Poternica još nije stigla u Sarajevo

U izvodu iz krivične prijave, kako prenose neki mediji, stoji da su Ganić i Kljujić “organizovali i naredili oficirima Armije BiH Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini napad na kolonu vojnih vozila u Dobrovoljačkoj ulici”. Nedležni u Srbiji očigledno imaju nameru da gone ne samo izvršioce već i one koje smatraju nalogodavcima zločina. Poternice su raspisane na zahtev istražnog sudije Veća za ratne zločine Milana Dilparića od 29. decembra prošle godine, potvrdila je u razgovoru sa koleginicom Brankom Trivić portparolka Okružnog suda u Beogradu Ivana Ramić:

“Istražni sudija Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu doneo je rešenje o sprovođenju istrage protiv više lica kojima se stavlja na teret izvršenje krivičnog dela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.”

RSE: Kakav utisak imate, kakva će biti saradnja sa pravosudnim organima Bosne i Hercegovine?

Ramić: Kao i u svim drugim predmetima regionalna saradnja sa pravosudnim organima u susedstvu je na zadovoljavajućem nivou.

RSE: Imaju li pravosudni organi u BiH informaciju o poternicama?

Ramić: O konkretnom predmetu u ovom trenutku ne mogu vam više nikakve detalje iznositi. U cilju naravno vođenja krivičnog postupka.

Podaci uzeti iz haške arhive?

Neki od podataka o “Sarajevskoj koloni” preuzeti su iz arhiva Haškog suda gde su ih svojevremeno predali nedležni Republike Srpske, rekao je portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić. Portparolka Haškog tužilaštva Olga Kavran tako nešto nije mogla da precizira:

“Ne mogu da vam dam nikakv komentar budući da ne mogu da dajem informacije o istragama koje vode lokalne vlasti.”

Bruno Vekarić navodi i da je slučaj Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo slučaj od ukinutog vojnog tužilaštva 2006. godine, te da je predmet vrlo potkovan:

“Sa aspekta tužilačke procene dokazi su veoma jaki. Recimo da su dokazi dovoljno jaki da može da se formira jasan optužni predmet.”

General Ninoslav Krstić koji je danas i predsednik Foruma za demokratiju i bezbednost takođe je uveren da odgovornost za masakr u Dobrovoljačkoj ulici neće biti teško dokazati:

“Ja se živo sećam tih događaja iako nisam bio tamo, jer je u toj koloni bio jedan moj kolega Taso Enez. Kasnije sam o tome razgovarao i sa generalom Kukanjcem. Oni su imali garancije i uopšte nisu bili u borbenom položaju. Napravljen je dogovor da oni mirno izađu iz grada.”

Vojni analitičar Aleksandar Radić založio se za to da istraga masakra iz maja '92. godine mora biti koncentrisana ne samo na izvršioce već i na političke nalogodavce:

“Najzanimljivije bi bilo ustanoviti političku odgovornost. Znači ko su ti ljudi koji su tada prekršili dogovor koji su imali sa predstavnicima Beograda. Ko su ti ljudi koji su izdali naređenja. Tu su imena veoma jasna. Znači članovi Vrhovne komande. I zbog toga se pominju Ejup Ganić, zatim Kljujić. Najmanje su važni ljudi koji su bili neposredni izvršioci. Njih je uglavnom pojela istorija, pojeo ih je mrak, većinom su već umrli.”

Bruno Vekarić iz Tužilaštva za ratne zločine objašnjava i razloge zbog kojih je slučaj postao aktuelan za organe u Srbiji 17 godina nakon što se dogodio, odnosno 14 godina posle okončanja rata u Bosni i Hercegovini:

“Ovo je strahovito veliki predmet. To vidite i po broju osumnjičenih. Drugo postoji način rada po kom je nekada delovalo vojno tužilaštvo. Mi smo faktički taj predmet iz jedne faze vratili u drugu, vratili u fazu predkrivičnog postupka da bi mogli da napravimo procesno validan predmet.”

Nataša Kandić

Nema sumnje da se istina i krivci za događaje u Dobrovoljačkoj ulici moraju pronaći, rekla nam je direktorka Fonda za humanitarno pravo i počasna građanka Sarajeva Nataša Kandić. Međutim, ona napominje da se Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ponaša kao da pokušava javnosti u Srbiji da pokaže da je nadležno za sve zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji:

“Ako se pominje Ejup Ganić on je političar i državljanin Bosne i Hercegovine. To znači da nikada Srbija i srpsko Tužilaštvo za ratne zločine neće biti u prilici da dobije Ejupa Ganića zato što kao i Ustav Srbije i Ustav BiH zabranjuje ekstradiciju."

Politička situacija u Srbiji, bliskost koju Beograd neguje sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, to što se i protiv njega od nedavno sprovode istrage zbog sumnje za dela korupcije, sve to može biti razlog što je slučaj Dobrovoljačke ulice ponovo aktuelizovan. Ninoslav Krstić ne sumnja da postoji politička motivacija, ali podvlači da to ni na koji način ne dovodi u pitanje istinu o zločinu:

“Postoje određene nesuglasice u BiH vezano za Republiku Srpsku, gde se negira njeno postojanje. Tako da u tom smislu ja vidim da su sazrele političke okolnosti. Ali i da nisu sazrele zločin je učinjen – to je sigurno.”

