Nakon što je početkom godine Republika Srpska usvojila Zakon o katastru, uslijedile su reakcije predstavnika bošnjačkog naroda u vlasti tog bh. entiteta. Oni tvrde da je tim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes, jer se na štetu Bošnjaka i Hrvata želi promijeniti vlasnička struktura u tom bh. entitetu.
Istovremeno, navode i kako većina izbjeglih i raseljenih osoba još uvijek nije prijavila imovinu u Republici Srpskoj, a postavlja se i pitanje ko će prijaviti imovinu porodica čiji su članovi ubijeni, a vode se kao nestali. Kako sada stvari stoje, ovim zakonom će se baviti Ustavni sud BiH, a čeka se i reakcija međunarodne zajednice, koja je vlast u Republici Srpskoj i prije donošenja zakona upozorila kako je bilo kakva promjena vlasništva nad državnom imovinom zabranjena.
Zakon je usvojen bez javne rasprave i po hitnoj proceduri, a predviđa da će gruntovne knjige, koje su do sada bile u sudovima, biti u posjedu izvršne vlasti.
„Sudska zaštita uvijek postoji bez obzira koliko u Zakonu o katastru to bio upravni postupak i na kraju se ponovo završavalo na sudu“, kaže Džerard Selman, ministar pravde RS.
Predstavnici bošnjačkog naroda u Republici Srpskoj tvrde kako se Zakonom o katastru želi promijeniti vlasnička struktura na teritoriji tog bh. entiteta na štetu Bošnjaka i Hrvata. Iako je Ustavni sud Republike Srpske ocijenio kako zakonom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes, Mujo Hadžiomerović, predsjednik Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda tog bh. entiteta, tvrdi da jeste.
On kaže da većina izbjeglih i raseljenih osoba još uvijek nije prijavila imovinu u Republici Srpskoj. Hadžiomerović navodi da je ostavljena mogućnost da, zbog neplaćanja poreza i svega što predviđa Zakon o katastru, lokalna zajednica zemlju može prepisati u svoje vlasništvo.
„Naravno tu mogu biti i oštećene porodice koje su u potpunosti nestale i još niko njihov nije to prijavio i ta zemlja praktično je sada u nekom čekanju nekih upravnih postupaka koji treba da se povedu“, kazao je Hadžiomerović.
Ko će prijaviti imovinu nestalih
Najveći broj nestalih osoba i 16 godina nakon završetka rata se i dalje traže. Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača, koji se godinama bavi ovom problematikom, kaže da su na području velikog broja opština ubijane kompletne porodice. Zbog toga se postavlja pitanje ko će prijaviti njihovu imovinu.
„Veliki prostori BiH su potpuno ljudski devastirani. To znači da se jednostavno prisvoji imovina koju praktično neće imati ko da koristi, niti da je prijavi“, ističe on.
Mirsad Tokača, foto: Midhat Poturović
Muharem Cero, član nekoliko vladinih komisija koje su se bavile pitanjima utvrđivanja vlasništva države BiH kaže:
„Nisu okončani postupci ostavina za pobijene u RS, nije riješeno pitanje nestalih, nisu proglašeni umrlim ni završeni postupci, nije izmijenjen Zakon o državljanstvu gdje se stotine hiljada ljudi izvan BiH moralo odreći bh. državljanstva i čija će se imovina i po ovom zakonu i po svim zakonima u RS u setu predloženih zakona tretirati kao imovina stranaca.“
Tomislav Tomljanović, predstavnik hrvatskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske izjavio je:
„Jer imate ogromna područja Posavine gdje građani ne žive tu. I ko njih zastupa. Dovedeni smo u poziciju odlučivati u paralemntima, a mi znamo što su parlamenti - on ne razmišlja o tome da treba biti suptilan prema jednom broju svojih građana.“
I dok traju sporenja o Zakonu o katastru, a predstavnici bošnjačkog naroda najavljuju žalbu Ustavnom sudu BiH, Tihomir Gligorić, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, kaže kako je zakon donesen prema evropskim standardima, te da u njemu ne vidi ništa sporno.
“Svi žele da kažu ovo sad ne valja. Kad im kažem: ’Sve to što vi kažete - da će Bošnjaci ostati bez zemlje ako neće plaćati porez, samo recite gdje to piše u Zakonu o katastru’“, pozvao je Gligorić.
“Po mom mišljenju i po mojoj vokaciji mnogo je bliže da se evidencija nekretnina vodi u sudovima nego u upravnim organima“, kaže delegat iz reda srpskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Miroslav Mikeš.
Spor oko Zakona o katastru koji traje već dva mjeseca uskoro bi trebao riješiti Ustavni sud Bosne i Hercegovine. No, i pored toga, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj iz reda bošnjačkog naroda čekaju da se o svemu oglasi i Kancelarija visokog predstavnika u BiH.
„Svaki pokušaj da se vlasništvo nad državnom imovinom prenese ili promijeni putem Zakona o katastru RS predstavljao bi kršenje naloga visokog predstavnika kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. OHR će nastaviti da prati provođenje naloga visokog predstavnika od 5. januara“, izjavila je za RSE portparolka OHR-a Ljiljana Radetić.
