U Hrvatskoj je na djelu normalizacija animoziteta prema srpskoj zajednici, upozoreno je na predstavljanju istraživanja Srpskog narodnog vijeća (SNV) o historijskom revizionizmu, govoru mržnje i nasilju prema Srbima.
Govor mržnje preselio se iz marginalnih medija na saborsku govornicu, a pojedini postupci predsjednika Zorana Milanovića primjer su historijskog revizionizma, upozorava SNV.
Bilten Srpskog narodnog vijeća “Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2021.” osmu godinu za redom kontinuirano bilježi iste pojave, ali uglavnom i pogoršanje stanja iz godine u godinu.
“Iako porast nasilja nije dramatičan, očito je kako je nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju došlo do određenog pogoršanja javnog diskursa, odnosno normalizacije animoziteta prema srpskoj zajednici. Godina 2021. nije bila ništa drugačija”, rečeno je na predstavljanju Biltena u Zagrebu.
Sa margine u mainstream
Ove je godine fokus interesa autora biltena sa marginalnih medija prebačen na mainstream, jer, kako je kazao predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, govor mržnje je nakon devedesetih opet prisutan sa saborske govornice, a izjave predsjednika Zorana Milanovića su do sada nezabilježene sa te funkcije.
“Prvo, zato jer se politička scena pomakla jako udesno, dijelom iz uvjerenja, a dijelom iz političkog pragmatizma”, kaže Pupovac, koji je i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke SDSS.
“Drugi razlog je suradnja u Vladi i Saboru HDZ-a i predstavnika manjina, ali prije svega SDSS-a, a treći da se to zapravo preselilo iz ne-mainstream političkog aktivizma koji je bio karakterističan za pojedine udruge i pojedine referendumske inicijative koje su na antisrpskoj, anti-SDSS-ovskoj i antipupovčevskoj retorici gradile svoj imidž, svoj politički utjecaj, i postalo sastavni dio mainstreama”, upozorio je Pupovac.
Tu su su referendumsku inicijativu, koju je Ustavni sud Hrvatske odbacio, ocjenjujući da su zahtjevi u inicijativi protuustavni, podržali zastupnici desne opozicije - u prvom redu kleropopulistički most, a onda i Domovinski pokret.
O Milanoviću
Izvještaj upozorava da je historijski revizionizam zahvatio i događaje iz ratova devedesetih. Postupci i izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića dokaz su za to.
“Sada se može odlikovati za ratne zločine, sada se može braniti one koji su sami priznali krivicu i pokajali se, i reći da oni nisu ratni zločinci, a dijeljenje odlikovanja vojnim jedinicama u Hrvatskoj i BiH – pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane – je posebno pitanje i predstavlja oblik historijskog revizionizma u odnosu na presude međunarodnih sudova i u odnosu na izboreni stupanj suočavanja s prošlošću”, podsjetio je predsjednik SDSS-a.
“Na antisrpske ispade ne smije se odgovoriti odmahivanjem ruke, nego reakcija treba biti snažna i jasna, bez prostora za interpretaciju”, poručila je domnedavna pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je napisala i predgovor za ovaj Izvještaj.
“Na političarima je da javno i jasno osude, na državi da po potrebi kazni, na medijima da educiraju profesionalnim izvještavanjem dok, u konačnici, i sami građani mogu i trebaju reći odlučno ne — odbijanjem okretanja glave, prijavljivanjem. Dok se to ne dogodi, vjerojatno ćemo i dalje iz godine u godinu govoriti o istim problemima, o kojima govori i ovaj Bilten, podijeljen na cjeline koje se isprepleću”, poručila je Lora Vidović.
Što kaže Izvještaj?
Prema podacima iz Izvještaja, najveći porast netrepeljivosti je u dijelu koji se odnosi na grafite i znakovlje. U prethodnim godinama bilježilo su od 10 do 40 novih grafita s govorom mržnje, no lani je zabilježeno njih 297, za što je dijelom zaslužan i projekt u Zagrebu i Velikoj Gorici koji je zabilježio i fotodokumenirao gotovo sve grafite s govorom mržnje u ta dva grada u Hrvatskoj.
Govor mržnje na sportskim terenima je u padu, kao i javne akcije koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima. Govor mržnje u medijima bilježi manje poraste i padove, no uglavnom se drži oko broja od 30 slučajeva na godišnjoj razini. U padu su etnička netrpeljivost i povijesni revizionizam u izjavama javnih osoba, kao i vrijeđanja i prijetnje upućeni Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj.
Porastao je broj fizičkih napada, odnosno broj napadnutih osoba, po čemu je 2021. godina s najviše napadnutih osoba, njih 26. Brojevi oštećene, uništene ili ukradene imovine, i oštećenih antifašističkih spomenika i dvojezičnih ploča ukazuju na blago smanjenje, no i dalje su na prosjeku od 10 do 20 slučajeva godišnje.
U 2021. godini zabilježeno je 506 slučajeva govora mržnje, nasilja i povijesnog revizionizma prema Srbima u Hrvatskoj, najviše do sada. Godine 2015. bilo ih je 189, 2016. bio je 331 slučaj, porast se dogodio 2019. godine na 400 slučajeva, a u pandemijskoj 2020. zabilježen je najveći pad na 214 slučajeva.
Autori Izvještaja su istraživači iz "Arhiva Srba u Hrvatskoj", Tihomir Ponoš i Nikola Vukobratović.
