Specijalni predstavnik EU u BiH i šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen posjetio je u četvrtak redakciju Radija Slobodna Evropa u Sarajevu i u razgovoru za naš program poručio da BiH je ta koja postavlja stvarne rokove kada je u pitanju napredak na putu ka EU i samo članstvo u EU. Zato su potrebni politička hrabrost i fleksibilnost, kazao je Sorensen.
Sorensen: To je će trajati toliko dugo koliko bh. političarima i institucijama bude trebalo da uvedu promjene koje se zahtijevaju presudom Evropskog suda za ljudska prava u ovom slučaju. Datumi koje ste vi spomenuli su i datumi sastanaka koji su održvani na ovu temu i nekih pokušaja da se lokalnim političarim pomogne da dođu do rješenja. Međutim, stvarni rok je rok koji BiH postavlja sama sebi kada želi ostvariti napredak na putu ka EU i kada želi postati članica EU. A ukoliko mene lično pitate - što prije to bolje.
Sorensen: To je dobro pitanje. Mislim da postoji želja da se postigne kompromis, ali teško ga je postići - mi to prepoznajemo. Zato su potrebni politička hrabrost i fleksibilnost. Mislim da to postoji, ali je potrebno da poluči i rezultate.
Sorensen: Ako pažljivo pratite naše izjave, primjećujete da se mi uvijek fokusiramo na provedbu presude Sejdić-Finci. Nejednakost zaista postoje u izbornom sistemu, i to je pitanje koje EU želi da se riješi. Ako izabrani predstavnici žele uključiti u cjelokupni paket rješavanja i neka dodatna pitanja, to je njihov izbor i njihov posao. Mi smo mnogo puta naglasili da se nadamo da rješenje koje bude dogovoreno i predloženo neće stvoriti nove probleme, odnosno novo kršenje ljudskih prava u BiH.
Sorensen: Ono što smo mi naglašavali od samog donošenja presude u slučaju Sejdić-Finci 2009. godine je da odluka Suda za ljudska prava mora biti provedena i ispoštovana. Ukoliko se to ne desi, to postaje problem u smislu međunarodnih obaveza. Ovo pravilo važi za sve zemlje, pa time ni BiH ne može biti izuzetak.
Sorensen: Ja, naravno, ne bih želio da komentarišem kako vladajuća koalicija bira svoje ministre, ali bih želio izraziti zabrinutost naše strane da li će BiH uspjeti iskoristiti svoj izvozni potencijal prema Evropskoj uniji. Mi radimo na tome da BiH bude u stanju da to uradi. Od jula 2008. imamo preferencijalni tretman BiH i njenog izvoza na teritoriju EU. Naravno, prelazak Hrvatske iz CEFTE u EU stvorio je novu situaciju i za Bosnu i Hercegovinu budući da je Hrvatska tradicionalno bila trgovinski partner sa BiH. U svakom slučaju vjerujemo da se taj problem može riješiti i mi smo spremni pomoći ukoliko sa druge strane budemo imali ministarstva koja su spremna da rade na rješavanju tog problema.
RSE: Četiri godine bh. političari pokušavaju da nađu rješenje za primjenu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Brojni rokovi su prošli. Tako su samo ovog mjeseca, 1., 10. i 20. oktobra, iz Brisela tražili postizanje dogovora, kojeg nema. Koliko će se još čekati?
Sorensen: To je će trajati toliko dugo koliko bh. političarima i institucijama bude trebalo da uvedu promjene koje se zahtijevaju presudom Evropskog suda za ljudska prava u ovom slučaju. Datumi koje ste vi spomenuli su i datumi sastanaka koji su održvani na ovu temu i nekih pokušaja da se lokalnim političarim pomogne da dođu do rješenja. Međutim, stvarni rok je rok koji BiH postavlja sama sebi kada želi ostvariti napredak na putu ka EU i kada želi postati članica EU. A ukoliko mene lično pitate - što prije to bolje.
RSE: Često čujemo da ste vi tu da pomognete, a da domaći političari trebaju da se dogovore. Do kompromisa bh. lideri teško dolaze, nisu spremi za takva rješenja. Kako izaći iz tog kruga, kako pomoći onima koji ne znaju doći do kompromisa, ili to ne žele?
Sorensen: To je dobro pitanje. Mislim da postoji želja da se postigne kompromis, ali teško ga je postići - mi to prepoznajemo. Zato su potrebni politička hrabrost i fleksibilnost. Mislim da to postoji, ali je potrebno da poluči i rezultate.
RSE: Kada je u pitanju rješenje slučaja Sejdić-Finci, prisutni su stavovi i ocjene da se u stvarnosti ne rješava problem ugroženih manjina, nego izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda?
Sorensen: Ako pažljivo pratite naše izjave, primjećujete da se mi uvijek fokusiramo na provedbu presude Sejdić-Finci. Nejednakost zaista postoje u izbornom sistemu, i to je pitanje koje EU želi da se riješi. Ako izabrani predstavnici žele uključiti u cjelokupni paket rješavanja i neka dodatna pitanja, to je njihov izbor i njihov posao. Mi smo mnogo puta naglasili da se nadamo da rješenje koje bude dogovoreno i predloženo neće stvoriti nove probleme, odnosno novo kršenje ljudskih prava u BiH.
RSE: Jedna od poruka EU bila je da nećete priznati rezultate izbora 2014. u BiH ako političari ne postignu dogovor? Da li to još važi?
Sorensen: Ono što smo mi naglašavali od samog donošenja presude u slučaju Sejdić-Finci 2009. godine je da odluka Suda za ljudska prava mora biti provedena i ispoštovana. Ukoliko se to ne desi, to postaje problem u smislu međunarodnih obaveza. Ovo pravilo važi za sve zemlje, pa time ni BiH ne može biti izuzetak.
RSE: Ne kasni se samo u rješavanju slučaju Sejdić-Finci. Bh. ekonomija stagnira -BiH je nespremna dočekala ulazak Hrvatske u EU, izvoz bh. proizvoda je ugrožen. Ovih se dana pak predlaže smjena ministra vanjske trgovine BiH, dakle prvog čovjeka jedinog ministarstva za koje se smatra da je radilo na uklanjanju prepreka.
Sorensen: Ja, naravno, ne bih želio da komentarišem kako vladajuća koalicija bira svoje ministre, ali bih želio izraziti zabrinutost naše strane da li će BiH uspjeti iskoristiti svoj izvozni potencijal prema Evropskoj uniji. Mi radimo na tome da BiH bude u stanju da to uradi. Od jula 2008. imamo preferencijalni tretman BiH i njenog izvoza na teritoriju EU. Naravno, prelazak Hrvatske iz CEFTE u EU stvorio je novu situaciju i za Bosnu i Hercegovinu budući da je Hrvatska tradicionalno bila trgovinski partner sa BiH. U svakom slučaju vjerujemo da se taj problem može riješiti i mi smo spremni pomoći ukoliko sa druge strane budemo imali ministarstva koja su spremna da rade na rješavanju tog problema.
