Pišu: Bugarski servis RSE i Todd Prince
Otkako je Ivan Gešev, tada kao jedini kandidat, izabran 2019. za novog glavnog tužioca Bugarske, kritičari u zemlji i inostranstvu zahtijevali su njegovu smjenu, navodeći ono što su nazvali njegovim problematičnim radom prije i tokom njegovog mandata kao najvišeg zvaničnika za provođenje zakona u zemlji.
Želja im se konačno ispunila prošle sedmice kada je bugarski predsjednik Rumen Radev potpisao odluku Vrhovnog sudskog savjeta (VSS) da smijeni kontroverznog 52-godišnjeg tužioca na polovini njegovog sedmogodišnjeg mandata, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Međutim, brzopleto glasanje Savjeta, podstaknuto grubom izjavom koju je Gešev dao o parlamentarcima, a ne njegovim postupcima kao tužioca, bilo je sve samo ne pobjeda bugarske nezavisnosti i reforme pravosuđa, rekli su stručnjaci.
To je odisalo političkim intrigama, koje su bile srž problema pravosuđa i zemlje.
"Iako postoje brojni objektivni razlozi za smjenu Geševa, sadašnje glasanje nije pokazatelj reforme pravosuđa ili jačanja nezavisnosti pravosudnog sistema. Naprotiv, ono potvrđuje dugotrajnu kritiku visoko politiziranog pravosuđa", rekla je za RSE Emilija Zankina, dekanesa Univerziteta Temple u Rimu i stručnjakinja za Bugarsku.
Gešev se posljednjih mjeseci našao pod obnovljenim pritiskom Zapada zbog odsustva borbe s korupcijom na visokom nivou i podrži reformu pravosuđa. Navodno je postao prevelika prepreka za svoje političke pristalice, koji su tražili izgovor za prekid veza s njim.
Tokom konferencije za novinare 15. maja u Sofiji na kojoj se osvrnuo na zahtjeve stranaka za njegovu smjenu, Gešev je članove parlamenta nazvao "političkim smećem" koje treba "počistiti". Izjave su bile nečuvene, ali ne i potpuno iznenađujuće s obzirom na grub karakter bugarske politike.
Ipak, VSS - koji je dugo zatvarao oči na kritike na račun Geševa - iznenada je krenuo u akciju, zaključivši da komentari glavnog tužioca podrivaju ugled pravosuđa. Savjet je ranije ovog mjeseca izglasao njegovu smjenu, a odluku kasnije odobrio predsjednik.
Brzi pad Geševa podudario se s formiranjem nove koalicione vlade između rivala: GERB-a, stranke desnog centra koja je dominirala bugarskom politikom veći dio proteklih 15 godina, i Nastavljamo promjene - Demokratska Bugarska, prozapadnog reformističkog bloka koji je njegovu smjenu postavio kao glavni prioritet.
Nekoliko dana prije Geševog ispada 15. maja, Marija Gabriel iz GERB-a, kojoj je povjereno formiranje nove vlade nakon što je stranka osvojila prvo mjesto na parlamentarnim izborima u aprila, rekla je da će tražiti od novog ministra pravde da preduzme mjere za smjenu glavnog tužioca. Bio je to znak, kažu stručnjaci, da je Bojko Borisov, bivši dugogodišnji premijer i moćni politički lider koji navodno upravlja GERB-om, spreman žrtvovati Geševa kako bi zadržao vlast putem koalicije.
"Politička lojalnost velikog broja članova VSS-a Borisovu nije tajna, stoga trenutno glasanje samo potvrđuje sukob između Geševa i Borisova", rekla je Zankina.
Stručnjaci tvrde da je zbog podrške Borisova Gešev uspješno spriječio prethodne pokušaje smjene zbog ozbiljnijih razloga. Geševa i njegovog prethodnika, Sotira Cacarova, kritičari su više puta optuživali za odugovlačenje i opstruiranje istraga u vezi s nizom misterioznih eksplozija u bugarskim skladištima oružja, za koje su neki dokazi ukazivali da su bili rezultat ruske sabotaže.
