Dostupni linkovi

Tragovi sovjetske nostalgije u rodnom selu Mihaila Gorbačova


Mural u čast komunističkog revolucionara Vladimira Lenjina ispred kuće u Privoljnoju, rodnom gradu Mihaila Gorbačova.
Mural u čast komunističkog revolucionara Vladimira Lenjina ispred kuće u Privoljnoju, rodnom gradu Mihaila Gorbačova.

Piše: Matthew Luxmoore

Kada je Mihail Gorbačov posjetio svoje rodno selo deceniju nakon raspada Sovjetskog Saveza, posljednji vođa komunističke imperije sjedio je u blizini zlatnog žitnog polja koje je nekada orao sa svojim ocem i lio suze dok se prisjećao prošlosti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Emotivna scena, snimljena u dokumentarcu režisera Vitalija Manskog iz 2001. "Gorbačov: Poslije imperije", usmjerila je pažnju na skromno porijeklo tihog seoskog dječaka koji će se popeti na najviše ešalone moći nekadašnje supersile koja je zauzimala šestinu svjetske kopnene površine.

Napori da se otvori muzej u kući u Školnoj ulici u Privoljnoju, gdje su živjeli Gorbačovljevi roditelji, do sada nisu uspjeli.
Napori da se otvori muzej u kući u Školnoj ulici u Privoljnoju, gdje su živjeli Gorbačovljevi roditelji, do sada nisu uspjeli.

Prije trideset godina, 8. decembra 1991. godine, lideri ruske, ukrajinske i bjeloruske konstitutivne republike proglasili su kraj SSSR tokom naprasno sazvanog sastanka u jednom šumskom odmaralištu blizu granice s Poljskom.

Gorbačov je 25. decembra podnio ostavku na mjesto predsjednika države koja je prestala da postoji.

"Totalitarni sistem, koji je dugo vremena lišio zemlju mogućnosti da postane prosperitetna i cvjeta, eliminisan je", rekao je on u televizijskom govoru, braneći liberalne reforme koje su olabavile uticaj vlade. "Stari sistem je propao prije nego što je novi stigao da proradi."

Gorbačov, koji je ove godine napunio 90 godina, sada je uglavnom ograničen na svoju rezidenciju na zemljištu u blizini moskovskih domova bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i drugih istaknutih zvaničnika i poznatih ličnosti. Rijetko daje intervjue, rekao je za RSE njegov pomoćnik i bivši prevodilac Pavel Palažčenko.

Ali u opsežnom eseju objavljenom ovog avgusta, napisao je da "kad bih mogao da počnem iznova, mnoge stvari uradio bih drugačije".

Bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov u Moskvi, novembar 2018.
Bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov u Moskvi, novembar 2018.

Istraživanja pokazuju da veliki broj Rusa također želi da vrati vrijeme unazad. Čak i dok se njen posljednji lider povukao iz javnosti, nostalgija za Sovjetskim Savezom je i dalje široko rasprostranjena. Anketa nezavisnog Levada centra iz 2020. pokazala je da dvije trećine Rusa osjećaju da im nedostaje SSSR, navodeći "stabilnost, red i povjerenje u sutra" kao ključne karakteristike tadašnjeg društva. Sličan procenat ljudi izrazio je uvjerenje da se kolaps bivše države mogao izbjeći.

Ruska vlada nije učinila ništa da zvanično obilježi 30. godišnjicu raspada Sovjetskog Saveza, koji je predsjednik Vladimir Putin – koji je sada na vlasti više od dvije trećine perioda od njegovog raspada – opisao 2005. kao "najveću geopolitičku katastrofu [20.] vijeka". Državna duma, donji dom parlamenta, razmatra deklaraciju kojom bi se formalizovala ta ocjena.

Odjeci raspada danas se snažno osjećaju, a Rusija nastoji da poništi neke od njegovih glavnih posljedica, zaustavi širenje NATO-a na istok i povuče Ukrajinu nazad u svoju orbitu – i prijeti silom ako se to ne postigne.

U zapadnoj imaginaciji, Sovjetski Savez je ovjekovječen kao brutalni režim i upozorenje budućim generacijama. Ali za mnoge u Rusiji, njegov gubitak je ostavio prazninu i snažan osjećaj da je život tada bio bolji. Samo jedan odsto ispitanika u Levadinoj anketi pominje najgore zločine sistema, uključujući logore prinudnog rada Gulag, političke represije i egzekucije koje su na Zapadu sinonim za SSSR.

Ovo selektivno pamćenje je ključno za razumijevanje ocrnjivanja Gorbačova u nekim krugovima. Čovjek koji je nastojao da reformiše sistem kroz svoju politiku perestrojke i glasnosti nakon što je postao generalni sekretar Komunističke partije 1985. godine, kažu kritičari, naivno je precijenio sposobnost umirućeg, škripavog sistema da se promijeni.

