Predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je za izdanje jednog beogradskog sedmičnika od četvrtka da Republika Srpska vjeruje da BiH nije dobro mjesto za nju i najavio da će u narednom periodu dominantno pitanje dnevnog političkog života biti kako se mirno razići. Ovo Dodiku nije prva izjava ove vrste, a ponavlja je u posljednje vrijeme sve češće.
Ovo su samo dijelovi izjava koje je Dodik davao različitim medijima u posljednje vrijeme:
„Moja država je Republika Srpska i više volim i doživljavam Srbiju kao svoju državu nego Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je za mene teret.“
„U Srebrenici se nesumnjivo desio nepotreban zločin.“
„Danas Sarajevo nije glavni grad. Nama je Sarajevo moranje da ponekad odem. Najteži mi je dan u životu kad moram da idem nešto u Sarajevo.“
„Neuporediva je naša ljubav koja je usmjerena ka Srbiji – daleko veća nego prema Bosni i Hercegovini. Oni koji u Beogradu vole Bosnu i Hercegovinu nek' se presele u Sarajevo. Nek' nas ostave na miru ovdje.“
Upravo ovakva Dodikova retorika dovela je do toga da stranka čiji je predsjednik bude isključena iz Socijalističke internacionale na prošlosedmičnom kongresu. Kako se navodi u obrazloženju Internacionale, razlog je što su nacionalizam i ekstremizam i dalje prisutni u radu te političke partije.
Inače, na kongresu u Cape Townu niko od SNSD-ovih predstavnika nije učestvovao, iako su znali da će na dnevnom redu biti odluka Vijeća Socijalističke internacionale o isključenju.
Nekoliko dana kasnije krivca vide u Socijaldemokratskoj partiji BiH, odnosno njenom lobiranju. Na naše pitanje da li to znači da nacionalizam i ekstremizam nisu prisutni u stranci, Lazar Prodanović, član Glavnog odbora odgovara:
Lazar Prodanović
„Ne mogu se složiti sa vašom konstatacijom o nacionalističkoj retorici predsjednika Dodika. Moram reći da je on samo odgovarao shodno ambijentu i stanju na kojem je sve vrijeme od strane nekih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini ignorisan njen ustavni poredak i pozicija Republike Srpske u skladu sa Dejtonskim ustavom.“
U SDP-u ne kriju da su još 2006. pred etičkim komitetom Internacionale pokrenuli pitanje isključenja SNSD-a iz ove organizacije. Razlog je bio što je tokom predizborne kampanje 2006. i kasnije, ta stranka radikalizovala retoriku.
Kako navodi Saša Magazinović, član SDP-ovog Predsjedništva i učesnik na posljednjem kongresu Internacionale, to je bilo udaljavanje od socijaldemokratije i socijaldemokratskih vrijednosti.
„Većina ljudi u etičkom komitetu, u kojem SDP ne učestvuje, bila je saglasna da ova priča sa čekanjem SNSD-a da promijeni svoju politiku i retoriku predugo traje i da se to na određen način treba završiti“, kaže Magazinović.
Liči li Lagumdžija na Dodika
Isključenje SNSD-a, bh. analitičare ne iznenađuje. Tim prije, jer je ta stranka i do sada upozorovana u Internacionali da će zbog nacionalističke retorike, prvenstveno Milorada Dodika, biti izbačena. Na kongresu u Južnoafričkoj Republici je podvučeno da se niti jedna stranka u regiji i svijetu nije usprotivila da SNSD bude isključen.
Politički analitičar Slavo Kukić to ovako objašnjava:
„Ako protiv te odluke ne glasaju Demokratska stranka Borisa Tadića, s kojim se gospodin Dodik godinama grlio i ljubio, onda je taj detalj sam za sebe jasan – koliko je gospodin Dodik odstupio od ideje i koliko je u potpuno drugom filmu. Ako niti jedna politička partija socijaldemokratske provenijencije iz regije ne stane na tvoju stranu – onda je signal jasan: ti ne pripadaš više tom društvu, moraš tražiti drugo društvo. Možda mu je dobro društvo, recimo, predsjednik Venecuele.“
Nakon što je SNSD isključen iz Socijalističke internacionale, SDP je ostala jedina stranka iz Bosne i Hercegovine kao njena članica.
No, upitno je koliko je i ona, posebno nakon što je postala vladajuća prije dvije godine, zadržala od socijaldemokratskih vrijednosti. Tim prije što su njeni istaknuti članovi, a posebno lider Zlatko Lagumdžija, tokom dvogodišnjeg mandata pokazali koliko su neosjetljivi na probleme građana koji su ih izabrali, da im je stalo jedino do fotelja, te da su takvim ponašanjem ideju socijaldemokratije ugrozili.
„Mislim da će, vjerovatno, u skorije vrijeme, Internacionala također imati posla i sa problemom Socijaldemokratske partije BiH. Imaćemo sada situaciju da su u Bosni i Hercegovini pobijedile socijaldemokratske partije formalno tako nazvane, ali nema socijaldemokratije“, ocjenjuje Miodrag Živanović, profesor na Banjalučkom univerzitetu.
„SDP BiH lagano klizi u snsdeizaciju, pri čemu Zlatko Lagumdžija sve više podsjeća na Milorada Dodika. Vrijeme bi bilo da ovdašnja politika počne zastupati zaista demokratske vrijednosti, a ne da igra na kartu nacionalizma kako bi maskirala njime ostvarenje vlastitih gramzivih ciljeva“, smatra Enver Kazaz, profesor na Sarajevskom univerzitetu.
Socijaldemokratija u kojoj se brani isključivo interes jednog naroda u jednom entitetu s jedne, i pokušaj da se vlast zadrži po svaku cijenu ne mareći za probleme građana, s druge strane, su lice i naličje bosanskohercegovačkog poimanja tog pojma.
Ono na šta je zaboravio i SNSD i SDP jeste da se socijaldemokrati zalažu za zakonodavstvo kojem je cilj da putem porezne i socijalne politike, što je moguće više, smanje nejednakost među građanima.
Socijaldemokrati su ti koji se zalažu za individualne slobode, slobodu od diskriminacije, jednakost i socijalnu pravdu. Takvih socijaldemokrata, nažalost, u Bosni i Hercegovini nema.
