Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić u izvještaju o radu te institucije za prošlu godinu najvažnijim smatra potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i realizaciju tog sporazuma. Špirić ističe da je bh. vlada u ispunjavanju tog plana aktivnosti donijela i Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz evropskog partnerstva, te Akcioni plan za provođenje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju:
„Navedenim akcionim planovima je određena dinamika realizacije, kao i nadležne institucije koje će biti nosioci poslova. Akcionim planom za realizaciju prioriteta iz evropskog partnerstva za 2008. godinu bilo je predviđeno usvajanje devet novih institucija. Od planiranih devet, uspostavljeno je šest. Preostale tri su fazi realizacije.“
Uprkos aktivnostima koje se tiču obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i koje se navode u izvještaju rada za prošlu godinu Špirićevog kabineta, praksa pokazuje sasvim drugu sliku. To tvrdi i predsjednik Komisije za evropske integracije pri državnom Parlamentu Halid Genjac, koji kaže da Bosna i Hercegovina nema akcioni plan za provođenje Sporazuma. Prema njegovim riječima, akcioni plan kojeg je na svojoj web stranici postavila Direkcija za evropske integracije je prepiska poglavlja iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Rubrike rokovi i izvršioci su potpuno prazne, navodi Genjac:
„Naravno, akcioni plan je veoma zahtjevan dokument. Ja znam da je to teško uraditi. Međutim, to je naša obaveza bila koju je trebalo uraditi do 10. mjeseca prošle godine. Druga stvar, Akcioni plan za provođenje prioriteta iz evropskog partnerstva postoji. Kad pogledate taj dokument i temeljito ga proanalizirate - od nekih 210 prioriteta koje je trebalo do kraja prošle godine izvršiti, ispunjeno je 99, djelomično 38 i uopće nisu u predviđenim roku realizirana 74.“
Šefica odsjeka za strategiju i planiranje pri Direkciji za evropske integracije Maja Rimac - Bjelobrk priznaje da su za pojedina poglavlja navedena u tzv. Akcionom planu Genjčeve zamjerke opravdane. A kako je u BiH sve moguće, pokazuje i njena izjava da pojedinih podataka nema zbog softvera:
„Rokovi su prazni zato što se nije moglo precizirati stupanje na snagu Sporazuma, tako da se određene stvari nisu mogle niti specificirati. Za prioritete iz evropskog partnerstva ste potpuno u pravu vezano za rokove, međutim, mislim da je pogreška u biti problem softverske prirode jer prilikom izrade tog dokumenta, nakon što smo ga napravili i zaključili, mi više nismo bili u mogućnosti da mijenjamo rokove, oni su ostali takvi u softveru kakvi su uneseni.“
Ako bi se rukovodilo izjavama bh. političara koji se svakodnevno zaklinju u evroatlantske integracije, Bosna i Hercegovina bi već odavno bila dio njih. Zbog čega se riječi ne pretvaraju u djela, krivicu ne snosi samo Direkcija za evropske integracije, kaže poslanik u državnom Parlamentu Lazar Prodanović, koji, istovremeno, priznaje da Bosna i Hercegovina zaostaje miljama daleko od svojih susjeda na putu prema Evropi. On kaže da ni Vijeće ministara i Parlament nisu dovoljno uradili kada je u pitanju približavanje BiH evroatlantskim integracijama. Kao moguće razloge inertnosti zakonodavne i izvršne vlasti, ističe sljedeće:
„Razlozi tome su, prije svega, političke tenzije koje karakterišu čitav period 2006. do sada.“
Opozicija u BiH upućuje postojećoj vlasti niz zamjerki u dosadašnjem radu, prouzrokovale zastoj na putu zemlje ka Evropskoj uniji. Poslanik SDP-a u Parlamentu BiH Denis Bećirović:
„Podsjećam da je u uvodnom ekspozeu kada je izabran za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH gospodin Šprić, između ostalog, rekao da će se zalagati da BiH dobije kandidatski status u procesu evrointegracija, da će iz BiH kao države dolaziti dobre vijesti, da će ovo Vijeće ministara mnogo brže raditi nego prethodno, da će građani BiH biti ponosi na ovu državu iz koje dolaze itd. Međutim, umjesto takvih projekcija i obećanja, stanje je sasvim drugačije. Ovo Vijeće ministara mnogo više se iscrpljuje sa nekim unutrašnjim prepucavanjima i raspravama unutar Vijeća ministara nego što provodi one zaista obaveze na našem putu prema EU.“
Rezultat rada bh. vlasti od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do danas ocijeniće već sljedeći mjesec Evropska komisija i to u izvještaju o napretku za liberalizaciju viznog režima. Sve dosadašnje prognoze kažu da će taj izvještaj za Bosnu i Hercegovinu biti negativan.