Mišljenje da je on naivno pogrešno tumačio događaje možda nigdje nije tako rasprostranjeno kao u njegovom rodnom regionu. U Privoljnoju, mirnom selu od 3.500 stanovnika u južnom ruskom Stavropoljskom kraju, oko 200 km od granice s Ukrajinom, zastave srpa i čekića vijore se iznad baštenskih kapija, a murali revolucionara Vladimira Lenjina krase ulaze u domove. Stariji stanovnici se prisjećaju Gorbačova s mješavinom ponosa i razočarenja.

"Ne možemo da kažemo ništa loše o njemu. On je sin ovog kraja koji je dostigao vrhunce moći. Možda ćemo mu suditi za 50 godina", rekao je Aleksej Martinov (65), koji u svom domu čuva ogromnu kolekciju Lenjinovih ideoloških rasprava i druge suvenire iz sovjetske ere. "U sovjetsko doba ovo selo je bilo duplo veće i imalo je tri škole, fabriku, tri farme svinja i mnogo posla. Nedostaju nam ta vremena."

Aleksej Martinov u svojoj kući u Privoljnoju čuva ogromnu kolekciju Lenjinovih ideoloških rasprava. "Nedostaju nam ta vremena", kaže on o SSSR-u.
Aleksej Martinov u svojoj kući u Privoljnoju čuva ogromnu kolekciju Lenjinovih ideoloških rasprava. "Nedostaju nam ta vremena", kaže on o SSSR-u.

Skromna kuća u kojoj je Gorbačov proveo djetinjstvo više ne postoji, a u maloj kući u kojoj su njegovi roditelji Marija i Sergej živjeli u kasnijim godinama sada živi Valentina Sevastjanova, 82-godišnja penzionerka koja se žali na loše zdravlje i žali zbog nedostatka socijalne pomoći i javnog prijevoza u selu.

Penzionerka Valentina Sevastjanova, koja se nalazi u kući u kojoj je nekada živio Gorbačov.
Penzionerka Valentina Sevastjanova, koja se nalazi u kući u kojoj je nekada živio Gorbačov.

"Mi smo ovdje neobrazovani, jednostavni ljudi. Ne razumijemo visoku politiku", rekla je ona burnog nedavnog popodneva dok je obavljala poslove u svojoj maloj bašti. "Ali osjećamo se poniženim. Gorbačov nije učinio ništa za nas."

Godine 1973., šefovi lokalnih kolektivnih poljoprivrednih dobara naredili su da se izgradi nova kuća od cigle za Mariju i Sergeja, čiji je sin tada postao načelnik Stavropoljskog kraja. Sergej Belih, bivši načelnik okruga i Gorbačovljev prijatelj, godinama je lobirao da se sada prazna zgrada pretvori u muzej u čast posljednjeg sovjetskog lidera, ali lokalni zvaničnici nisu bili voljni da ulože novac.

Tokom posjete Gorbačova Privoljnoju 2000. godine, kada se u suzama prisjećao svoje prošlosti pred kamerom, Belih ga je uz čašu votke pitao zašto nije učinio više da spriječi raspad zemlje.

"Rekao je da bi, da je pokušao da to spriječi, vjerovatno uslijedila revolucija ili čak krvoproliće", rekao je Belih za RSE. "Ali mislim da ni on nije imao petlju, i nažalost mnogi ljudi u ovim krajevima se slažu s tim."

Dok se Rusija teturala ka ekonomskom kolapsu u deceniji koja je uslijedila nakon raspada Sovjetskog Saveza, gurnuvši milione ljudi dublje u teškoće a društvo borilo da se prilagodi neobuzdanoj tržišnoj ekonomiji, mnogi su ukazivali na Gorbačova kao na čovjeka koji je kriv za to. Nostalgija za Sovjetskim Savezom rasla je u tandemu sa razočarenjem zbog onoga što je uslijedilo.

Verzije tih osjećaja su rasli i jenjavali u godinama od tada, tokom turbulentne decenijske vladavine predsjednika Borisa Jeljcina 1990-ih i kasnijeg Putinovog mandata, koga je Jeljcin imenovao za vršioca dužnosti predsjednika posljednjeg dana 1999., od kada je bio predsjednik ili premijer Rusije.

Sergej Belih, bivši načelnik okruga i Gorbačovljev prijatelj, kaže da Gorbačov "nije imao hrabrosti" da spasi Sovjetski Savez.
Sergej Belih, bivši načelnik okruga i Gorbačovljev prijatelj, kaže da Gorbačov "nije imao hrabrosti" da spasi Sovjetski Savez.

Sada, usred gnjeva zbog široko rasprostranjene korupcije i sve veće nejednakosti u ruskom postsovjetskom društvu, veliki dio generacije koja je postala punoljetna pod Gorbačovom povezuje SSSR - ekonomski loše upravljanu zemlju koja je klatila na ivici čak i prije njegove vladavine - sa idealizovanom omladinom i osjećajem solidarnosti koji se čini u suprotnosti s atomizacijom koja je prisutna danas.

A kako se smanjuje broj ljudi koji su imali direktna iskustva sa sovjetskim sistemom, mijenja se i sama priroda sovjetske nostalgije, kaže Ilja Budraitskis, stručnjak za rusku ljevicu u Moskovskoj školi društvenih i ekonomskih nauka.