Ministrica pravde Nadežda Jordanova je VSS-u prošle godine predstavila devet slučajeva za koje je rekla da pokazuju Geševljev nedostatak profesionalizma. Međutim, VSS, jedino tijelo s ovlaštenjem da smijeni glavnog državnog tužioca, glasalo je da se on zadrži.
VSS čak nije prihvatio zahtjev Jordanovinog privremenog prethodnika, Janakija Stoilova, da se održi rasprava o mogućem otpuštanju Geševa 2021. godine.
Usred sve veće frustracije Zapada njegovim radom, Gešev je 1. maja tvrdio da je bomba eksplodirala duž puta dok je prolazio automobilom, opisujući navodni događaj kao teroristički čin. Kritičari su to nazvali izrežiranim incidentom kako bi se ojačao njegov imidž borca protiv kriminala koji je na udaru organizovanog kriminala.
Geševljeva priča se brzo raspala, pretvorivši ga u problem čak i za njegove pristalice. "Borisov više ne može da priušti da podržava Geševa bez gubitka političkog kapitala. U trenutku kada Gešev postane prevelik problem za reputaciju Borisova, Borisov je spreman da ga se riješi", rekla je Zankina.
Endemska korupcija
Bugarska se dugo smatra jednom od najkorumpiranijih članica Evropske unije, što je povezano s nedostatkom nezavisnosti pravosuđa. Domaći i međunarodni kritičari već dugo gledaju na Kancelariju glavnog tužioca kao na grubo oruđe vladajuće elite za blokiranje istraga protiv njenih članova i za ciljanje njihovih protivnika.
Vašington i Brisel već godinama vrše pritisak na Bugarsku, koja je također članica NATO-a, da reformiše pravosuđe, uključujući ograničavanje širokih ovlaštenja glavnog tužioca i jačanje nezavisnosti Kancelarije glavnog tužioca.
Glavni bugarski državni tužilac ima veća ovlaštenja od svojih kolega u EU i donosi konačnu odluku o pokretanju, produženju ili okončanju istrage. Kritičari kažu da je vrlo teško glavnog tužioca pozvati na odgovornost za bilo kakav prekršaj.
Bugarski ustav predviđa da nezavisnog glavnog tužioca bira - i razrješava ako je potrebno - VSS od 25 članova, na temelju profesionalnih kvalifikacija. Međutim, stručnjaci kažu da je VSS - tijelo pravnih stručnjaka koje biraju članovi parlamenta, advokati i sudije – samo fasada za kontrolu koju ima Borisov.
Postoje neki dokazi koji potkrepljuju tu tvrdnju.
Godine 2013. objavljena je snimka razgovora navodno između Borisova, bivšeg gradskog tužioca Sofije Nikolaja Kokinova i bivšeg ministra poljoprivrede Miroslava Naidenova. Kada se tema razgovora okrenula tadašnjem glavnom tužiocu Cacarovu, kojeg je VSS upravo izabrao, osoba za koju se pretpostavlja da je Kokinov čuje se kako govori Borisovu "ti si ga izabrao".
Čini se da je Borisov potvrdio svoj značajan uticaj na Kancelariju glavnog tužioca nedugo nakon imenovanja Geševa, retorički pitajući tokom televizijskog intervjua 2019.: "Koga bih trebao imenovati?". Borisov je također rekao u intervjuu da je vodio razgovore o drugim mogućim kandidatima, ali je zaključio da "nema boljeg (od Geševa), već samo ljenijih".
Kritičari kažu da je Gešev bio odan Borisovu i Delijanu Peevskom, medijskom tajkunu i uticajnom moćniku koji kontroliše centristički Pokret za prava i slobode (DPS), jednu od četiri vodeće stranke u zemlji.
Mandat Geševa obilježila je zaštita zvaničnika GERB-a i DPS-a i napadi na njihove protivnike. Tokom tri i po godine na čelu nije dobio osuđujuću presudu ni u jednom važnom predmetu i više puta je pokazao saglasnost s GERB-om i DPS-om, zajedno se protiveći zatvaranju poznatog specijalnog tužilaštva kojim je nekada upravljao.
