Na samitu o nuklearnoj sigurnosti koji počinje u Washingtonu u četvrtak, okupit će se deseci svjetskih lidera i izaslanstava na najvišoj razini kako bi razgovarali o snažnijoj suradnji radi sprječavanja da nuklearni materijali stignu u ruke terorista. No, predstavnici Rusije, jedne od svjetskih nuklearnih sila, neće prisustvovati skupu. Ruski bojkot izazvao je mnoge nedoumice, ali i zabrinutost.
"Iskreno govoreći, to je razlog da se zamislimo", kaže Rose Gottemoeller, pomoćnica američkog državnog tajnika za kontrolu sporazuma o naoružanju i međunarodnu sigurnost.
Za Bena Rhodesa iz Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, odluka Rusije je "propuštena prilika".
"Sve što rade jest da sebe izoliraju, umjesto da sudjeluju kao što su radili i u prošlosti", rekao je Rhodes novinarima u Washingtonu.
Odluka Rusije da ne prisustvuju je samitu "definitivno je zabrinjavajuća", ocjenjuje Kingston Reif, analitičar u Udruzi za kontrolu naoružanja, istraživačke organizacije sa sjedištem u Washingtonu.
"Nije da je Rusija odlučila da nuklearna sigurnost nije ono što treba biti u središtu pažnje, nešto što se ne uzima vrlo ozbiljno", smatra Reif, te dodaje: "Istovremeno, postavlja se pitanje o samoj Rusiji, njenoj spremnosti da kreće naprijed, da nastoji surađivati s drugim zemljama, uključujući Sjedinjene Države... kako bi se osiguralo da u ruke terorista ne stignu radiološki materijali".
Mnogi stručnjaci za nuklearnu sigurnost tvrde da su ovakvi samiti do sada pomagali da se međunarodna zajednica usmjeri na konkretan problem, te da se potaknu određene mjere u desecima zemalja.
To uključuje uklanjanje visoko obogaćenog urana koji se može koristiti u proizvodnji atomskih bombi sličnih onoj koja je bačena na Hiroshimu.
Dvanaest država je tu vrstu urana pretvorila u manje opasne oblike i pohranilo na različita mjesta širom Rusije.
Organizatori summita također ističu da je 20 nuklearnih istraživačkih reaktora diljem svijeta modificirano za korištenje nisko obogaćenog urana, te da je podignuta razina sigurnosti u 32 objekta gdje je pohranjen radioaktivni materijal.
Ipak, drugi stručnjaci za kontrolu naoružanja, posebno oni sa Harvarda, upozoravaju da se "sigurnost nuklearnih materijala skromno popravila, ali i da su drastično porasle mogućnosti nekih terorističkih grupa, posebno militantne Islamske države Iraka i Levanta (IDIL), što sugerira da je rizik od nuklearnog terorizma možda veći nego što je bio prije dvije godine".
Na tu je opasnost upozoreno prošlog mjeseca nakon što su belgijski dužnosnici potvrdili da je osoba, povezana sa terorističkim napadima u Parizu, nadzirala i pratila jednog visokog belgijskog nuklearnog dužnosnika.
Nakon napada u Bruxellesu, oduzete su propusnice jednom broju zaposlenih u nuklearkama i krenulo se u provjeru identiteta njihovih vlasnika.
Analitičari s Harvarda zabrinuti su zbog smanjenja nuklearne suradnje između Moskve i Washingtona.
Unatoč tome što je na prethodna tri samita Moskva poslala izaslanstva, Kremlj je prošle godine objavio da neće biti ruskih dužnosnika na predstojećem samitu u Washingtonu.
Transformirati obogaćeni uran
Najavljeno je odustajanje od programa koji sufinancira SAD o skladištenju nuklearnog naoružanja i osiguranju skladišta u kojima su pohranjeni radiološki materijali. U okviru toga programa, koji je težak milijardu dolara, američkim stručnjacima i visokim državnim dužnosnicima dopušten je obilazak vojnih objekata, što nije po volji vojnom i sigurnosnom vrhu Rusije.
Na jednom takvom putovanju 2005. bio je današnji američki predsjednik Barack Obama, tada senator, kojeg su ruske službe sigurnosti bile nakratko zatočile, zajedno sa još jednim američkim senatorom.
Ipak, suradnja Moskve i Washingtona, usprkos ozbiljnoj krizi zbog konflikta u Ukrajini i aneksije Krima, nije u potpunosti stala, ocjenjuje pomoćnica američkog državnog tajnika.
Rusija je pristala da se gotovo sav iranski nisko obogaćeni uran transformira na manje opasne razine, te ga je uskladištila na svom teritoriju.
Moskva nastavlja provoditi novi START koji je doveo do daljnjeg smanjenja ruskih i američkih nuklearnih zaliha.
"Sprječavanje nuklearnog terorizma ostaje globalna briga", ocjenjuje Gottemoeller.
