Dostupni linkovi

Zašto su ekosistemi zemlje i vode na tački pucanja?


Trenutno degradacija tla izazvana ljudskim djelovanjem pogađa 34 posto (oko 1.660 miliona hektara) poljoprivrednog zemljišta.
Trenutno degradacija tla izazvana ljudskim djelovanjem pogađa 34 posto (oko 1.660 miliona hektara) poljoprivrednog zemljišta.

Izvještaj "Stanje svjetskih kopnenih i vodnih resursa za hranu i poljoprivredu – Sistemi na prelomnoj tački (SOLAW 2021)", naglašava izazove koji predstoje u prehrani globalne populacije koja bi se trebala približiti deset milijardi do 2050. godine. Zašto?

Zemljišni i vodni resursi su "napregnuti do kritične tačke", nakon značajnog pogoršanja tokom protekle decenije, navodi se u velikom izvještaju koji je u decembru objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Pod nazivom, Stanje svjetskih kopnenih i vodnih resursa za hranu i poljoprivredu – Sistemi na prelomnoj tački (SOLAW 2021), izvještaj naglašava izazove koji predstoje u prehrani globalne populacije koja bi se trebala približiti deset milijardi do 2050. godine.

Zašto?

Na predstavljanju publikacije, generalni direktor FAO-a, QU Dongyu, rekao je da se "trenutni obrasci poljoprivredno-prehrambene proizvodnje ne pokazuju održivim".

Ipak, dodao je, ovi sistemi "mogu igrati glavnu ulogu u ublažavanju ovih pritisaka i pozitivno doprinijeti klimatskim i razvojnim ciljevima".

Korištenje zemlje i vode za poljoprivredu još nije dostiglo vrhunac, ali svi dokazi ukazuju na usporavanje rasta poljoprivredne produktivnosti, brzo iscrpljivanje proizvodnih kapaciteta i stvaranje štete po okoliš.

Uzimanje proizvodnje koja je ekološki odgovornija i klimatski pametna za razmjere može preokrenuti trendove u propadanju zemljišnih i vodnih resursa i promovirati inkluzivni rast.

Ako se svijet zadrži na trenutnoj putanji, proizvodnja dodatnih 50 posto više potrebne hrane moglo bi značiti povećanje od 35 posto, u povlačenju vode potrebne za poljoprivredu. To bi moglo stvoriti ekološke katastrofe, povećati konkurenciju za resurse i potaknuti nove društvene izazove i sukobe.

Trenutno degradacija tla izazvana ljudskim djelovanjem pogađa 34 posto (oko 1.660 miliona hektara) poljoprivrednog zemljišta. Za samo 17 godina, između 2000. i 2017. godine, upotreba zemljišta po glavi stanovnika opala je za 20 posto.

Nestašica vode sada prijeti 3,2 milijarde ljudi koji žive u poljoprivrednim područjima.

Izvještaj naglašava kako je povećan pristup održivoj vodi za piće i sanitarnim čvorovima, upravljanje vodnim resursima u protekloj godini. Izvještaj takođe rezimira finansiranje USAID-a za 2020. godinu i rezultate aktivnosti na vodosnabdijevanju i kanalizaciji u zemljama u kojima radi.

Svijet treba da ojača digitalne sisteme koji pružaju podatke, informacije i naučna rješenja za poljoprivredu. Upravljanje zemljištem i vodom mora biti inkluzivnije i prilagodljivije, kako bi koristilo milionima malih poljoprivrednika, žena, mladih i autohtonih naroda, koji su najugroženiji i suočavaju se s najvećom nesigurnošću hrane.

Takođe, potrebno je integrisanije planiranje na svim nivoima, kaže se u izvještaju, a ulaganja u poljoprivredu moraju biti preusmjerena na društvene i ekološke dobitke.

FAO tvrdi da je održivo korištenje ovih resursa ključno za postizanje ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja.

Ključne preporuke izvještaja SOLAW 2021

- Međusobno povezani sistemi zemljišta, tla i vode rastegnuti su do krajnjih granica. Konvergencija dokaza ukazuje na raspad poljoprivrednih sistema, sa uticajima koji se osjećaju širom globalnog sistema hrane.

- Trenutni obrasci intenziviranja poljoprivrede ne pokazuju se održivim. Pritisci na zemljišne i vodne resurse su porasli do tačke u kojoj je produktivnost ključnih poljoprivrednih sistema ugrožena, a sredstva za život ugrožena.

- Poljoprivredni sistemi postaju polarizovani. Velika komercijalna gazdinstva sada dominiraju u korištenju poljoprivrednog zemljišta, dok fragmentacija malih posjednika koncentriše samostalnu poljoprivredu na zemljištima koja su podložna degradaciji i oskudici vode.

Izazovi za budućnost

Buduća poljoprivredna proizvodnja će zavisiti od upravljanja rizicima za zemljište i vodu. Upravljanje zemljištem, tlom i vodama treba da pronađe bolju sinergiju kako bi sisteme održali u igri. Ovo je neophodno za održavanje potrebnih stopa poljoprivrednog rasta bez daljeg ugrožavanja proizvodnje ekoloških usluga.

Zemljišni i vodni resursi će biti potrebni za zaštitu. Sada postoji samo uska granica za preokretanje trendova propadanja i iscrpljivanja resursa, ali složenost i obim zadatka ne treba potcijeniti.

Odgovori i akcije

Upravljanje zemljištem i vodama mora biti inkluzivnije i prilagodljivije. Inkluzivno upravljanje je od suštinskog značaja za alokaciju i upravljanje prirodnim resursima. Tehnička rješenja za ublažavanje degradacije zemljišta i nestašice vode vjerovatno neće uspjeti bez njih.

Integrirana rješenja treba planirati na svim nivoima ako se žele uzeti u obzir. Planiranje može definisati kritične pragove u sistemima prirodnih resursa, što dovodi do preokreta degradacije zemljišta kada se umota u pakete ili programe tehničke, institucionalne, upravljačke i finansijske podrške.

Tehničke i menadžerske inovacije mogu biti usmjerene na rješavanje prioriteta i ubrzavanje transformacije. Briga o zapuštenom tlu, rješavanje problema suše i suočavanje sa nedostatkom vode može se riješiti usvajanjem novih tehnologija i pristupa upravljanja.

Poljoprivredna podrška i ulaganja mogu se preusmjeriti na društvene i ekološke koristi koje proizlaze iz upravljanja zemljištem i vodama. Sada postoji prostor za progresivno višefazno finansiranje poljoprivrednih projekata koji se mogu povezati s preusmjerenim subvencijama kako bi se sistemi zemljišta i vode ostali u igri.

XS
SM
MD
LG