Dostupni linkovi

Udruženje 'Kopaćemo' napravilo spisak 'eko terorista' u Srbiji


Udruženje "Kopaćemo" targetiralo je dvadesetak ljudi, mahom aktivista koji su organizovali proteste protiv otvaranja rudnika litijuma ili učestvovali na njima (Fotografija: Aktivisti na protestu "Ne damo Jadar" u Loznici, juli 2024.)
Udruženje "Kopaćemo" targetiralo je dvadesetak ljudi, mahom aktivista koji su organizovali proteste protiv otvaranja rudnika litijuma ili učestvovali na njima (Fotografija: Aktivisti na protestu "Ne damo Jadar" u Loznici, juli 2024.)

Neregistrovano udruženje "Kopaćemo", koje se zalaže za otvaranje rudnika litijuma u Srbiji, objavilo je "registar ekoloških terorista". Na njemu su aktivisti i poznate ličnosti koje su se javno usprotivile projektu "Jadar" međunarodne kompanije "Rio Tinto".

Ljudi koji stoje iza ovog spiska ne otkrivaju identitet, ali pojedini tragovi na internetu sugerišu da bi mogla da postoji veza sajta udruženja "Kopaćemo" i osobe koja je zastupnik zvanično registrovanog udruženja "Jadar i ti", koje je počelo sa radom polovinom avgusta.

Spisak

Udruženje "Kopaćemo" targetiralo je dvadesetak ljudi, mahom aktivista koji su organizovali proteste protiv otvaranja rudnika litijuma ili učestvovali na njima.

Među njima su Zlatko Kokanović, te bračni par Mirjana i Nebojša Petrović iz udruženja "Ne damo Jadar", kao i Bojan Simišić i Aleksandra Bulatović iz pokreta "Eko straža".

Na spisku su i članovi pojedinih opozicionih stranaka – poslanik iz redova Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta, Milica Ranđelović iz Demokratske stranke i Predrag Žunić, član stranke Srbija centar (SRCE).

Etiketom "eko teroristi" označeni su i filmski reditelj Stevan Filipović, kome se na teret stavlja i da "forsira homoseksualno opredeljenje", bivši košarkaš Vladimir Štimac, zatim sociolog Jovo Bakić, te Aleksandar Matković, naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka u Beogradu i član opozicionog Zeleno-levog fronta.

Matković za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da spisak vidi kao još jedan vid pritiska na građane koji se protive eksploataciji litijuma.

"Mislim da je nacionalna sramota to što postoji sajt koji brani stranu rudarsku kompaniju u ime nekakvog patriotizma, a onda napada svoje građane koji su protiv toga", kaže Matković.

On je polovinom avgusta posredstvom aplikacije Telegram dobio više pretnji smrću nakon što je u tekstu na sajtu lista "Danas" doveo u pitanje najave o velikoj ekonomskoj koristi Srbije od rudarenja litijuma.

On naglašava da se u tekstu naslovljenom "Otvoreno pismo povodom 'Rio Tinta' i 'rudarske kolonije u koju se Srbija pretvara'" nije odredio ni da li je za ili protiv rudnika.

"To je bio totalno neutralan tekst, izneo sam samo činjenice. To se sada vodi kao 'eko terorizam'. Voleo bih da mi neko objasni kako je tekst objavljen u jednom dnevnom listu čin terorizma", kaže Matković.

Bivši košarkaški reprezentativac Vladimir Štimac najavio je da će podneti krivične prijave zbog spiska koji je objavilo udruženje "Kopaćemmo" i zatražio reakciju tužilaštva i sudova.

"Ova država dozvoljava određenoj grupici ljudi da targetira i crta mete na nekolicini nas", rekao je Štimac, a prenosi portal N1.

Stavovi udruženja kao stavovi vlasti

Primarni cilj udruženja "Kopaćemo" je, kao što naziv sugeriše, otvaranje rudnika litijuma u dolini reke Jadra.

Taj projekat kompanije "Rio Tinto", koja je na zapadu Srbije otkrila jadarit – rudu bogatu litijumom, ekološki aktivisti ali i deo stručne javnosti kritikuju kao izuzetno opasan po životnu sredinu.

Međutim, u udruženju "Kopaćemo" smatraju da je rudnik jadarita "šansa" koja ne sme da se propusti.

"Ovo je prilika da se Srbija pozicionira kao ekonomska sila u regionu i svetu. Kroz odgovorno korišćenje naših resursa i brigu o zaštiti životne sredine, možemo stvoriti prosperitetniju budućnost za sve građane Srbije", navodi se na sajtu ovog neformalnog udruženja.

