Samit koji će se 2. juna održati u Sarajevu i na kojem će učestvovati lideri iz regije i predstavnici Evropske unije evropski zvaničnici ocjenjuju kao pomak u regionalnoj saradnji, ali i priliku da bosanskohercegovački političari iskoriste to za dobrobit svojih građana.
Istovremeno, vodeći analitičari u toj zemlji kažu da je samit organizovan kako bi prvenstveno Srbija i Hrvatska dale svoj doprinos u snaženju suvereniteta i integriteta Bosne i Hercegovine i na taj način pomogle ne samo njenoj unutrašnjo-političkoj sceni da riješi probleme već i njenom putu ka Evropskoj uniji.
Osim Pakta stabilnosti koji je u Sarajevu održan prije 11 godina, u Bosni i Hercegovini ni prije, a ni poslije toga nije bilo niti jednog sličnog događaja na kojem su se susreli regionalni lideri i evropski zvaničnici. Upravo zbog te činjenice većina analitičara u BiH ocjenjuju kako sarajevski samit 2. juna predstavlja najznačajniji događaj za balkanski prostor u prvoj deceniji 21. vijeka.
Iako događaj sam po sebi neće biti spektakularan u smislu konkretnih zaključaka koje će polučiti, ideja da se na jednom mjestu okupe čelni ljudi država u regiji, uz okrilje Evropske unije, sama po sebi nagovještava da se pomaci, ipak, dešavaju.
„Čini mi se da postoje neki znaci otopljavanja odnosa, da se brišu one neoprostive barijere, ali, naravno, pod uvjetom da naši političari na to reaguju na pravilan način“, smatra profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac.
Hidajet Repovac
Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini kažu kako Sarajevo nije slučajno odabrano za mjesto u kojem se u samo nekoliko dana održavaju susreti u kojima se poziva na regionalnu saradnju, ali i daje prilika Bosni i Hercegovini da napreduje na tom i evropskom putu.
Analitačarka Tanja Topić kaže kako međunarodna zajednica već duže vrijeme posmatra Bosnu i Hercegovinu budnim okom:
„Također se dešavaju određene aktivnosti putem kojih međunarodna zajednica pokušava za stabilizaciju BiH uključiti Hrvatsku i Srbiju, i to bi trebalo na neki način da bude kruna tog čitavog niza aktivnosti na pokušaju da se BiH stabilizira.“
Koliko ima istine u tome da međunarodna zajednica na sve moguće načine pokušava da pomogne Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali i osnaži regionalnu saradnju kao osnovu puta nje i njenih susjeda, svjedoči i govor šefa delegacije Evropske komisije u BiH Dimitrisa Kurkulasa na sesiji Igmanske inicijative proteklog vikenda u Sarajevu:
„Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji. Ipak, priključenje neće odmah doći, za to je potreban marljiv rad. Mnogi od izazova koji će se naći na evropskom putu zahtijevaju regionalnu saradnju. Samo kroz aktivnu saradnju država u regiji, napredak je moguć. Evropska unija podržava Zapadni Balkan i napore koje čini na tom putu."
