Kratkoročnost i međusobno nepoverenje najčešće su odrednice dve decenije diplomatskih odnosa Srbije i Hrvatske, uspostavljenih nakon krvavih sukoba na prostoru Jugoslavije, bivše zajedničke države, čiji su bile deo.
To je jedan od zaključaka sa skupa posvećenog dvadesetogodišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa Srbije – tada u sastavu Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske, koji je priredila regionalna nevladina organizacija Igmanska inicijativa.
Takvo stanje stvari, čiju ocenu daje Zoran Pusić, kopredsednik Igmanske inicijative za Hrvatsku, moglo bi se promeniti povlačenjem konkretnih poteza – za početak više simboličnih. Međutim, u Zagrebu i Beogradu još nema volje za to, smatra Pusić.
„Da se zajedničkim snagama i bez odlaganja pristupi otkrivanju posmrtnih ostataka i sudbine svih nestalih tokom rata u Hrvatskoj. Da Vlada u Srbiji podigne spomenik u znak sijećanja na hrvatske zarobljenike maltrertirane u logoru Stajićevo. Da Vlada u Hrvatskoj na sličan način obilježi zatvor i mučilište u splitskoj Lori. Ispred Lore se postavlja veliki spomenik pripadanicima 72. bojnoj Vojne policije, čiji su neki od pripadnika učestvovali u tim mučenjima“, naglasio je Pusić.
Pokazatelj nivoa odnosa dve strane mogao bi biti i ishod inicijative da skupu prisustvuju šefovi diplomatija dve države. Do toga međutim nije došlo, a Davora Iva Striera i Ivicu Dačića zamenili su predstavnik hrvatskog Veleposlanstva u Beograda i službenik Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
„Posle perioda loših odnosa dve zemlje ovo je mogla biti šansa za njihov prvi neformalni susret i za novi počatak. A kasnije bi sve ušlo u neke normalne tokove, kako je i inače red. Mislim da je šteta za ovu propuštenu šansu“, konstatovao je Aleksandar Popov, kopredsednik Igmanske inicijative za Srbiju.
Otvorenih pitanja posle rata na prostoru bivše Jugoslavije je i dalje mnogo, poput nestalih osoba, procesuranja ratnih zločina, vraćanja imovine, položaja manjina, a najnovije su trzavice zbog izbegličke krize.
Ipak, Pavle Janković, predstavnik Ministarstva spoljnih poslova Srbije kaže da letošnji sporazum Hrvatske i Srbije, koji su popisali Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić o rešavanju otvorenih pitanja, može biti dobar putokaz budućih odnosa.
„Smatramo da je odnos Republike Srbije i Republike Hrvatske na Zapadnom Balkanu upravo ono što je odnos Francuske i Nemačke u Evropi. Kada sam rekao da je upravo sada momenat za otvorenu diskusiju o odnosima Beograda i Zagreba mislio sam upravo na činjenicu da su stvorene solidne osnove za pomirenje u koje zajednički treba da ulažemo kako bi ono postalo trajno“, kaže Janković, predstavnik Ministarstva spoljnih poslova Srbije zadužen za regionalne inicijative.
Nešto intenzivniji kontakti dve strane otpočeli su nakon političkih promena 2000. godine kada je Srbija, posle vladavine Slobodana Miloševića, počela da uspostavlja pokidane veze sa svetom, Evropom i regionom. Na čelu Ministarstva spoljnih poslova bio je Goran Svilanović koji se prisetio svog prvog susreta sa hrvatskim kolegom Toninom Piculom.
„Obeležen je komentarima kolega iz Ministarstva spoljnih poslova kao dva dečaka sa velikim rukavicama u ringu. To verovatno jeste bilo tako. Pritom, ni on ni ja nemamo nikakvo lično opterećenje koje bi objasnilo zašto je taj susret izgledao tako. To znači da je naše javno mnenje i sve ono što se dešavalo prethodnih godina uticalo na nas“, opisao je Goran Svilanović.
Ipak, prema tumačenju Jadranke Jelinčić iz Fonda za otvoreno društvo, aktuelni trenutak ne odudara mnogo od vremena o kome je govorio nekadašnji šef diplomatije Savezne Republike Jugoslavije. Na to je ukazala citirajući delove teksta Tomislava Jakića, savetnika bivšeg hrvatskog predsednika Stjepana Mesića, iz zbornika radova napisanih za ovu priliku.
„Treće razdoblje počinje početkom 2010. godine. To treće razdoblje je najtužnije. Zato što su u tih nepunih šest godina upropaštene šanse i mogućnosti mukotrpno građene godinama prije toga. Gotovo sinhrono, dvije su se zemlje politički, svjetonazorski i medijski i u smislu raspoloženja većeg dijela javnosti vratile na početak devedesetih godina prošlog stoljeća“, zaključila je Jelinčić citiranje teksta.
Senku na odnose u regionu u godini na izmaku bacili su izbori održani u nekoliko država, među kojima su i Hrvatska i Srbija, ocena je Gorana Svilanovića – bivšeg šefa diplomatije, a danas generalnog sekretara Saveta za regionalnu saradnju.
Svilanović očekuje značajan napredak odnosa Srbije i Hrvatske, nalik na iskorak Albanije i Srbije postignut u poslednje dve godine.
„Godina 2017. će doneti napredak. Imam veliko poverenje na osnovu tih signala koji dolaze iz Beograda i Zagreba da postoji spremnost za dijalog. Neće za godinu dana biti rešena sva otvorena pitanja, neće ni u narednih nekoliko godina. Ali će za godinu dana razgovori izgledati mnogo bolje nego što danas izgledaju“, zaključuje Svilanović.
Konferencija u Beogradu događa se baš u trenutku u kom se u Zadru odvija ekshumacija osamnaest žrtava rata, iz hrvatske operacije Oluja. Taj primer, među ostalim, pokazuje u kojoj meri izazov izgradnje budućnosti neopterećene prošlošću, za obe strane, nije lak.
Facebook Forum