Odnosi između Srbije i BiH u posljednjih desetak godina čini se da su gotovo stalno pred pucanjem. Povremene pozitivne epizode, kao što je inicijativa premijera Srbije Aleksandra Vučića za pomoć Srebrenici ili niz opuštenih, bilateralnih susreta u Sarajevu ili Beogradu sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem izgledaju naknadno samo kao predah pred nastavak sporenja i međusobnih optuživanja.
No, nekoliko događaja, čime se bavimo na našoj Facebook stranici "Zašto?", dovelo je odnose dvije zemlje do usijanja, pa donosimo vam pregled onih najvažnijih od 2007. godine:
- (Srebrenica, Vijećnica - juni/juli 2015) - Premijer Srbije Aleksandar Vučić je napadnut na komemoraciji za žrtve srebreničkog genocida. Sam incident u sjenu je bacio njegove moguće razloge, kao što je nespremnost Vučića i predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, koji nije ni došao na komemoraciju, da ovaj zločin nazovu genocidom, kao što je to utvrdio Haški tribual svojim presudama. Srebrenički incident je uslijedio nakon hapšenja i izručenja BiH srebreničkog komandanata Nasera Orića u Švicarskoj na osnovu optužnice iz Srbije. Nikolić i Vučić su također odbili poziv na prisustvuju obilježavanju stogodišnjice Sarajevskog atenta u obnovljenoj Vijećnici jer na njoj stoji tabla na kojoj piše da su je 1992 zapalili srpski fašisti.
- (Slučaj Divjak - mart/juli 2011) - Penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak pet mjeseci je proveo u ekstradicionom kućnom pritvoru u Beču nakon hapšenja na osnovu optužnice iz Srbije za “slučaj Dobrovočjačka”, napad na kolonu JNA koja je napuštala Sarajevo, kada je poginulo sedam osoba. Austrijski sud je odlučio da je optužnica politički motivisana.
- (Slučaj Ganić - februar/juli 2010) - Ratni član predsjedništva BiH Ejup Ganić je proveo pet mjeseci u pritvoru u Londonu nakon hapšenja za “slučaj Dobrovoljačka”. Londonski sud je odlučio da je optužnica politički motivisana.
- (Škola “Srbija” - septembar 2009) - Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić otvorio je na Palama školu “Srbija” što je u Federaciji BiH ocijenjeno kao udar na suverenitet zemlje, ali i na mir i stabilnost regije.
- (Slučaj Jurišić, maj 2007/mart 2016) – Iliju Jurišića, zapovjednika policije u Tuzli na početku rata, beogradski Apelacioni sud nakon dvije presude na 12 godina zatvora i tri godine provedene u pritvoru i zatvoru oslobodio odgovornosti u slučaju “Tuzlanska kolona” kada je pri povlačenju jedinica JNA stradao 51 vojnik i oficir.