Ne treba se previše nadati
Junski samit u Sarajevu pripremljen je i desiće se pod okriljem Španije, kao predsjedavjuće Evropske unije. Iako su pojedini predstavnici evropskih institucija bili skloni tezi kako Španija to radi da bi na kraju mandata pokazala kako je, ipak, nešto uradila kada je u pitanju Zapadni Balkan, španski ambasador u BiH Alejandro Alvargonzales San Martin kaže da je samit prilika za Bosnu i Hercegovinu da konsoliduje svoju poziciju na putu prema Evropskoj uniji i da je potrebno da se na samitu predstavi kao ujedinjena i sa jasnim idejama:
„Obaveza je političkih vođa u Bosni i Hercegovini i njenih institucija da iskoriste ovu okolnost u korist građana Bosne i Hercegovine. Ja želim misliti da su spremni da to učine i da će to učiniti.“
Španski ambasador u BiH Alejandro Enrique Alvargonzales San Martin
Uprkos ovakvim izjavama u kojim se od bh. političara očekuju pomaci, direktor Međunarodnog foruma Bosna Rusmir Mahmutćehajić ističe da to od njih uopšte na ovisi. Prema njegovim riječima, Srbija i Hrvatska su te koje već godinama utiču na bosanskohercegovačku političku scenu i sve dok one ne počnu doživljavati Bosnu i Hercegovinu kao sebi ravnopravnu državu, situacija u BiH će ići na uštrb njenog snaženja:
„BiH mora izgraditi svoje državne kapacitete na temelju najboljih evropskih standarda, a da bi se to dogodilo, Beograd i Zagreb prije svega, uz snažnu podršku bitnih činitelja EU, moraju se ponašati prema BiH na način koji odgovara njihovoj aktivnoj i konstruktivnoj zadaći u toj zemlji, što bi bila promjena paradigme njihove aktivne i destruktivne politike u toj zemlji u prethodnim decenijama.“
I dok neki analitičari vide korist od junskog samita u BiH, a drugi da od susjeda zavisi u kom pravcu će ići buduća regionalna saradnja, novinar Zekerijah Smajić ističe da od konferencije ne treba očekivati previše, izuzev onoga što će to biti sastanak pozitivnih poruka i potvrde spremnosti Evropske unije, američke administracije i Rusije da završe započeti proces transformacije Bosne i Hercegovine u kontekstu evroatlantskih integracija.
Na naše pitanje hoće li takve poruke imati odjeka i u promjeni koncepcije i stavova bh. političara, Smajić odgovara:
„Uvjeren sam da će svi politički predstavnici na tom sastanku odavati utisak potpuno osviješćenih, evropeiziranih lidera svojih naroda, partija ili institucija koje zastupaju naprosto zbog toga što žele ostaviti pozitivan dojam na predstavnike međunarodne zajednice zbog predstojećih izbora. Međutim, šta će se događati nakon toga kada se raziđu delegacije iz Sarajeva, to je sasvim drugo pitanje. Ja sam uvjeren da će već sutradan nakon samita 3. juna svi ponovo doći na iste svoje pozicije i ponovo koristiti istu onu retoriku kojom misle da će dobiti najpovoljniji rezultat na izborima.“
*****
Pročitajte i ovo:
Lideri iz regiona: Zajedno ka EU, rješavanjem nesuglasica dijalogom
U Sarajevu region može prigrliti novu euroatlantsku dinamiku
Josipović odao počast svim žrtvama rata u BiH
Sarajevski samit prilika za približavanje EU
Istovremeno, vodeći analitičari u toj zemlji kažu da je samit organizovan kako bi prvenstveno Srbija i Hrvatska dale svoj doprinos u snaženju suvereniteta i integriteta Bosne i Hercegovine i na taj način pomogle ne samo njenoj unutrašnjo-političkoj sceni da riješi probleme već i njenom putu ka Evropskoj uniji.
Osim Pakta stabilnosti koji je u Sarajevu održan prije 11 godina, u Bosni i Hercegovini ni prije, a ni poslije toga nije bilo niti jednog sličnog događaja na kojem su se susreli regionalni lideri i evropski zvaničnici. Upravo zbog te činjenice većina analitičara u BiH ocjenjuju kako sarajevski samit 2. juna predstavlja najznačajniji događaj za balkanski prostor u prvoj deceniji 21. vijeka.
Iako događaj sam po sebi neće biti spektakularan u smislu konkretnih zaključaka koje će polučiti, ideja da se na jednom mjestu okupe čelni ljudi država u regiji, uz okrilje Evropske unije, sama po sebi nagovještava da se pomaci, ipak, dešavaju.
„Čini mi se da postoje neki znaci otopljavanja odnosa, da se brišu one neoprostive barijere, ali, naravno, pod uvjetom da naši političari na to reaguju na pravilan način“, smatra profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac.
Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini kažu kako Sarajevo nije slučajno odabrano za mjesto u kojem se u samo nekoliko dana održavaju susreti u kojima se poziva na regionalnu saradnju, ali i daje prilika Bosni i Hercegovini da napreduje na tom i evropskom putu.
