja i suočavnja s činjenicom da se radi o susjednoj, nezavisnoj, međunarodno priznatoj zemlji.“
Predsjednik Foruma građana Tuzla i član Igmanske inicijative Vehid Šehić smatra da je 15 godina od završetka rata na prostoru bivše Jugoslavije sazrelo vrijeme da politički lideri sjednu za sto i razgovaraju:
„Da, ako imaju krivičnih prijava protiv određenih lica u drugim državama, daju nadležnim institucijama, odnosno tužilaštvima da se to procesuira, a ne da drže u ladicama i da u određenom političkom trenutku to vade iz ladica jer tako sigurno nikad nećemo uspostaviti korektne susjedske ili komšinske odnose unutar ovih država.“
Odnosi između BiH i Srbije su već nekoliko godina opterećeni nizom problema. Između ostalog, BiH nema ambasadora u susjednoj zemlji, a u posljednje vrijeme to su i potjernice koje je raspisao Interpol na zahtjev srbijanskog tužilaštva za slučaj Dobrovoljačka i Komšićev zahtjev za rapisivanje potjernica za Dobricu Ćosića i Zorana Lilića, bivše predsjednike Savezne Republike Jugoslavije.