„Navedenim akcionim planovima je određena dinamika realizacije, kao i nadležne institucije koje će biti nosioci poslova. Akcionim planom za realizaciju prioriteta iz evropskog partnerstva za 2008. godinu bilo je predviđeno usvajanje devet novih institucija. Od planiranih devet, uspostavljeno je šest. Preostale tri su fazi realizacije.“
Uprkos aktivnostima koje se tiču obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i koje se navode u izvještaju rada za prošlu godinu Špirićevog kabineta, praksa pokazuje sasvim drugu sliku. To tvrdi i predsjednik Komisije za evropske integracije pri državnom Parlamentu Halid Genjac, koji kaže da Bosna i Hercegovina nema akcioni plan za provođenje Sporazuma. Prema njegovim riječima, akcioni plan kojeg je na svojoj web stranici postavila Direkcija za evropske integracije je prepiska poglavlja iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Rubrike rokovi i izvršioci su potpuno prazne, navodi Genjac:
„Naravno, akcioni plan je veoma zahtjevan dokument. Ja znam da je to teško uraditi. Međutim, to je naša obaveza bila koju je trebalo uraditi do 10. mjeseca prošle godine. Druga stvar, Akcioni plan za provođenje prioriteta iz evropskog partnerstva postoji. Kad pogledate taj dokument i temeljito ga proanalizirate - od nekih 210 prioriteta koje je trebalo do kraja prošle godine izvršiti, ispunjeno je 99, djelomično 38 i uopće nisu u predviđenim roku realizirana 74.“
Šefica odsjeka za strategiju i planiranje pri Direkciji za evropske integracije Maja Rimac - Bjelobrk priznaje da su za pojedina poglavlja navedena u tzv. Akcionom planu Genjčeve zamjerke opravdane. A kako je u BiH sve moguće, pokazuje i njena izjava da pojedinih podataka nema zbog softvera:
„Rokovi su prazni zato što se nije moglo precizirati stupanje na snagu Sporazuma, tako da se određene stvari nisu mogle niti specificirati. Za prioritete iz evropskog partnerstva ste potpuno u pravu vezano za rokove, međutim, mislim da je pogreška u biti problem softverske prirode jer prilikom izrade tog dokumenta, nakon što smo ga napravili i zaključili, mi više nismo bili u mogućnosti da mijenjamo rokove, oni su ostali takvi u softveru kakvi su uneseni.“
Ako bi se rukovodilo izjavama bh. političara koji se svakodnevno zaklinju u evroatlantske integracije, Bosna i Hercegovina bi već odavno bila dio njih. Zbog čega se riječi ne pretvaraju u djela, krivicu ne snosi samo Direkcija za evropske integracije, kaže poslanik u državnom Parlamentu Lazar Prodanović, koji, istovremeno, priznaje da Bosna i Hercegovina zaostaje miljama daleko od svojih susjeda na putu prema Evropi. On kaže da ni Vijeće ministara i Parlament nisu dovoljno uradili kada je u pitanju približavanje BiH evroatlantskim integracijama. Kao moguće razloge inertnosti zakonodavne i izvršne vlasti, ističe sljedeće:
„Razlozi tome su, prije svega, političke tenzije koje karakterišu čitav period 2006. do sada.“
Opozicija u BiH upućuje postojećoj vlasti niz zamjerki u dosadašnjem radu, prouzrokovale zastoj na putu zemlje ka Evropskoj uniji. Poslanik SDP-a u Parlamentu BiH Denis Bećirović:
„Podsjećam da je u uvodnom ekspozeu kada je izabran za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH gospodin Šprić, između ostalog, rekao da će se zalagati da BiH dobije kandidatski status u procesu evrointegracija, da će iz BiH kao države dolaziti dobre vijesti, da će ovo Vijeće ministara mnogo brže raditi nego prethodno, da će građani BiH biti ponosi na ovu državu iz koje dolaze itd. Međutim, umjesto takvih projekcija i obećanja, stanje je sasvim drugačije. Ovo Vijeće ministara mnogo više se iscrpljuje sa nekim unutrašnjim prepucavanjima i raspravama unutar Vijeća ministara nego što provodi one zaista obaveze na našem putu prema EU.“
Rezultat rada bh. vlasti od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do danas ocijeniće već sljedeći mjesec Evropska komisija i to u izvještaju o napretku za liberalizaciju viznog režima. Sve dosadašnje prognoze kažu da će taj izvještaj za Bosnu i Hercegovinu biti negativan.