Zakon o zemljišnim knjigama iz 2003. nametnuo je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun. Tim zakonom podaci o vlasničkim pravima nad nekretninama izmještaju se u sudove, a svi ostali, od tehničkih podataka do podataka o posjedovanju, korištenju i promjenama, ostaju u Upravi za geodetske i imovinsko - pravne poslove, odnosno pri izvršnoj vlasti.
Istovremeno, navode i kako većina izbjeglih i raseljenih osoba još uvijek nije prijavila imovinu u Republici Srpskoj, a postavlja se i pitanje ko će prijaviti imovinu porodica čiji su članovi ubijeni, a vode se kao nestali. Kako sada stvari stoje, ovim zakonom će se baviti Ustavni sud BiH, a čeka se i reakcija međunarodne zajednice, koja je vlast u Republici Srpskoj i prije donošenja zakona upozorila kako je bilo kakva promjena vlasništva nad državnom imovinom zabranjena.
Zakon je usvojen bez javne rasprave i po hitnoj proceduri, a predviđa da će gruntovne knjige, koje su do sada bile u sudovima, biti u posjedu izvršne vlasti.
„Sudska zaštita uvijek postoji bez obzira koliko u Zakonu o katastru to bio upravni postupak i na kraju se ponovo završavalo na sudu“, kaže Džerard Selman, ministar pravde RS.
Predstavnici bošnjačkog naroda u Republici Srpskoj tvrde kako se Zakonom o katastru želi promijeniti vlasnička struktura na teritoriji tog bh. entiteta na štetu Bošnjaka i Hrvata. Iako je Ustavni sud Republike Srpske ocijenio kako zakonom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes, Mujo Hadžiomerović, predsjednik Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda tog bh. entiteta, tvrdi da jeste.
On kaže da većina izbjeglih i raseljenih osoba još uvijek nije prijavila imovinu u Republici Srpskoj. Hadžiomerović navodi da je ostavljena mogućnost da, zbog neplaćanja poreza i svega što predviđa Zakon o katastru, lokalna zajednica zemlju može prepisati u svoje vlasništvo.
„Naravno tu mogu biti i oštećene porodice koje su u potpunosti nestale i još niko njihov nije to prijavio i ta zemlja praktično je sada u nekom čekanju nekih upravnih postupaka koji treba da se povedu“, kazao je Hadžiomerović.
Ko će prijaviti imovinu nestalih
Najveći broj nestalih osoba i 16 godina nakon završetka rata se i dalje traže. Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača, koji se godinama bavi ovom problematikom, kaže da su na području velikog broja opština ubijane kompletne porodice. Zbog toga se postavlja pitanje ko će prijaviti njihovu imovinu.
„Veliki prostori BiH su potpuno ljudski devastirani. To znači da se jednostavno prisvoji imovina koju praktično neće imati ko da koristi, niti da je prijavi“, ističe on.
Muharem Cero, član nekoliko vladinih komisija koje su se bavile pitanjima utvrđivanja vlasništva države BiH kaže:
„Nisu okončani postupci ostavina za pobijene u RS, nije riješeno pitanje nestalih, nisu proglašeni umrlim ni završeni postupci, nije izmijenjen Zakon o državljanstvu gdje se stotine hiljada ljudi izvan BiH moralo odreći bh. državljanstva i čija će se imovina i po ovom zakonu i po svim zakonima u RS u setu predloženih zakona tretirati kao imovina stranaca.“
Tomislav Tomljanović, predstavnik hrvatskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske izjavio je:
„Jer imate ogromna područja Posavine gdje građani ne žive tu. I ko njih zastupa. Dovedeni smo u poziciju odlučivati u paralemntima, a mi znamo što su parlamenti - on ne razmišlja o tome da treba biti suptilan prema jednom broju svojih građana.“
I dok traju sporenja o Zakonu o katastru, a predstavnici bošnjačkog naroda najavljuju žalbu Ustavnom sudu BiH, Tihomir Gligorić, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, kaže kako je zakon donesen prema evropskim standardima, te da u njemu ne vidi ništa sporno.
“Svi žele da kažu ovo sad ne valja. Kad im kažem: ’Sve to što vi kažete - da će Bošnjaci ostati bez zemlje ako neće plaćati porez, samo recite gdje to piše u Zakonu o katastru’“, pozvao je Gligorić.
“Po mom mišljenju i po mojoj vokaciji mnogo je bliže da se evidencija nekretnina vodi u sudovima nego u upravnim organima“, kaže delegat iz reda srpskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Miroslav Mikeš.
Spor oko Zakona o katastru koji traje već dva mjeseca uskoro bi trebao riješiti Ustavni sud Bosne i Hercegovine. No, i pored toga, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj iz reda bošnjačkog naroda čekaju da se o svemu oglasi i Kancelarija visokog predstavnika u BiH.
„Svaki pokušaj da se vlasništvo nad državnom imovinom prenese ili promijeni putem Zakona o katastru RS predstavljao bi kršenje naloga visokog predstavnika kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. OHR će nastaviti da prati provođenje naloga visokog predstavnika od 5. januara“, izjavila je za RSE portparolka OHR-a Ljiljana Radetić.
Zakon o zemljišnim knjigama iz 2003. nametnuo je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun. Tim zakonom podaci o vlasničkim pravima nad nekretninama izmještaju se u sudove, a svi ostali, od tehničkih podataka do podataka o posjedovanju, korištenju i promjenama, ostaju u Upravi za geodetske i imovinsko - pravne poslove, odnosno pri izvršnoj vlasti.
