Politička kriza koja traje u Bosni i Hercegovini približava se svom vrhuncu, dok vladajuće stranke i iz Federacije BiH i iz Republike Srpske traže smjenu ministara koje su postavile 23. januara 2023. godine.
Nestabilnost državnih institucija mogla bi se produbiti 26. februara, za kad je najavljeno izricanje prvostepene presude Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske (RS) i lideru vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Nakon smjene Nebojše Radmanovića, SNSD-ovog člana rukovodstva Zastupničkog doma, SNSD je izlaskom sa sjednice i rušenjem kvoruma spriječio, barem privremeno, smjenu Nikole Špirića, svog člana kolegija u drugom, Domu naroda Parlamenta BiH.
Dva puta u deset dana, 12. i 20. februara, glasalo se o smjeni ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i oba puta nije bilo potrebne većine.
Prva inicijativa došla je od vladajućih iz Republike Srpske koji su ga u zahtjevu optužili da je "ugrozio prava srpskog naroda" tražeći da se 9. januar proglasi danom žalosti u BiH – kad se u RS-u organizirala proslava dana RS-a na datum koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Drugu inicijativu je predvodila opozicija iz Federacije BiH tvrdeći, pored ostalog, da EUROPOL povezuje Konakovića s narkokartelima, ali i da je odgovoran za otkazivanje samita Zapadni Balkan-EU krajem prošle godine.
O čijim smjenama će se glasati?
Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka (NS), koje čine stranke sarajevske "Trojke", zatražile su 5. februara smjenu SNSD-ovih ministara vanjske trgovine Staše Košarca i ministra financija Srđana Amidžića.
Njihov zahtjev još nije razmatran u Zastupničkom domu, a hitna sjednica Zastupničkog doma s ovom inicijativom zakazana je za 25. februar.
Amidžić, generalni sekretar SNSD-a, na drugom je mjestu po utjecaju u stranci nakon Dodika.
Košarac je potpredsjednik SNSD-a i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH. Uz glas drugog zamjenika, ministra obrane Zukana Heleza iz SDP-a BiH i predsjedavajuću Borjanu Krišto iz HDZ-a BiH, njegov glas je ključan kod određivanja plana rada državne vlade.
Sjedinjene Američke Države sankcionirale su Košarca, člana Predsjedništva SNSD-a, jer je "koristio svoj položaj za potkopavanje državnih institucija u korist Dodika" koji je od ranije s porodicom i vrhom RS-a na tzv. crnoj listi.
Također, SDP BiH je na sjednici partijskog predsjedništva najavio smjenu Sevlida Hurtića, ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Hurtić, osnivač stranke Zeleni koja nema državne zastupnike, imenovan je za ministra kao kompromisni kandidat iz RS-a koji ne pripada ni SNSD-u niti "Trojki".
SNSD je najavio 29. januara da će zatražiti smjenu ministra obrane Zukana Heleza, navodeći razloge kao što su "širenje međunacionalne mržnje" i "podrivanje sistema obrane". Ova inicijativa nije do sad razmatrana.
Političkim dogovorom, mjesto ministra sigurnosti "pripalo" je strankama iz Republike Srpske.
Nakon hapšenja zbog korupcije i ostavke ministra Nenada Nešića, predsjednika Demokratskog narodnog saveza (DNS), SNSD je na to mjesto predložio Gorana Selaka, člana Socijalističke partije Srpske (SPS), ali se o tome još nije glasalo.
Ni DNS niti SPS nemaju zastupnike na državnom nivou, ali podržavaju SNSD-ovu većinu u RS-u.
Koje još pozicije drži Dodikova stranka?
Vijeće ministara BiH sastoji se od predsjedavajućeg i devet ministara, koji u mandatu nakon izbora 2022. godine dolaze iz osam stranaka.
SNSD i njegovi koalicijski partneri iz RS-a, također, kontroliraju tri od deset mjesta zamjenika ministara. Ministarstvo odbrane je jedino koje uz ministra ima i dva zamjenika, a za donošenje većine odluka potreban je konsenzus sve trojice. Jedan od zamjenika je SNSD-ov Aleksandar Goganović.
Nijedan zahtjev za razrješenje zamjenika ministara nisu upućeni.
Na državnom nivou u BiH postoji i više od 60 agencija, poput Agencije za državnu službu, Granične policije, carine ili Centralne banke čije rukovoditelje imenuje Vijeće ministara BiH, nakon što komisije na konkursu izaberu kandidati. Pri imenovanju se gleda "ravnopravna etnička zastupljenost".
Može li se smijeniti stara i imenovati nova vlast?
Sadašnji odnos snaga u državnom parlamentu BiH je takav da se vlast može napraviti sa svakim i bez svakoga. U aktualnom sazivu Zastupničkog doma je 15 stranaka, od kojih je devet iz entiteta Federacija BiH i šest iz RS-a.
Mjesecima politički čelnici nagađaju o mogućim novim koalicijama.
Dok su opozicijska Stranka demokratske akcije i Demokratska fronta iz Federacije BiH isključile mogućnost ulaska u vlast dvije godine prije izbora, opozicija iz RS-u nije odbacila mogućnost ulaska u novu koaliciju.
Dok je kod imenovanja novog Vijeća ministara potrebna opća (22 od 42 zastupnika) i entitetska većina (trećina zastupnika iz tog entiteta) u Zastupničkom domu, za smjenu bilo kojeg ministra potrebna je, osim opće, i tzv. etnička većina (dva od pet delegata) u svakom od tri kluba Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
To otvara mogućnost "proceduralnih blokada", uključujući rušenje kvoruma, posebno u Domu naroda u kojem SNSD i HDZ BiH imaju većinu u klubovima srpskog i hrvatskog naroda.
Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH, izjavio je da će se njegova stranka usprotiviti "svim inicijativama za smjene".
SNSD je najavio bojkot Doma naroda, gdje ima većinu u Klubu srpskog naroda koja mu omogućuje da bojkotom sjednica blokira smjenu svojih ministara.
Izborni zakon BiH ne predviđa prijevremene izbore.
Ustav BiH dopušta potpuno raspuštanje Vijeća ministara samo ako predsjedavajuća Borjana Krišto podnese ostavku. Niti jedan državni premijer nije podnio ostavku u 30 godina nakon rata.