Ministarstvo spoljnih poslova Srbije uputilo je protestnu notu Ambasadi Hrvatske u Beogradu povodom zabrane ulaska ministru bez portfelja Đorđu Milićeviću u Spomen-područje Jasenovac, objavljeno je 15. aprila na sajtu Ministarstva.
"Ministarstvo spoljnih poslova ovom prilikom najoštrije osuđuje zabranu ulaska ministru bez portfelja zaduženom za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa Republike Srbije sa dijasporom Đorđu Milićeviću u Spomen-područje Jasenovac", navodi se u saopštenju Ministarstva.
Ističe se da je ovim činom Hrvatska, kao članica Evropske unije, "uskratila slobodu kretanja".
"Ovaj gest je posebno neprihvatljiv jer se njime uskraćuje pravo Srbiji na odavanje pijeteta žrtvama stravičnih ustaških zločina, među kojima su najbrojnije bile srpske žrtve", piše u saopštenju.
Navodi se i da "ovakav neadekvatan tretman" ministra u Vladi Srbije nosi "krajnje negativnu poruku i ne doprinosi daljem razvoju odnosa Srbije i Hrvatske".
Ministarstvo bez portfelja zaduženog za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa s dijasporom Srbije saopštilo je dan ranije, 14. aprila da je ministru Đorđu Milićeviću tog dana "zabranjeno da položi cveće i zapali sveću na spomenik žrtvama ustaškog logora Jasenovac".
Ministar Milićević je boravio u radnoj poseti Srbima u okolini Novske, na njihov poziv, navodi se u tom saopštenju i dodaje da se on nakon završenih sastanaka sa saradnicima uputio ka spomen-parku u Jasenovcu.
"Međutim, na samom ulazu u spomen-kompleks kombi u kom se nalazio ministar zaustavili su hrvatski policajci koji su ministrovo vozilo okružili sa tri svoja automobila", navodi se u saopštenju Ministarstva bez portfelja.
MUP Hrvatske: Poseta Jasenovcu nije bila u protokolu
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske saopštilo je da hrvatska policija nije dopustila posetu srpskom ministru Jasenovcu "jer taj posjet nije bio naveden u programu koji im je ranije dostavljen", prenela je Hrvatska Radio-televizija (HRT) 15. aprila.
U saopštenju se navodi da je najavljena poseta ministra, ali ne Jasenovcu.
"U skladu sa sigurnosnim protokolima, posjet nije mogao biti odobren", navodi MUP Hrvatske, prenosi HRT.
Činjenice o Jasenovcu
Sabirni, radni, tranzitni i logor smrti Jasenovac osnovan je krajem ljeta 1941. godine.
Nakon četiri godine, 22. travnja 1945. godine, oko 600 preostalih logoraša, na vijest da su prethodnu noć ustaše pobili sve preustale zatvorenice u ženskom dijelu logora, na povik sekretara partijske organizacije u logoru Ante Bakotića "Krenimo, drugovi" kreću u proboj.
Oko devedeset ih se uspjelo probiti i priključiti partizanima, a preostali su poginuli u proboju ili su ih ustaše poubijale pred bijeg pred partizanima.
U nepune četiri godine postojanja logora, u njemu i na nekoliko obližnih lokacija je ubijeno ili umrlo od posljedica nečovječnog postupanja, bolesti i gladi između 85 i 100 tisuća ljudi.
Do tog podatka su znanstvenim istraživanjem došli djelatnici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac. Tu se navode imenom i prezimenom 83.145 žrtava, i taj popis nije zaključen.
Od toga je bilo 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti.
Najviše je žrtava srpske nacionalnosti, njih 47.627, od toga 21.738 muškaraca, 13.706 žena i 12.386 djece.
U Jasenovcu su stradala 16.173 Roma – 5.688 muškaraca, 4.877 žena i 5.608 djece.
Ukupno je 13.116 Židova stradalo u logoru – 7.762 muškarca, 3.753 žene i 1.601 dijete.
Stradalo je i 4.255 Hrvata, 1.128 Bošnjaka, 266 Slovenaca i drugih.