U rijetkom prijekoru članici NATO-a, Odbor za vanjske poslove američkog Senata objavio je saopštenje 2021. izražavajući zabrinutost za demokratiju i vladavinu prava u Bugarskoj. Kao problem direktno je navedeno pravosuđe.
Nekoliko mjeseci kasnije, Sjedinjene Države uvele su sankcije Peevskom, njegovoj navodnoj desnoj ruci Ilku Željzakovu i kockarskom tajkunu Vasilu Božkovu zbog korupcije, što su neki stručnjaci smatrali potezom koji je zamišljen kao signal za Geševa da istraži korupciju visokog profila.
U saopštenju o uvođenju sankcija, američko ministarstvo finansija tvrdi da je Željazkov zaprijetio da će Kancelarija glavnog tužioca otvoriti slučaj protiv kandidata za ministarsku poziciju ako ta osoba ne ponudi pomoć po preuzimanju dužnosti.
U decembru 2022., prije najnovijih sankcija, američki predstavnik Voren Dejvidson (Warren Davidson), republikanac iz Ohaja i član Komiteta za finansijske usluge Predstavničkog doma, poslao je pismo ministrici finansija Dženet Jelen (Janet Yellen), kritikujući Geševljevo odsustvo napora da istraži osobe s liste američkih sankcija.
Nova runda američkih sankcija protiv nekoliko članova bugarske elite uslijedila je u februaru uz nagađanja da bi još jedna runda mogla uslijediti kasnije ove godine ako ne bude napretka.
Ivan Bregov, analitičar na Institutu za tržišnu ekonomiju sa sjedištem u Sofiji, rekao je da odluka VSS-a da otpusti Geševa zbog njegovog komentara, a ne zbog ozbiljnih tužilačkih prekršaja i sistemskog neispunjavanja službenih dužnosti "potkopava i razvodnjava čitavu demokratsku proceduru".
Također je rekao da smjena Geševa nije dovoljna i da treba ispitati njegov izbor od strane VSS-a, dodajući da je "već tada bilo jasno da nije sposoban" za taj posao. "Ako se žele provesti reforme (pravosuđa), to treba istražiti. Smjena Geševa ne može biti kraj. Čvor se mora razmrsiti i mora imati političke implikacije", rekao je.
Biljana Gjaurova-Vegertseder, direktorica Bugarskog instituta za pravne inicijative, složila se da odlazak Geševa nije čarobno rješenje. Rekla je da zemlja ima problema s uspostavom nezavisnog pravosuđa već više od 30 godina kada je srušena jednopartijska komunistička vlast i da smjena Geševa neće "magično riješiti problem".
Parlament već godinama raspravlja o reformi pravosuđa s malim napretkom. Međutim, u posljednje vrijeme bilo je više zamaha, uključujući podršku GERB-a, DPS-a, pa čak i Peevskog lično.
Gjaurova-Vegertseder je međutim i dalje skeptična. Rekla je da nijedna bugarska vlada nije pokazala pravi interes da garantuje nezavisnost pravosuđa od pada komunizma prije tri decenije.
"Ova nagla žurba u ovom trenutku, u kombinaciji s iznenađujućom željom DPS-a i drugih snaga da izmijene ustav, postavlja mi pitanja, umjesto da me umiri", rekla je Gjaurova.
Gešev, međutim, vjerovatno neće nestati iz bugarskog političkog života. U izjavi na Jutjubu (YouTube) 19. juna rekao je da je dao ostavku na mjesto glavnog tužioca i naznačio da će ući u politiku.
"Danas se obraćam Bugarima u Bugarskoj, kao što sam obećao, s jasnim razumijevanjem da se politički problemi rješavaju političkim sredstvima. Danas vam obećavam jedno: nastavak borbe za istinu i pravdu u našoj domovini", rekao je.
Facebook Forum