Sud BiH ukinuo je mjere pritvora optuženom Milunu Kornjači. Određene su mu mjere zabrane napuštanja mjesta boravišta, putovanja, uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava - pasoša izdatih na ime optuženog, zabrane izdavanja novih pasoša, kao i korištenja lične karte za prelazak državne granice BiH.
Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za tim postoji potreba, a kontrola opravdanosti će se vršiti svaka dva mjeseca. Inače, Kornjača je jedini optuženi za ratne zločine kojem je Sud dozvolio da se ne pojavi na ročištima. Postavlja se pitanje zbog čega se osumnjičeni puštaju na slobodu ako i kada su u pritvoru ne dolaze na suđenja.
Milun Kornjača jedini je optuženi za ratne zločine kojem je Sud dozvolio da se ne pojavi na ročištu. Naime, prije nego što su mu ukinute mjere pritvora, sudsko vijeće odlučilo je da se suđenje Kornjači, koji je optužen na zločine počinjene u Čajniču, može održavati i ukoliko on odbije da bude prisutan. Sve to, iako je ljekar utvrdio da je “sposoban da prati suđenje”.
Suđenje Milunu Kornjači po mnogo čemu je specifično, kažu novinari koji svakodnevno izvještavaju iz sudnice državnog Suda.
„Kornjača je vrlo specifičan slučaj jer su ranije vještaci utvrdili da on ne može da boravi na suđenju više od sat i po, tako da je svako suđenje trajalo samo sat i po. Njegovi branjenici također kažu da imaju jako težak kontakt s njim, jedva ga ostvaruju jer on ima zdravstvenih problema koji utiču samim tim na njegovo ponašanje. Kako ne bi suđenje bilo u potpunosti otkazano, Sud BiH je odlučio da se održavaju suđenja, da svjedoci svjedoče bez njegovog prisustva“, kaže urednica Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić.
Milan Romanić, koji pred Sudom BiH zastupa odbranu Miluna Kornjače, smatra da optuženi koji se odbijaju pojaviti na suđenju štete prije svega sopstvenoj odbrani.
„Zato je zakon predvidio odredbu da je zabranjeno suđenje u odsustvu. Međutim, ako optuženi ne želi da dođe na suđenje, onda zbog ekonomičnosti suđenje se odvija u njegovom odsustvu“, navodi Milan Romanić.
Sud nema mehanizme da kazni one koji se ne žele pojaviti na suđenju, dodaje Romanić, osim prisilnog privođenja pred sudsko vijeće:
„Za razliku od nedolaska svjedoka ili vještaka, za optuženoga ne postoji novčana kazna. Jednostavno suđenje ide bez njega i to je dovoljna kazna za njega jer će sigurno proći lošije onaj optuženi koji ne odlazi na suđenje nego onaj koji se pojavljuje.“
Novinarka Nidžara Ahmetašević smatra da se činjenicom da se optuženi odbije pojaviti na suđenju ne urušava sudski proces.
„Ne vidim da je to neki jako veliki problem, bitno je samo da taj proces ide, da svjedoci dolaze, daju svoje izjave i da svjedoke niko ne ometa u onom što žele uraditi pred Sudom BiH - i da rad Suda niko ne ometa, a na ovaj način je omogućeno da se proces normalno odvija“, ocjenjuje Nidžara Ahmetašević.
Milunu Kornnjači je pored svega ukinut pritvor a određene mu mjere zabrane koje podrazumijevaju nenapuštanja mjesta boravišta, zabranu putovanja, uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava - pasoša izdatih na ime optuženog, zabranu izdavanja novih pasoša, kao i korištenje lične karte za prelazak državne granice BiH.
Te mjere također podrazumijevaju i zabranu kontaktiranja ili uplitanja na bilo koji način sa osobama koje su saučesnici u izvršenju krivičnog djela i razgovora o predmetu sa bilo kim, izuzev sa svojim braniocem.
Postavlja se pitanje kakav mehanizam kontrole ima država Bosna i Hercegovina iz koje su neki osumnjičeni za ratne zločine koji su privremeno oslobođeni uspjeli da pobjegnu.
„To je problem organa koji nije u stanju kontorilirati kretanje građana ove zemlje i koji nije u stanju pratiti i kontrolirati kretanje osoba kao što su osobe koje su optužene za ratne zločine ili za bilo koja druga djela. To samo pokazuje koliko je ova država slaba i koliko nije u stanju zaštititi interese građana, niti državu samu“, kaže Nidžara Ahmetašević.
Osnovno je, kaže advokat Milan Romanić, da država ima kontrolu nad osumnjičenim koji se puštaju iz pritvora. Kada bi takva kontrola postojala, polemike oko mogućnosti oslobađannja iz pritvora ili privremene slobode ne bi bilo.
„Desilo se par slučajeva da su lica koja su bila na slobodi izmakla pravdi, pobjegla u Srbiju. Međutim, mislim da zbog toga ne moraju da trpe ostali optuženi. Svakako da država mora imati bolju kontrolu na svojim granicama, mora imati bolju saradnju sa policijom susjednih država itd. Barem je danas lako sredstvima kompjuterskim i noćnim praćenjem itd. da se pronađe bjegunac“, navodi Romanić.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za tim postoji potreba, a kontrola opravdanosti će se vršiti svaka dva mjeseca. Inače, Kornjača je jedini optuženi za ratne zločine kojem je Sud dozvolio da se ne pojavi na ročištima. Postavlja se pitanje zbog čega se osumnjičeni puštaju na slobodu ako i kada su u pritvoru ne dolaze na suđenja.
Milun Kornjača jedini je optuženi za ratne zločine kojem je Sud dozvolio da se ne pojavi na ročištu. Naime, prije nego što su mu ukinute mjere pritvora, sudsko vijeće odlučilo je da se suđenje Kornjači, koji je optužen na zločine počinjene u Čajniču, može održavati i ukoliko on odbije da bude prisutan. Sve to, iako je ljekar utvrdio da je “sposoban da prati suđenje”.
Suđenje Milunu Kornjači po mnogo čemu je specifično, kažu novinari koji svakodnevno izvještavaju iz sudnice državnog Suda.
„Kornjača je vrlo specifičan slučaj jer su ranije vještaci utvrdili da on ne može da boravi na suđenju više od sat i po, tako da je svako suđenje trajalo samo sat i po. Njegovi branjenici također kažu da imaju jako težak kontakt s njim, jedva ga ostvaruju jer on ima zdravstvenih problema koji utiču samim tim na njegovo ponašanje. Kako ne bi suđenje bilo u potpunosti otkazano, Sud BiH je odlučio da se održavaju suđenja, da svjedoci svjedoče bez njegovog prisustva“, kaže urednica Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić.
Milan Romanić, koji pred Sudom BiH zastupa odbranu Miluna Kornjače, smatra da optuženi koji se odbijaju pojaviti na suđenju štete prije svega sopstvenoj odbrani.
„Zato je zakon predvidio odredbu da je zabranjeno suđenje u odsustvu. Međutim, ako optuženi ne želi da dođe na suđenje, onda zbog ekonomičnosti suđenje se odvija u njegovom odsustvu“, navodi Milan Romanić.
Sud nema mehanizme da kazni one koji se ne žele pojaviti na suđenju, dodaje Romanić, osim prisilnog privođenja pred sudsko vijeće:
„Za razliku od nedolaska svjedoka ili vještaka, za optuženoga ne postoji novčana kazna. Jednostavno suđenje ide bez njega i to je dovoljna kazna za njega jer će sigurno proći lošije onaj optuženi koji ne odlazi na suđenje nego onaj koji se pojavljuje.“
Novinarka Nidžara Ahmetašević smatra da se činjenicom da se optuženi odbije pojaviti na suđenju ne urušava sudski proces.
„Ne vidim da je to neki jako veliki problem, bitno je samo da taj proces ide, da svjedoci dolaze, daju svoje izjave i da svjedoke niko ne ometa u onom što žele uraditi pred Sudom BiH - i da rad Suda niko ne ometa, a na ovaj način je omogućeno da se proces normalno odvija“, ocjenjuje Nidžara Ahmetašević.
Milunu Kornnjači je pored svega ukinut pritvor a određene mu mjere zabrane koje podrazumijevaju nenapuštanja mjesta boravišta, zabranu putovanja, uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava - pasoša izdatih na ime optuženog, zabranu izdavanja novih pasoša, kao i korištenje lične karte za prelazak državne granice BiH.
Te mjere također podrazumijevaju i zabranu kontaktiranja ili uplitanja na bilo koji način sa osobama koje su saučesnici u izvršenju krivičnog djela i razgovora o predmetu sa bilo kim, izuzev sa svojim braniocem.
Postavlja se pitanje kakav mehanizam kontrole ima država Bosna i Hercegovina iz koje su neki osumnjičeni za ratne zločine koji su privremeno oslobođeni uspjeli da pobjegnu.
„To je problem organa koji nije u stanju kontorilirati kretanje građana ove zemlje i koji nije u stanju pratiti i kontrolirati kretanje osoba kao što su osobe koje su optužene za ratne zločine ili za bilo koja druga djela. To samo pokazuje koliko je ova država slaba i koliko nije u stanju zaštititi interese građana, niti državu samu“, kaže Nidžara Ahmetašević.
Osnovno je, kaže advokat Milan Romanić, da država ima kontrolu nad osumnjičenim koji se puštaju iz pritvora. Kada bi takva kontrola postojala, polemike oko mogućnosti oslobađannja iz pritvora ili privremene slobode ne bi bilo.
„Desilo se par slučajeva da su lica koja su bila na slobodi izmakla pravdi, pobjegla u Srbiju. Međutim, mislim da zbog toga ne moraju da trpe ostali optuženi. Svakako da država mora imati bolju kontrolu na svojim granicama, mora imati bolju saradnju sa policijom susjednih država itd. Barem je danas lako sredstvima kompjuterskim i noćnim praćenjem itd. da se pronađe bjegunac“, navodi Romanić.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.