Autor: Charles Recknagel, priredila Sabina Čabaravdić
Od Pussy Riot u Moskvi do anti-Muhamedova filma u SAD, napetosti izmedju slobode vjeroispovijesti i slobode govora punile su stupce u 2012.godini. Pravo je pitanje koje proizilazi iz svih dogadjaja: Imam li pravo vrijedjati tvoju religiju?
Oba navedena slučaja, film kojim se karikira lik poslanika, odnosno koncert pankerica u moskovskoj crkvi, izazvali su oštre reakcije. Kontroverzni “napadi” prouzrokovali su još kontroverznije oštre odgovore.
U februaru su pet članica feminističkog punk-rock sastava” Pussy Riot” organizirale duhovit nastup u moskovskoj katedrali Krista Spasitelja. Pjesma koja se bavila Vladimirom Putinom i njegovim predizbornim inženjeringom, proglašena je blasfemijom crkve.
Kazna ih je brzo stigla, već u oktobru. Dvije su pankerice, za “huliganstvo motivirano vjerskom mržnjom” osudjenje na dvije godine rada u logorima, dok je treća članica dobila uvjetnu kaznu. Ostatak benda i dalje je u bijegu.
Mnogi aktivisti za ljudska prava i umjetnici na Zapadu nazvali su kaznu gorom od počinjenog djela. Smatrali su da je sloboda izražavanja žrtvovana kako bi se zaštitila religija. Iako huljenje samo po sebi nije u Rusiji kazneno djelo.
Barbara Trionfi, iz Medjunarodnog instituta za medije u Beču, kaže da se ovakvi slučajevi na Zapadu obično rješavaju na temelju građanskog, a ne kaznenog prava.
"U slučaju klevete, odnosno uvrede, primjenjuje se civilno pravo, i to je praksa koja je apsolutno prihvatljiva".
Trionfi kaže da kažnjavati zatvorom djela kakva su bogohuljenje ili uvrede zapravo vodi ka cenzuri i zastrašivanju. Osim toga, cenzura štiti vlasti od kritike.
Drugi kontroverzni dogadjaj bio je niskobudžetski film “Nevinost muslimana” kojeg je u Americi proizvela nekolicina privatno okupljenih ljudi, film koji proroka Muhameda oslikava kao ženskaroša.
U julu je najmanje pedeset ljudi poginulo u protestima širom svijeta. U Bengaziju su militanti 11. septembra iskoristili proteste kao pokriće za ubistvo četvoro američkih diplomata.
Mnogi Amerikanci smatraju film neprihvatljivim, baš kao i burne reakcije koje su uslijedile. Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u Generalnoj skupštini UN da sloboda izražavanja mora biti dopuštena svima, iako je neki zloupotrebljavaju.
"Najjače oružje protiv govora mržnje nije represija, nego još više govora. Tolerantnim se glasovima bori protiv zatucanosti i blasfemije, te za podizanje razumijevanja i međusobnog poštovanja"
Egipatski predsjednik Muhammad Morsi ponudio je drugačiji pogled. On je pozvao na "slobodu izražavanja koja se ne koristi za poticanje mržnje protiv bilo koga."
Geneive Abdo iz Stimson centra u Washingtonu, kaže da stavovi dvojice predsjednika ističu jaz između Zapada i muslimanskog svijeta o tome koliko zakon treba štititi religiju.
Ona kaže da je religija stvar prestiža u muslimanskim zemljama, gdje su pravni kodovi izvučeni i iz Šerijata i iz svjetovnog prava:
"Ako si musliman, zabranjeno ti je da vrijedjaš Poslanika na bilo koji način, i to je mjesto gdje nam se mišljenja razlikuju."
Abdo također kaže da zapadnjaci koji ekstremiste okrivljuju za nemire u muslimanskom svijetu podcjenjujudubinu vjerskih osjećaja tih ljudi:
"Zapad ponekad voli sam sebe uvjeravati da se jedino ekstremisti koji im pale ambasade ne slažu sa zapadnim vrijednostima. Ali to nije posve tačno. Mislim da se velika većina muslimana ne slažu s našim zapadnim vrijednostima u ovom konkretnom trenutku, ali oni imaju različite načine, uglavnom mirne, da izražavaju svoje pritužbe."
Film "Nevinost muslimana" nikada neće vidjeti mnogo ljudi. Ali, to je najnovije poglavlje u povijesti napetosti koje uključuje nerede izazvane objavljivanjem karikatura poslanika Muhameda 2005.godine ili fetvu koju je protiv pjesnika Salmana Ruždija izrekao ajatolah Homeini 1989.godine.
Naredne će godine gotovo sigurno donijeti daljnje sporove. Svijet će se i dalje mučiti s dilemom kako se sloboda govora može uskladiti sa slobodom religije. Za sada univerzalnog odgovora nema.
Od Pussy Riot u Moskvi do anti-Muhamedova filma u SAD, napetosti izmedju slobode vjeroispovijesti i slobode govora punile su stupce u 2012.godini. Pravo je pitanje koje proizilazi iz svih dogadjaja: Imam li pravo vrijedjati tvoju religiju?
Oba navedena slučaja, film kojim se karikira lik poslanika, odnosno koncert pankerica u moskovskoj crkvi, izazvali su oštre reakcije. Kontroverzni “napadi” prouzrokovali su još kontroverznije oštre odgovore.
U februaru su pet članica feminističkog punk-rock sastava” Pussy Riot” organizirale duhovit nastup u moskovskoj katedrali Krista Spasitelja. Pjesma koja se bavila Vladimirom Putinom i njegovim predizbornim inženjeringom, proglašena je blasfemijom crkve.
Kazna ih je brzo stigla, već u oktobru. Dvije su pankerice, za “huliganstvo motivirano vjerskom mržnjom” osudjenje na dvije godine rada u logorima, dok je treća članica dobila uvjetnu kaznu. Ostatak benda i dalje je u bijegu.
Mnogi aktivisti za ljudska prava i umjetnici na Zapadu nazvali su kaznu gorom od počinjenog djela. Smatrali su da je sloboda izražavanja žrtvovana kako bi se zaštitila religija. Iako huljenje samo po sebi nije u Rusiji kazneno djelo.
Barbara Trionfi, iz Medjunarodnog instituta za medije u Beču, kaže da se ovakvi slučajevi na Zapadu obično rješavaju na temelju građanskog, a ne kaznenog prava.
"U slučaju klevete, odnosno uvrede, primjenjuje se civilno pravo, i to je praksa koja je apsolutno prihvatljiva".
Trionfi kaže da kažnjavati zatvorom djela kakva su bogohuljenje ili uvrede zapravo vodi ka cenzuri i zastrašivanju. Osim toga, cenzura štiti vlasti od kritike.
Drugi kontroverzni dogadjaj bio je niskobudžetski film “Nevinost muslimana” kojeg je u Americi proizvela nekolicina privatno okupljenih ljudi, film koji proroka Muhameda oslikava kao ženskaroša.
U julu je najmanje pedeset ljudi poginulo u protestima širom svijeta. U Bengaziju su militanti 11. septembra iskoristili proteste kao pokriće za ubistvo četvoro američkih diplomata.
Mnogi Amerikanci smatraju film neprihvatljivim, baš kao i burne reakcije koje su uslijedile. Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u Generalnoj skupštini UN da sloboda izražavanja mora biti dopuštena svima, iako je neki zloupotrebljavaju.
"Najjače oružje protiv govora mržnje nije represija, nego još više govora. Tolerantnim se glasovima bori protiv zatucanosti i blasfemije, te za podizanje razumijevanja i međusobnog poštovanja"
Egipatski predsjednik Muhammad Morsi ponudio je drugačiji pogled. On je pozvao na "slobodu izražavanja koja se ne koristi za poticanje mržnje protiv bilo koga."
Geneive Abdo iz Stimson centra u Washingtonu, kaže da stavovi dvojice predsjednika ističu jaz između Zapada i muslimanskog svijeta o tome koliko zakon treba štititi religiju.
Ona kaže da je religija stvar prestiža u muslimanskim zemljama, gdje su pravni kodovi izvučeni i iz Šerijata i iz svjetovnog prava:
"Ako si musliman, zabranjeno ti je da vrijedjaš Poslanika na bilo koji način, i to je mjesto gdje nam se mišljenja razlikuju."
Abdo također kaže da zapadnjaci koji ekstremiste okrivljuju za nemire u muslimanskom svijetu podcjenjujudubinu vjerskih osjećaja tih ljudi:
"Zapad ponekad voli sam sebe uvjeravati da se jedino ekstremisti koji im pale ambasade ne slažu sa zapadnim vrijednostima. Ali to nije posve tačno. Mislim da se velika većina muslimana ne slažu s našim zapadnim vrijednostima u ovom konkretnom trenutku, ali oni imaju različite načine, uglavnom mirne, da izražavaju svoje pritužbe."
Film "Nevinost muslimana" nikada neće vidjeti mnogo ljudi. Ali, to je najnovije poglavlje u povijesti napetosti koje uključuje nerede izazvane objavljivanjem karikatura poslanika Muhameda 2005.godine ili fetvu koju je protiv pjesnika Salmana Ruždija izrekao ajatolah Homeini 1989.godine.
Naredne će godine gotovo sigurno donijeti daljnje sporove. Svijet će se i dalje mučiti s dilemom kako se sloboda govora može uskladiti sa slobodom religije. Za sada univerzalnog odgovora nema.