Specijalne veze RS i Srbije: Politički folklor ispred ekonomije

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak u Banjaluci da Srbija voli Republiku Srpsku, ali da će uvijek biti faktor stabilnosti u regionu i razvijati veze i sa drugim narodima.

Ljubav je, makar kada govorimo o građanima, možda jedino što se izrodilo iz zajedničkih sjednica dvije vlade – srbijanske i one iz RS-a. Baš kao što su specijalne veze koje gaje Srbija i ovaj bh. entitet uglavnom služili kao politički folklor, ni sjednice dvije vlade do sada nisu puno doprinijele u razvoju privrede, ekonomije, obrazovanja i kulture ni na jednoj ni na drugoj strani. Da li će nakon sjednice u ponedjeljak stvari početi da se mijenjaju?

Banjalučki razgovori političkih prvaka iz Srbije i Republike Srpske u ponedjeljak definitivno nisu odisali onom prepoznatljivom srdačnošću, velikim osmijesima, grljenjima i poljupcima pred kamerama. Vučić, kome je ovo prvi put da dolazi u Banjaluku na zajedničke sjednice vlada države Srbije i jednog bosanskohercegovačkog entiteta, istakao je kako, bez obzira na novinske naslove, ima dobru saradnju sa vlastima u Republici Srpskoj:

„Ja sasvim sigurno kao i neki od mojih kolege nemamo šarma kao što su neki drugi imali, ali mislim da je za građane RS-a, kao i za građane Srbije neuporedivo važnije da gradimo i uspostavljamo bliže i bolje odnose pre svega u ekonomiji, da zaposlimo ljude i u Srbiji i u RS-u ako na bilo koji način to možemo.“

U sličnom tonu je govorio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik:

„Ja sam zahvalan na inicijativama koje smo mogli da čujemo u vezi sa zajedničkim, sinhronizovanim djelovanjem i povezivanjem proizvodnih preduzeća, investicija.“

No, iz dosta ocjena dosadašnjeg sedmogodišnjeg provođenja Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Srbije i Republike Srpske da se naslutiti da je pitanje hoće li i ovi posljednji razgovori dati konrektne rezultate na terenu. Urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović kaže da se po rezultatima da zaključiti da je Sporazum o specijalnim vezama dobar za protokolarne svrhe.

„Činjenice govore da najveća predstavništva srbijanskih firmi su u Sarajevu, u Federaciji, tamo imaju veći broj svojih zaposlenika. Isto tako stepen robne razmjene Federacije i Srbije je mnogo veći nego Srbije i RS-a. Znači mi u praksi imamo mnogo veću političku upotrebljivost ovakvih izjava o specijalnoj saradnji nego stvarnu upotrebljivost koja bi olakšala život ljudima, poboljšala ekonomske odnose“, ističe Trifunović.

Bacanje prašine u oči

Kao vrh saradnje navodi se privatizacija nekadašnjeg Telekoma Srpske od strane srbijanskog državnog telekom operatera. Na osnovu dogovora nedavno je uvedena i aviolinija Beograd - Banjaluka, ali pitanje je koliko je i ona ekonomski isplativa. Tu je i energetska saradnja na srednjem toku rijeke Drine. No, ekonomista iz Banjaluke Zoran Pavlović ističe da su pozitivni rezultati slabo vidljivi:

„Da li je to nedovoljno znanje naših predstavnika, jednih i drugih, o projektima koji bi mogli biti od koristi i koji bi mogli imati direktni efekat na zapošljavanje ljudi s obe strane Drine, ili je to prosto više bavljenje politikom a manje željom za ekonomskim unapređenjem odnosa, teško je reći.“

Jedna od tema razgovora je uspostavljanje saradnje među opštinama u pograničnom pojasu s obje strane rijeke Drine. Stranka za BiH je saopštenjem upozorila da projekat Podrinje prejudicira mehanizam koordinacije u BiH, te da zadire u suverenitet i teritorijalni integritet.

Politički analitičar Enver Kazaz smatra da ne treba naivno posmatrati posjetu Vlade Srbije Banjaluci u ponedjeljak, jer, po njegovom mišljenju sadašnja politika iz Srbije ne odstupa od ranijih prema Bosni i Hercegovini.

„Današnja posjeta nije ništa drugo do bacanje prašine u oči zagriženim srpskim nacionalistima, legitimiranje jedne politike koja želi da postavi jednadžbu: minus Kosovo, plus Srpska jednako je proevropska Srbija, i u konačnici to ne znači podršku Dodikovu režimu, kako će se to čitati u ostatku Bosne, tj. u Federaciji, nego strategijsko utvrđivanje dugoročne politike Beograda“, ocjenjuje Kazaz.

Vučić se u Banjaluci sastao i sa liderom SDS-a Mladenom Bosićem. Opozicija u Republici Srpskoj nije zadovoljna dosadašnjim načinom provođenja Sporazuma iako podržava njegovo postojanje. Vidjelo se to iz izjave Bosića:

„Naš je interes, bez obzira ko bio na vlasti u Srbiji i u RS-u, da ti odnosi budu što bolji, da ne budu na deklarativnom nivou i isprazno slikanje.“

Pitali smo i građane Banjaluke koliko su za njih vidljivi efekti specijalnih i paralelnih odnosa sa Srbijom:


2006. godine svoj potpis na sporazum stavili su predsjednici Srbije i RS, Boris Tadić i Dragan Čavić, te predsjednici vlada Vojislav Koštunica i Milorad Dodik. Sedam godina kasnije, čini se da se nakon svakog zajedničkog okupljanja ministara dvije vlade počinje ispočetka u dogovaranjima o privrednoj saradnji i investicijama.