SOS Dječija sela Bosne i Hercegovine djeci bez roditeljskog staranja pružaju obitelj, dom i normalno djetinjstvo, te brinu o njima sve do trenutka osamostaljenja. Nekoliko je nezamjenjivih ljudi u životima te djece. Osim SOS mama, tu su i SOS kumovi, bez kojih njihovo odrastanje ne bi bilo isto.
Pedesetsedmogodišnji Enes Sadović prije deset godina odlučio je postati kum SOS Dječijeg sela. Svo to vrijeme ispunjava ga činjenica da će uljepšati nečije djetinjstvo.
„Svjestan sam činjenice koliko porodica i dom čini dobra djeci u njihovom razvoju i koliko je značajno da se ti procesti pomognu“, kaže Enes.
U Bosni i Hercegovini postoje dva SOS dječija sela, u Sarajevu i Gračanici, u kojima oko 300 dječaka i djevojčica živi u obiteljskom okruženju sa svojim SOS majkama. U ostvarenju ideje „Toplog doma za svako dijete“ kumovi su nezaobilazna karika, kaže SOS majka Zehra Tajić:
„Čim vide kombi moja djeca trče prema njemu uzvikujući 'Dolazi kum, dolazi kum!' i svi idu na vrata da ga poljube. To je jako bitno za djecu, taj muški lik na neki način se nadoknađuje u porodici. Nekad je bitan i autoritet tog muškarca. I djeca nekad njega bolje poslušaju, nego mene kada je u pitanju učenje.“
Ovaj odnos, osim što pomaže djeci, obogaćuje i one koji odluče postati kumovi i kume, mišljenja je Sadović:
„Smatram da svi oni koji su u mogućnosti da pomognu taj proces, na bilo koji način, nije nužno da to bude finansijski, može se pomagati i tako da se provede neko vrijeme sa djecom ili na bilo koji drugi način pomogne u njihovom odrastanju čini jedno ljudsko zadovoljstvo jer mi svi postojimo da bi iza nas nešto ostalo, a djeca su sigurno naša budućnost.“
„Neko ko postane kum ove porodice, postao je i trajni naš prijatelj, a i mi njegovi“, dodaje Zehra Tajić:
U Bosni i Hercegovini trenutno postoji oko 2.000 kumova i kuma i svake godine sve ih je više. Kumstvo nije obaveza, a kum ili kuma u svakom trenutku sami odlučuju o visini donacije.
„Najveći broj kumova je među penzionerima i ljudima koji imaju prosječna primanja. To dovoljno govori o tome da ne morate imati velika sredstva da biste pomogli porodicama u SOS dječijim selima. I najveća nagrada, barem su nam tako rekli kumovi, je ljubav", navodi Asim Šahinpašić, direktor Odjela za komunikacije SOS Dječjih sela.
Mjesečnom donacijom se pomaže pokrivanje životnih troškova 29 SOS obitelji. O intenzitetu i visini uplata odlučuje kum, ali koliki god iznosi bili, za ovu djecu znače mnogo.
„Te donacije idu otprilike od 5, 10, 15 maraka. To na godišnjem nivou ide od 60 konvertibilnih maraka pa naviše, ako daju svaki mjesec. To se koristi recimo, za nabavku školskog pribora, za nabavku hrane, garderobe. U dogovoru sa djecom i timom za podršku u selu određuje se šta je prioritet u tom momentu. Ono što kumovi daju ide isključivo za programe. Ne ide ni za plate ni za režijske troškove i održavanje nego ono što treba djeci i porodici“, kaže Šahinpašić.
Potraga za SOS kumovima stalni je proces i bilo tko se može priključiti, u svakom trenutku, a jedini uvjet je da je osoba nastanjena u Bosni i Hercegovini.
