Smjena postojećih ministara u Vladi Federaciji BiH, koji dolaze iz SDA i HSP-a, kao ni smjena predsjednika ovog bh. entiteta i njegovog potpredsjednika, koji su iz istih stranaka, neće biti moguća još zadugo. Tim prije što novoformirana koalicija na federalnom nivou nema dovoljan broj poslanika koji će glasati za takvu odluku.
Zbog toga je upitan značaj potpisa 55 poslanika koji su u pismu zahtijevali ostavke predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Ni jedan, ni drugi - Živko Budimir i Mirsad Kebo, u četvrtak nisu željeli govoriti o tome, no Budimir je u proteklih nekoliko dana obavio razgovore sa strankama koje su do sada činile koaliciju i onima koji to žele. U jedinoj izjavi medijima je poručio:
„Da bi se nešto pomijenilo, moraće mi biti prezentirano nešto puno kvalitetnije, ali prije svega moraće biti ispoštovane odredbe platforme.“
Budimirov stranački šef Zvonko Jurišić, inače predsjednik HSP-a, ne krije nezadovoljstvo što ga Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, želi ukloniti iz vlasti. Kaže kako je kolateralna šteta, nakon što je raskinuta platforma četiri stranke na federalnom nivou. No, tvrdi da da iz vlasti niko neće istjerati, niti će Živko Budimir podnijeti ostavku:
„Da mi iziđemo iz Vlade Federacije samo zato što je to volja nečija - gospodina Radončića, Čovića ili Lagumdžije – to sigurno nećemo“, naglašava Jurišić.
Vlast na nivou Federacije BiH formirana je nekoliko mjeseci nakon izbora u oktobru 2010. Činile su je stranke SDP, SDA, Stranka Radom za boljitak i HSP. Prozvane su strankama platforme, jer su javnosti predstavile dokument ciljeva tokom četverogodišnjeg mandata.
Dva HDZ-a, koja su dobila većinu glasova iz reda hrvatskog naroda, ostala su tako na margini političkog života u Federaciji BiH.
U to vrijeme, Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, poručivao je kako je sve bilo zakonito i legalno, a u svojim istupima svesrdno branio principe platforme. Evo nekih od njegovih izjava:
„Mi nismo ovdje došli da se dogovaramo ko će šta od nas biti. Mi smo došli da vam ponudimo šta hoćemo da radimo... Ako vi danas jednog generala HVO-a, gospodina Budimira, koji je prije 20 godina osnivao narodnu odbranu u Slavoniji i gađao avione JNA i koje je popravljao čovjek, prije 20 godina u Mostaru u 'Sokolu’, koji danas od njega traži da bude Hrvat po njegovoj mjeri, dozvolite da su to različiti aršini koje ne možemo dozvoliti... Problem je nastupio prvo veče kad je Dragan Čović u 9 sati iz izbornog stožera HDZ-a rekao: ’Pozdravljam vas iz stolnog grada trećeg entiteta.’ Problem je što je to vraćanje na početak koji smo davno prošli.“
Socijalna revolucija jedini izlaz
Ni godina dana nije prošla od ovih izjava, a prvi čovjek SDP-a je „promijenio ploču“, priklonivši se HDZ-ovima i mijenjajući SDA Savezom za bolju budućnost Fahrudina Radončića.
Zlatko Lagumdžija i Fahrudin Radončić
Prema riječima profesora mostarskog Sveučilišta Slave Kukića, time ta stranka klizi ka etnonacionalizmu, a država u podjelu.
„Ako je to tako, onda doista matrica 2+2+2, na kojoj su uporno istrajavali Čović i Dodik i od koje nije bježao Tihić, sada je matrica koja ima izgleda kao realni scenarij u budućnosti. Ali u tom slučaju i BiH je na putu da promijeni potpuno svoju fizionomiju, da ne egzistira kao društvo definitivno, nego kao konglomerat tri etnička društva, tri etničke federalne jedinice, tri begovata itd.“, ocjenjuje Kukuć.
Da bi vlast u Federaciji BiH bila promijenjena, potrebno je dvije trećine glasova, odnosno glasanje 65 poslanika u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta za takvu odluku. Zbog toga se ovih dana „trguje“ sa glasovima stranke Radom za boljitak, koja je dio dojučerašnje platforme. No, njen predsjednik Jerko Ivanković Lijanović je postavio uslove:
„Zato smo mi smatrali da je u ovom trenutku za naše građane, a to nam mora biti uvijek u prvom planu, najvažnije da formiramo vladu narodnog jedinstva. Ona znači da u vladi narodnog jedinstva mogu učestvovati sve parlamentarne stranke koje su izabrane u Parlament Federacije.“
Sve i da se obezbijedi dovoljan broj glasova za smjenu čelnika Federacije BiH, odluka ide na Ustavni sud ovog bh. entiteta, koji ih može smijeniti jedino u slučaju da su prekšili svečanu zakletvu, ili su fizički i mentalno nesposbni da obavljaju povjerenu dužnost.
Tako će se politička igra nastaviti dvije godine od održanih izbora, a da političari ništa nisu uradili da ekonomskom, privrednom i socijalnom planu. Izvjesno je i da se naredne dvije godine do novih izbora ništa bitnije neće promijeniti, pa se nameće pitanje šta će se desiti u kranjoj liniji sa Bosnom i Hercegovinom.
„Jedini realni scenarij kojim se to može izmijeniti je zapravo nešto što asocira na socijalnu revoluciju - izlazak ljudi vani, na ulice, po tzv. arapskom scenariju, pri čemu u podtekstu scenarija ne leži ni etničko ni konfesionalno, nego nemogućnost da se preživi, nego krčanje stomaka i zahtjev da na političkoj sceni postojeće političke elite zamijene oni kojima je do budućnosti ove zemlje, a ne do njihovih osobnih interesa“, zaključuje Slavo Kukić.