Dodaju da je rudnik jadarita "ključan za jaku, modernu i ekonomski prosperitetnu Srbiju".

"Ne smemo dozvoliti da neistine i političke igre pojedinaca stanu na put napretku Srbije", navode na sajtu.

Sličan stav izneli su prethodnih nedelja brojni državni zvaničnici. Ministar finansija Siniša Mali je 8. avgusta izjavio da "projekat Jadar" potencijalno može da bude najveća razvojna šansa za Srbiju u decenijama koje dolaze.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u julu izjavio da će proizvodnja litijuma u Srbiji značiti "kvantni skok" za zemlju.

"To za nas predstavlja prekretnicu i veliku promenu, kvantni skok u budućnost", rekao je on.

Uprkos tome što dele gotovo identične stavove sa predstavnicima vlasti, u udruženju "Kopaćemo" navode da su "za sada" anonimni, jer strahuju za svoju bezbednost.

U pisanim odgovorima za Radio Slobodna Evropa negiraju da imaju veze sa drugim organizacijama.

"Nikakve veze nemamo sa drugim organizacijama, vlastima, strankama ambasadama, strankama ili kompanijama. 100 odsto smo nezavisni i samostalni. Za sada, čuvamo naš identitet zbog bezbednosti", navode iz ove neformalne grupe.

Na pitanje RSE zbog čega strahuju ako imaju identične stavove kao najviši predstavnici vlasti, iz "Kopaćemo" kažu da se plaše "anti-rudnik ekstremista".

"Pokušavaju da nas ugase, a nismo ni na noge stali. Suprotstavićemo im se istinom o rudniku i razbiti njihovu propagandu straha", dodaju.

Zlatko Kokanović iz registrovanog udruženja "Ne damo Jadar", koje godinama ukazuje na moguće pogubne uticaje otvaranja rudnika litijuma, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ovo vidi kao jedan vid pritiska na ekološke aktiviste i građane koji se protive eksploataciji litijuma, ali dodaje da ne vidi u tome veliku pretnju.

"Naše udruženje ima svoju Fejsbuk stranicu, imenom i prezimenom stojimo iza toga kao administratori i nemamo čega da se bojimo što se protivimo rudarenju.

Ne znam čega se oni boje kada kriju svoja imena", kaže Kokanović.

Šta pokazuju internet tragovi?

Na sajtu kopacemo.com nema nikakvih detaljnijih informacija o istoimenom udruženju. Ono nije registrovano ni u Agenciji za privredne registre.

Na osnovu zapisa iz WHOIS baze podataka koji daje osnovne informacije o domenu može se videti da je domen kopacemo.com, registrovan preko registra Namecheap Inc. sa datumom kreiranja 25. avgusta 2024. i važi do 25. avgusta 2025. godine.

Informacije o vlasniku domena su zaštićene privatnošću, pa su podaci o registrantu (onaj koji je registrovao sajt), administrativnom i tehničkom kontaktu sakriveni. Registrant, kao i administrativni i tehnički kontakti, koriste uslugu zaštite privatnosti putem firme "Withheld for Privacy ehf" sa sedištem u Rejkjaviku na Islandu.

IP adresa koju koristi domen kopacemo.com pripada američkoj kompaniji Cloudflare iz SAD-a i koristi server ove kompanije.

Cloudflare je globalna mreža za distribuciju sadržaja i jedna od najvećih kompanija za sajber bezbednost kada su u pitanju performanse, sigurnosti i pouzdanosti veb sajtova.

Sajt Security trails, koji beleži i čuva podatke o IP adresama, internet domenima i serverima, pokazuje da sajt kopacemo.com koristi istu IP adresu koju je u jednom trenutku koristilo desetak drugih sajtova. Svi oni imaju vezu sa jednom osobom – Danilom Daničićem.

Na svom LinkedIn profilu Daničić navodi da je "menadžer za digitalni marketing".

On je u Agenciji za privredne registre upisan kao zastupnik nedavno osnovanog udruženja "Jadar i ti".

Udruženje je registrovano 13. avgusta na adresi u Novom Beogradu, a kao oblast ostvarivanja ciljeva navodi – uspostavljanje društvenog dijaloga u vezi sa ekološkim pitanjima.

Udruženje nema sajt, ali je domen jadariti.rs zakupljen. Taj domen deli server i IP adresu sa sajtom kopacemo.com. Na istoj IP adresi je i e-mail server sajta danilodanicic.com. Na njemu nema nikakvih drugih podataka, osim Daničićeve fotografije i kontakt e-maila.

To što su svi ovi sajtovi koristili istu IP adresu ne znači da im je isti vlasnik, kaže za RSE Jovan Šikanja, IT stručnjak.

"Međutim kada vidimo da su u pitanju uglavnom domaći sajtovi gde je na dosta mesta potpisana ista firma kao autor sajta možemo da pretpostavimo tako nešto", kaže Šikanja.

U pisanim odgovorima za RSE Danilo Daničić tvrdi da nema veze sa udruženjem "Kopaćemo" niti da je "mozak operacije" te grupe. Kako kaže, tu informaciju su plasirali na društvenim mrežama "amaterski programeri iz Bosne i Švedske", ali da nisu dali dokaze.

"Oni su analizirali neke IP adrese servera na kojima se nalaze stotine sajtova. To su verovatno tzv. shared hosting serveri gde bilo ko može da postavi svoj sajt. Ja ne kontrolišem te servere niti su moji. Oni su na tom severu našli taj sajt Kopaćemo i onda sticajem okolnosti i moj lični sajt", kaže Daničić.

On je negirao da postoji veza između "Kopaćemo" i udruženja "Jadar i ti", čiji je on zastupnik. Navodi da je, nakon što je napustio IT sektor, imao potrebu da se priključi ekološkom aktivizmu, "naročito oko teme litijuma i rudnika".

"Cilj mi je da se borim za strogu zaštitu zdravlja ljudi, pa i po cenu da se zaustavi rudnik, jer naše zdravlje nema cenu. Moj pristup bi bio dosta drugačiji. Borio bih se za dijalog i razumevanje bez nasilja i političkih igranki", kaže Daničić.

I u udruženju "Kopaćemo" su negirali da imaju veze sa Daničićem, kao i sa pojedinim predstavnicima vladajuće Srpske napredne stranke.

Ko je Danilo Daničić?

Danilo Daničić, koji je do decembra 2022. godine nosio prezime Redžepović, je prethodno bio zastupnik novosadskog udruženja "Omladina Srbije", u okviru kojeg je radio i lokalni portal "Teleprompter".

Taj sajt je 2013. godine pokrenuo hajku protiv biciklističkog kluba "Cultural exchange" (Kulturna razmena) u Novom Sadu, koji je predstavljao alternativno okupljalište za mlade. Klub je osnovao bračni par iz inostranstva, a zatvoren je oktobra 2013. godine, nakon što je Danilo Daničić (tada Redžepović) na "Teleprompteru" izneo optužbe da se "Cultural exchange" bavi vrbovanjem mladih u izvesnu "ozloglašenu sektu" pod nazivom Familija.

U tekstu su objavljene i adrese stanovanja osnivača i pojedinih članova kluba u Novom Sadu.

"Cultural exchange" je danima nakon toga dobijao na desetine pretećih poruka posredstvom e-maila. Nezavisno društvo novinara Vojvodine je zatražilo od nadležnih da uzmu u zaštitu osnivače kluba, uz ocenu da je reč o "pseudonovinarskom tekstu, koji je primer stvaranja moralne panike, izvrtanja činjenica i širenja neproverenih informacija".

Nekoliko meseci kasnije, osnivačima je uskraćen boravak u Srbiji.

Protesti protiv projekta 'Jadar'

Pre više od dve godine Vlada Srbije, na čijem čelu je tada bila Ana Brnabić, stopirala je projekat "Jadar", nakon masovnih protesta građana i poništila dozvole australijskom rudarskom gigantu Rio Tintu za iskopavanje litijuma u dolini istoimene reke na zapadu Srbije.

Međutim, projekat je vraćen u život u julu 2024. godine, nakon što je Ustavni sud poništio Vladinu odluku.

Zbog toga su se nedeljama održavali protesti u više desetina gradova širom Srbije, sa zahtevom da Vlada usvoji zakon o zabrani eksploatacije litijuma.

Nakon protesta u Beogradu 10. avgusta, na kojem se okupilo više desetina hiljada ljudi, privedeno je i na saslušanje pozvano više aktivista koji su pozivali na demonstracije.

Prema poslednjim najavama vlasti, predvođenih Srpskom naprednom strankom, Rio Tintov rudnik litijuma bi mogao da počne sa radom 2028. ako kompanija ispuni ekološke propise i dobije neophodne dozvole.

Litijum se koristi za proizvodnju baterija za električne automobile i EU, koja većinski zavisi od Kine kada je taj resurs u pitanju, svrstala ga je u kritične sirovine.

Rio Tinto je ranije u odgovoru za RSE naveo da su "domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat "Jadar" može realizovati bezbedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine".

Međutim, deo stručnjaka iz zemlje i inostranstva ukazuje da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, pre svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.

*Saradnja na tekstu Miloš Katić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG