Specijalno tužilaštvo RS-a, iako je osnovano da procesuira najteže slučajeve privrednog kriminala za koje slijedi kazna od minimalno pet godina zatvora, ne uspijeva dokazati takve optužbe.
Analiza Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je pokazala da optužnice protiv funkcionera padaju, ili ako i ko bude osuđen, sud dosuđuje male kazne. U presudama se navodi da su činjenice optužbe nejasno opisane, dokazi nedovoljno analizirani, a u jednom slučaju je ovo tužilaštvo kritikovano zbog izostavljanja dokaza koji idu u prilog optuženim.
Specijalno tužilaštvo RS formirano je da procesuira organizovani kriminal i najteže oblike privrednog kriminala. Čine ga tim od sedam tužilaca i glavni specijalni tužilac.
No, iako je ovo tužilaštvo osnovano da bi kažnjavalo počinioce privrednog kriminala, sudovi funkcionere oslobađaju odgovornosti, ili ih osuđuju na zatvorske kazne od tri mjeseca do dvije godine zatvora.
Za privredni kriminal do sada je procesuirano 59 osoba, od čega je njih 39 osuđeno na ukupno 25 godina zatvora. Šest je dobilo uslovnu kaznu, dok ih je 14 oslobođeno.
Mada bi Tužilaštvo trebalo procesuirati djela koja nose kaznu od najmanje pet godina zatvora, prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), dvije trećine osuđenih dobilo je između tri i šest mjeseci, dok je najveća izrečena kazna dvije godine.
Želimir Lepir, predsjednik Posebnog odjeljenja za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala, u izjavi za Centar za istraživačko novinarstvo kaže da tužioci u početku terete optužene za teža krivična djela, da bi kasnije tokom sudskih procesa morali mijenjati optužnicu, zbog čega se i izriču male kazne.
Za privredni kriminal do sada je procesuirano 59 osoba, od čega je njih 39 osuđeno na ukupno 25 godina zatvora. Šest je dobilo uslovnu kaznu, dok ih je 14 oslobođeno.
Jedan od razloga loših rezultata je što se optužnice podižu bez dovoljno dokaza, te je velika vjerovatnoća da će pasti, napominje banjlučki advokat Miljkan Pucar, čije su dvije klijentice oslobođene u predmetu koji je vodio ovaj sud.
'“U proceduru u krivični postupak, pogotovo ako se radi o ozbiljnim krivičnim krivičnim djelima, tužilac kreće kada skupi jako puno dokaza, odnosno kad je siguran u svoju optužnicu. Međutim, u konkretnim predmetima za koje ja znam, moram reći da Tužilaštvo specijalno nije baš kretalo tako“, navodi Pucar.
Neki od bivših i sadašnjih poslanika Narodne skupštine RS-a koji su prije pet godina glasali za osnivanje Tužilaštva, danas kažu da ono nije ispunilo svoju funkciju.
„To je najveći mogući promašaj otkad je svijeta i vijeka“, kaže Milosava Jakovljević, nekadašnja zastupnica Stranke za BiH.
Poslanik Socijaldemokratske partije Slobodan Popović kaže da je ovo tužilaštvo formirano samo zato da se napravi jedna javna prezentacija, kao da se nešto dešava.
„Vrlo indikativno je da je bilo nekoliko procesa koji su pompezno najavljeni kao spektakli u kojima će se otkriti neke velike prevare, neke velike sprege ljudi koji su bili mali miševi, ako smijem tako da kažem, u toj hijerarhiji vlasti. Poznata je afera u Direkciji za privatizaciju, pa onda afera u Robnoj kući Boska - koje su na kraju završile na sudu, ali su u drugostepenom postupku pale ili su odmah pale u prvostepenom, što će reći da je to bilo samo za dnevnopolitičke potrebe da se pošalje poruka javnom mnijenju kako eto ’mi to nešto radimo, mi se ozbiljno želimo boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije.’ Međutim, sve je to bila, ustvari, jedan politička farsa“, ocjenjuje Popović.
Mihaljica: Krupne ribe nedodirljive
Specijalno tužilaštvo je do sada podiglo optužnice u pet većih korupcijskih slučajeva, od kojih su dva završila oslobađajućim presudama. U dva predmeta određene su kazne u rasponu od tri mjeseca do dvije godine zatvora, a jedan slučaj se trenutno vodi pred sudom.
Prema istraživanjima CIN-a, predmet "Direkcija za privatizaciju" je, prema najavama u javnosti, bio jedan od najvećih korupcijskih slučajeva na kojima je radilo ovo tužilaštvo. Započeo je u junu 2007. godine spektakularnim hapšenjem funkcionera i službenika pred TV kamerama, a okončan je u aprilu prošle godine kada je Vrhovni sud RS pravosnažno oslobodio direktora Direkcije za privatizaciju Gorana Škrbića i osam njegovih saradnika.
Ilustracija
Oni su bili optuženi da su 2002. i 2003. godine namještali licitacije prilikom prodaje 66 državnih preduzeća kako bi ih određeni privatnici kupili po nižim cijenama od realnih. U obrazloženju presude Okružni sud RS-a je, uz ostalo, naveo da Specijalno tužilaštvo ne samo da nije dokazalo optužbe već je "izostavljalo dokaze koji idu u prilog optuženima".
Greške specijalnih tužilaca platili su poreski obveznici. Advokati optuženih u ovom slučaju zaradili su 215.000 KM. Novac im je isplaćen iz budžeta Suda.
Od većih korupcijskih slučajeva pred Okružnim sudom se vodi još samo postupak u slučaju „Medicinska elektronika“ protiv Mile Radišića, vlasnika firme Grand Trade iz Banje Luke, i njegovih najbližih saradnika. Optužnica Specijalnog tužilaštva ih tereti da su oštetili imovinu RS-a za blizu 1,8 miliona KM. Jedan od optuženih sporazumno jepriznao krivicu, zbog čega je osuđen na četiri mjeseca zatvora.
Predsjednik Srpske radikalne stranke Milanko Mihajlica kaže da su upravo navedeni slučajevi dokaz da se ovo tužilaštvo bavi samo „sitnim kriminalom“ jer ne ispituje spregu počinitelja kaznenih djela sa vladajućim strukturama.
“Nijedan ozbiljniji proces nije okončan, a pogotovo je ova priča oko ’Medicinske elektronike’, a i još nekih drugih nekih drugih predmeta koji su vođeni od strane Specijalnog tužilaštva pokazala da se oni u suštini bave sitnim stvarima, da su krupne ribe nedodirljive i najosjetljiviji predmeti krupnog organizovanog kriminala, koji se i ne može obavljati već isključivo u sprezi sa vrhovnom vlasti'', kaže Mihaljica.
Slične stavove izrekli su i članovi SDS-a i PDP-a.
Najveći ispit za ovo tužilaštvo tek slijedi. Naime, Tužilaštvo BiH im je u junu ove godine proslijedilo dio krivičnog predmeta protiv bivšeg premijera RS-a Milorada Dodika, šest ministara u tadašnjem sazivu Vlade RS-a, isto toliko visokih funkcionera i rukovodilaca javnih institucija osumnjičenih za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca i poresku utaju.
SIPA je, između ostalog, navela da je zakon prekršen pri izgradnji zgrada Vlade i Radiotelevizije RS-a u Banjoj Luci, te dionice autoputa Gradiška - Banja Luka, pri čemu je budžet RS-a oštećen za oko 115 miliona KM.
Sudeći prema dosadašnjim predmetima, teško da će i u ovom slučaju praksa biti drugačija.