Analitačarka Tanja Topić kaže kako međunarodna zajednica već duže vrijeme posmatra Bosnu i Hercegovinu budnim okom:
„Također se dešavaju određene aktivnosti putem kojih međunarodna zajednica pokušava za stabilizaciju BiH uključiti Hrvatsku i Srbiju, i to bi trebalo na neki način da bude kruna tog čitavog niza aktivnosti na pokušaju da se BiH stabilizira.“
Koliko ima istine u tome da međunarodna zajednica na sve moguće načine pokušava da pomogne Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali i osnaži regionalnu saradnju kao osnovu puta nje i njenih susjeda, svjedoči i govor šefa delegacije Evropske komisije u BiH Dimitrisa Kurkulasa na sesiji Igmanske inicijative proteklog vikenda u Sarajevu:
„Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji. Ipak, priključenje neće odmah doći, za to je potreban marljiv rad. Mnogi od izazova koji će se naći na evropskom putu zahtijevaju regionalnu saradnju. Samo kroz aktivnu saradnju država u regiji, napredak je moguć. Evropska unija podržava Zapadni Balkan i napore koje čini na tom putu."
Ne treba se previše nadati
Junski samit u Sarajevu pripremljen je i desiće se pod okriljem Španije, kao predsjedavjuće Evropske unije. Iako su pojedini predstavnici evropskih institucija bili skloni tezi kako Španija to radi da bi na kraju mandata pokazala kako je, ipak, nešto uradila kada je u pitanju Zapadni Balkan, španski ambasador u BiH Alejandro Alvargonzales San Martin kaže da je samit prilika za Bosnu i Hercegovinu da konsoliduje svoju poziciju na putu prema Evropskoj uniji i da je potrebno da se na samitu predstavi kao ujedinjena i sa jasnim idejama:
„Obaveza je političkih vođa u Bosni i Hercegovini i njenih institucija da iskoriste ovu okolnost u korist građana Bosne i Hercegovine. Ja želim misliti da su spremni da to učine i da će to učiniti.“
Uprkos ovakvim izjavama u kojim se od bh. političara očekuju pomaci, direktor Međunarodnog foruma Bosna Rusmir Mahmutćehajić ističe da to od njih uopšte na ovisi. Prema njegovim riječima, Srbija i Hrvatska su te koje već godinama utiču na bosanskohercegovačku političku scenu i sve dok one ne počnu doživljavati Bosnu i Hercegovinu kao sebi ravnopravnu državu, situacija u BiH će ići na uštrb njenog snaženja:
„BiH mora izgraditi svoje državne kapacitete na temelju najboljih evropskih standarda, a da bi se to dogodilo, Beograd i Zagreb prije svega, uz snažnu podršku bitnih činitelja EU, moraju se ponašati prema BiH na način koji odgovara njihovoj aktivnoj i konstruktivnoj zadaći u toj zemlji, što bi bila promjena paradigme njihove aktivne i destruktivne politike u toj zemlji u prethodnim decenijama.“
I dok neki analitičari vide korist od junskog samita u BiH, a drugi da od susjeda zavisi u kom pravcu će ići buduća regionalna saradnja, novinar Zekerijah Smajić ističe da od konferencije ne treba očekivati previše, izuzev onoga što će to biti sastanak pozitivnih poruka i potvrde spremnosti Evropske unije, američke administracije i Rusije da završe započeti proces transformacije Bosne i Hercegovine u kontekstu evroatlantskih integracija.
Na naše pitanje hoće li takve poruke imati odjeka i u promjeni koncepcije i stavova bh. političara, Smajić odgovara:
„Uvjeren sam da će svi politički predstavnici na tom sastanku odavati utisak potpuno osviješćenih, evropeiziranih lidera svojih naroda, partija ili institucija koje zastupaju naprosto zbog toga što žele ostaviti pozitivan dojam na predstavnike međunarodne zajednice zbog predstojećih izbora. Međutim, šta će se događati nakon toga kada se raziđu delegacije iz Sarajeva, to je sasvim drugo pitanje. Ja sam uvjeren da će već sutradan nakon samita 3. juna svi ponovo doći na iste svoje pozicije i ponovo koristiti istu onu retoriku kojom misle da će dobiti najpovoljniji rezultat na izborima.“
*****
Pročitajte i ovo:
Lideri iz regiona: Zajedno ka EU, rješavanjem nesuglasica dijalogom
U Sarajevu region može prigrliti novu euroatlantsku dinamiku
Josipović odao počast svim žrtvama rata u BiH
Sarajevski samit prilika za približavanje EU
