Nije ni čudo, jer tko će dati povjerenje organiziranja velikog sportskog događaja državi koja još uvijek nema zakona o sportu, čiji OK nema nikavog ugleda, a sportaši nikakvih rezultata.
I dok su se nedavno u Zagrebu okupili najbolji europski klizači, u Beogradu najbolji svjetski košarkaši, u Skoplju najbolje europske odbojkašice, u Bosni i Hercegovini više od dvije decenije nismo vidjeli neku značajniju sportsku manifestaciju. Nije ni čudo, jer za organizaciju jednog sportskog događaja svjetske razine potrebno je imati daleko uređeniju zemlju, sa zakonima o sportu, kao i sportske rezultate samih takmičara, kaže Ahmed Karabegović, generalni tajnik ZOI '84:
I dok su se nedavno u Zagrebu okupili najbolji europski klizači, u Beogradu najbolji svjetski košarkaši, u Skoplju najbolje europske odbojkašice, u Bosni i Hercegovini više od dvije decenije nismo vidjeli neku značajniju sportsku manifestaciju. Nije ni čudo, jer za organizaciju jednog sportskog događaja svjetske razine potrebno je imati daleko uređeniju zemlju, sa zakonima o sportu, kao i sportske rezultate samih takmičara, kaže Ahmed Karabegović, generalni tajnik ZOI '84:
«Mi smo, nažalost, od jedne snažene generacije dobrih takmičara poslije '86. došli u situaciju da nemamo ni blizu takmičare koji bi mogli nešto ozbiljno da urade na takvim sportskim priredbama. Nemamo ni takmičarskog dijela za to, a što je naročito važno, niti Kanton, niti BiH kao država, nemaju neki svoj ozbiljan program sa željom da finansiraju takva događanja.»
Država Bosna i Hercegovina još uvijek nije donijela Zakon o sportu, iako je Međunarodni olimpijski odbor bezbroj puta upozoravao na to. Trenutačno je ovaj zakon na doradi u Domu naroda Parlamenta BiH. Marijan Kvesić, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH:
«Donošenjem tog zakona stvaraju se puno kvalitetniji uvjeti za bh sport. Donošenjem tog zakona konačno će se stići da definira javni interes sporta Bosne i Hercegovine. Bez tog zakona teško ga je regulirati nižim zakonima. Istovremeno ćemo putem tog zakona, siguran sam, dobiti jednu izuzetno kvalitetnu strategiju razvoja bh sporta. Na bazi te strategije, sport u BiH će se u narednim godinama puno kvalitetnije razvijati.»
Sarajevo je osamdesetih godina bio domaćin brojnim sportskim takmičenjima u zimskim sportovima, od najznačajnijih XIV Zimskih olimpijskih igara, preko utrke svjetskog kupa Super G u Alpskom skijanju do brojinih međunarodnih takmičenja na ledu. Zlatko Akšamija, Klizački savez BiH:
«Mi možemo, mi imamo ljudskih sposobnosti i kvaliteta za organizovanje. No, problem je infrastruktura. Da bi neko značajnije takmičenje u umjetničkom klizanju, evropsko, svjetsko, organizovali, moramo imati najmanje dva leda, dvije ledene plohe.»
Dugogodišnji sportski novinar, Nikola Bilić:
«BiH zaista nema velikih sportskih događaja. Uslovi su pooštreni. Da bi se dobilo jedno veliko sportsko takmičenje, potrebno je mnogo toga. Infrastruktura, organizacija. Mi ljudski potencijal imamo. Zaista bi mogli ponovo prihvatiti Olimpijske igre, jer što se tiče ljudskog potencijala – imamo na hiljade mladih ljudi, obrazovanih, koji govore svjetske jezike. Tu ne bi bio problem. Problem je u objektima.»
Šest mjeseci prije Olimpijade u Pekingu, Bosna i Hercegovina nema nikakvih priprema svojih sportaša za nastup na ovoj svjetskoj smotri. Dosadašnji bh predstavnci na Olimpijadama uglavnom su se manje - više sami snalazili, kaže Edin Krupalija reprezentativac BiH u bobu:
«Kao trener i selektor bob reprezentacije, mogu reći da je to jedan veoma skup sport i organizacija bilo kakvog bob takmičenja u državi zahtijeva puno novca. Trenutno, mi nemamo ni blizu koliko bi trebalo.»
Da je bosanskohercegovačka publika željna sporta i sportskih događanja, govori i nedavna posjećenost revije „Champion on Ice“ u Olimpijskoj dvorani Zetra, koja je upriličena u sklopu obilježavanja 24. godišnjice održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.