Politička pozadina je očigledna, uverena je Nataša Kandić, a može se pravazići samo ukoliko se gonjenje počinilaca i naredbodavaca prepusti onima koji tako nešto mogu i sprovesti:

“Treba tim državama uputiti dokaze i pomoći da se i tamo stvori situacija da se njihovo društvo suoči sa onim što su njihove vojske, policije počinile.”

Zločini mogu otići u istoriju onda kada se utvrdi istina.

Politika izjednačavanja

Članovi ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, koji se nalaze na potjernici MUP-a Srbije, odbacili su svaku odgovornost. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je izjavio kako raspisivanje potjernice potvrđuje umiješanost Srbije u rat u BiH.

Vijest o raspisivanju potjernice MUP-a Srbije za 19 bosanskohercegovačkih građana osumnjičenih za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u BiH dvojako je dočekana: oštre reakcije u jednom dijelu zemlje i odobravanje u RS.

Jedan od osumnjičenih iz ove grupe, ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić izjavio je da istragu Vijeća za ratne zločine Suda u Beogradu smatra smiješnom jer je 2. maja 1992. godine, kada se sumnjiči da je počinio ratni zločin, kako ističe, samo branio BiH. Drugoosumnjičeni Stjepan Kljuić nije želio komentarisati slučaj dok ne dobije nešto i zvanično jer je, kako kaže, za potjernicu saznao iz medija.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Beriz Belkić kaže da nije iznenađen ovakvim vijestima iz Srbije "jer je i ranije bilo takvih najava":

„Meni se čini, imajući na umu odakle to dolazi i u kojem kontekstu, da se radi o jednom pokušaju legalizacije cijele stvari, naime da se u istu ravan odovode oni koji su napadnuti sa onima koji su napadali. Naravno, ja razumijem da i oni koji se brane od zla moraju se uzdržavati od toga da ne čine zlo. Međutim, ovdje se radi o ljudima koji su branili svoju državu i oni nisu bili u Srbiji nego su se branili u svojoj vlastitoj zemlji. Držim se principa da smo pred sudovima i tužilaštvima svi isti, bez obzira o kome se radi, i mislim da je Tužilaštvo, odnosno pravosuđe naše trebalo reagirati, kao što reagira na svaku prijavu i za svaku proceduru koju je obavezno da uradi. Ja ne govorim da je trebalo podići optužnicu, nego jednostavno trebalo je provesti proceduru uključujući i odbacivanje, prihvatanje itd.“

Kako je saopšteno, istražni sudija Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu donio je rješenje o sprovođenju istrage i o određivanju pritvora prema više lica zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika nad pripadnicima JNA na početku rata u Sarajevu. Na osnovu ovoga donesena je i naredba za raspisivanje potjernica. U Interpolu BiH kažu da nikakva potjernica nije stigla u Sarajevo. Zamjenik direktora Mirela Znaor:

„Što se tiče slučaja Ganić i ostali, Interpol Sarajevo nije zaprimio navedene tjeralice koje se spominju u medijima.“

U Tužilaštvu BiH također još uvijek nisu službeno obaviješteni da je protiv grupe bh. građana raspisana potjernica, kaže portparol Boris Grubešić. Tužilaštvo BiH ima slučaj Dobrovaljačka ulica i radi na tom predmetu, dodaje Grubešić:

„Možemo reći da u Tužiteljstvu BiH postoji predmet koji se odnosi na ratne zločine u Dobrovoljačkoj ulici, ali ne možemo u ovom trenutku licitirati sa imenima, niti davati neke detalje o tom predmetu. Imamo predmet koji se odnosi na događaj u Dobrovoljačkoj ulici i predmet koji se odnosi na dešavanja u sarajevskoj Kasarni ’Viktor Bubanj’.“

Komentarišući informaciju da su pravosudni organi Srbije raspisali potjernicu za 19 osoba, a u vezi sa događanjima u Dobrovoljačkoj ulici, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da od Vijeća ministara očekuje da održi hitnu sjednicu, a na kojoj će se raspravljati o mjerama koje BiH treba poduzeti u ovom i drugim sličnim slučajevima prema državama koje se miješaju u njene unutrašnje stvari.

Ratni predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović kaže da bi istrage koje Srbija vodi protiv građana BiH bile ozbiljnije da je kao država pokazala odgovornost za rat u BiH:

„Bez tog priznanja i bez prihvatanja odgovornosti za zločine koji su napravljeni u ime velike Srbije i koji su napravljeni u ime stvaranja nekih etnički čistih teritorija, podizanje bilo kakvih optužnica i insistiranje na procesuiranju za Dobrovoljačku ulicu čini mi se da ima samo jedan cilj, a to je da se stvori slika izjednačavanja za događanja unutar BiH.“