Šesnaest platana, simbol Trebinja je, prema riječima stručnjaka, napala gljiva koja izaziva truljenje ovog drveća. Održana je stručna rasprava o njihovom zdravstvenom stanju. Pozvani su i njemački stručnjaci da utvrde stanje prije konačne odluke.
Sedam od šesnaest trebinjskih platana, turističkog simbola ovog grada, su oboljeli. Ovo su potvrdili stručnjaci Istraživačko-razvojnog centra "Šuma Srpske" iz Banjaluke. Do nalaza su došli nakon urađene dijagnostike unutrašnjosti stabala.
„Sredinom prošlog ljeta smo radili ultrazvučnu dijagnostiku i utvrdili da je trulež zahvatila sedam naših platana“, kaže Mirjana Ratković, načelnica Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Trebinja. „Tu analizu smo poslali u Beograd na Šumarski fakultet, da oni detaljno ispitaju šta dalje raditi s tim oboljelim stablima.“
Lokalna administracija sazvala je okrugli sto na kojem su učestvovali stručnjaci iz ove oblasti, kako bi se dodatno analiziralo stanje platana uz pomoć savremene tehnologije. Ipak, postavlja se pitanje da li se i šta radilo u proteklom vremenu na zaštiti platana.
Bivši načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Stevan Bekan nije želio pred mikrofon. U neformalnom razgovoru je kratko poručio da je sve što je trebalo da se uradi i urađeno, i to po savjetu stručnjaka iz Beograda.
Godine 2000. došlo je do pojava pepelnice, gdje se, nakon pregleda stručnjaka, počelo sa hemijskom zaštitom. Svoju verziju priče ima i aktuelna načelnica Odjeljena za stambeno-komunalne poslove Mirjana Ratković.
„Poslije tog perioda, platani su bili pod prismotrom. Posljednja studija koju ja ovdje imam je Studija o zelenilu grada Trebinja, a u okviru te Studije, koja je rađena 2008. godine, obrađeni su i platani. Nakon toga, usmeno smo sa kolegom, koji je prije mene bio načelnik, razgovarali, a dolazili su i profesori sa Šumarskog fakulteta, ali ja pismene tragove ovdje nemam“, kaže Ratković.
Odjeljenje za stambeno-komunalne poslove u proteklom vremenu angažovalo je radnike trebinjskog Komunalnog preduzeća i radnike Centra za gazdovanje kršom na zaštiti platana. Najčešće su angažovani kako bi se uradilo skidanje suvih i polomljenih grana, kao i skraćivanje onih koje imaju nepravilne uglove, sve radi bezbjednosti stanovništva.
„Zdravstveno stanje platana znaju najbolje profesori sa fakulteta, koji su tu i radili određene profesionalne radnje, da bi snimili. Platani su, ipak, prilično propali“, kaže Savo Vuković, rukovodilac AD Komunalno Trebinje.
Na javnoj tribini stručnjaci su rekli svoje.
„Siguran sam da svako orezivanje onih krupnih grana, skraćuje vijek stabla, ali možemo i ovako postaviti stvar: ovo stablo je pri kraju svog života, pa da li ćemo ga posjeći ili ćemo redukovati krošnju do te mjere da može još malo opstati, možemo razgovarati“, objašnjava Milan Mataruga, prorektor za naučnoistraživački rad na Šumarskom fakultetu u Banjaluci.
„Da sam ja neko ko je odgovoran da donese odluku, ja bih odmah angažavao ove profesionalce iz Nemačke, koji bi mogli da determinišu stanje vrlo precizno, koji bi mogli da urade ove hitne intervenicije na orezivanju i uređenju krošnji“, ističe Ranko Ristić, sa Šumarskog fakulteta u Beogradu, te dodaje:
„Posle toga bi situacija bila daleko jasnija.“
Kako su najavlili iz gradske administracije, angažovali su njemačke stručnjake da posebno ispitaju pet najugrožnijih primjeraka platana.
„Kao što ima EKG srca, i dok srce radi, imamo one isprekidane reckave oscilacije, a kad čovek ode bogu na ispovest, njemu je linija ravna. Tako je i kod drveta, gdje je ravno, ili je trulo ili je bušno, a gde igla od 1,5 mm buši i dobija otpor, drvo radi. Na osnovu tog otpora dobijamo EKG“, objašnjava Ljubinko Popara iz Gradskog zelenila Beograd.
Nijemci su uradili svoj posao, ali u ovom trenutku se još ne može govoriti u kakvom su stanju platani i šta je potrebno učiniti. Ljubinko Popara napominje:
„Ne bih da prejudiciram, ali ja se nadam da smo na dobrom putu. Kolega Bodo je u krošnji i u toj krošnji on gleda neke stvari vizuelnom metodom, jer se to sa zemlje ne može videti. Potrebne su određene operacije i određene radnje. Kojim redosledom i u kojoj količini, ne možemo sada reći, nego kad se pregleda, kad se izvrši kompletno analiza predhodne studije koja je, da naglasim, urađena kao prva takva studija na prostoru Republike Srpske.“
Uskoro će njemački stručnjaci dostaviti studiju o tome kako treba dalje tretirati platane, a ono što smo uspjeli saznati jeste da u vrhovima krošnji ima dobar broj suvih grana koje treba neutralisati.