"Devedesetih je dominantna nostalgija bila ona zasnovana na vrlo konkretnim iskustvima iz sovjetskog perioda, percipirane stabilnosti i vjere u budućnost – sve stvari koje su izgubljene tokom 90-ih", rekao je on. "Danas je sovjetska nostalgija među onima koji nikada nisu iskusili stvarni sovjetski život počela da se vrti oko imaginarne prošlosti."

U Stavropoljskom kraju, redovni izvještaji o korupciji čine tu fatamorganu utješnim mentalnim bjekstvom. Istražitelji su u julu objavili fotografije pretenciozno ukrašene i kičaste vile, s mermernim podovima i zlatnim kupatilima, koju je kupio šef lokalne policije Aleksej Safonov u okviru unosne sheme za pronevjeru koju navodno vode desetine njegovih podređenih u policiji.

Na putu za Privoljnoje iz glavnog grada regiona, Stavropolja, velika fabrika automobila s kapacitetom za proizvodnju 100 vozila godišnje bila je prinuđena da se zatvori godinu dana nakon završetka 2017. zbog navodnih poreskih dugovanja. Od tada je zatvorena i kao neaktivni gigantski centar za mnoge mještane predstavlja simbol nekontrolisanog podmićivanja i lošeg upravljanja.

"Oprali su novac i otišli", rekao je Bogdan Dorodnov, 24-godišnji taksista koji sanja da napusti Rusiju da bi radio u inostranstvu. "Nije to ništa novo."

Oksana Akulova, direktorica Gorbačovljeve bivše škole, kaže da se učenici danas malo zanimaju za sovjetsku istoriju ili ulogu Gorbačova u njoj.
Oksana Akulova, direktorica Gorbačovljeve bivše škole, kaže da se učenici danas malo zanimaju za sovjetsku istoriju ili ulogu Gorbačova u njoj.

Sovjetska nostalgija, na koju su lukavo igrali Putin i njegova vlada, nije uvijek benigna niti je samo stvar sanjarenja. To također podstiče mrežu marginalnih pokreta koji podstiču reakcije na državu i promovišu teorije zavjere koje ubjeđuju veliki broj razočaranih građana bez novca da Sovjetski Savez zaista nikada nije umro i da je Rusija, kojoj su zakonski obavezni da plaćaju porez, nelegitimna država.

To također dolazi kada se slobode koje su uslijedile nakon raspada Sovjetskog Saveza ukidaju, a organizacije osnovane da rasvijetle zločine iz sovjetskog doba napadaju se kritikama. Rusija je zabranila najizdržljiviji opozicioni pokret, političku mrežu zatvorenog političara Alekseja Navaljnog, a Memorijal, nevladina organizacija osnovana u posljednjim godinama sovjetske vlasti s ciljem da istražuje mračne stranice prošlosti Rusije i dokumentuje trenutna kršenja ljudskih prava, suočava se sa mogućim zatvaranjem nakon što ju je država proglasila "stranim agentom".

Levada, ugledni centar za istraživanje javnog mnijenja, proglašen je "stranim agentom" zajedno s desetinama drugih grupa i medijskih organizacija koje istražuju korupciju i zloupotrebe vlasti.

Ispred ulaza u Gorbačovljevu bivšu srednju školu u Krasnogvardejskom, selu udaljenom 15 km od Privoljnoje, postavljena je metalna oglasna ploča koja podsjeća na dane koje je on kao učenik proveo u toj skromnoj trospratnici.

Pano ispred stare škole Mihaila Gorbačova prikazuje slike posljednjeg sovjetskog lidera.
Pano ispred stare škole Mihaila Gorbačova prikazuje slike posljednjeg sovjetskog lidera.

Oksana Akulova, 48-godišnja direktorica škole, kaže da njeni đaci danas malo zanimaju sovjetsku istoriju ili ulogu Gorbačova u njoj. Godinama je pisala neprofitnoj fondaciji Gorbačov osnovanoj 1991. tražeći njegovu pomoć u promovisanju škole na akademskim takmičenjima.

Ali posljednjih godina, rekla je ona, osoblje u fondaciji je prestalo da odgovara, a Gorbačov se uglavnom povukao iz svojih svakodnevnih obaveza.

"Za mene lično on je veliki čovjek - seoski dječak koji je postao generalni sekretar", rekla je ona. "Ali da budem iskrena, sada sve više ljudi ima loše mišljenje o njemu."

UPITNIK: Kako da poboljšamo Dnevno@RSE?

Više od dve godine šaljemo Dnevno@RSE za medije i novinare širom Zapadnog Balkana kako bi sa vama podelili sadržaje koje možete besplatno da objavite na svojim platformama.

Ako ste novinar ili medijski radnik koji koristi ovu uslugu, želimo da čujemo od vas kako je možemo unaprediti.

Molimo vas da popunite kratki upitnik koji možete naći na ovom linku: UPITNIK

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG