Dan pred razmatranje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, Skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska usvojila je u srijedu 22. maja protestnu notu kojom se traži povlačenje rezolucije.
U protestnoj noti, koja će biti upućena članicama UN-a, tvrdi se da nisu ispoštovani akti Bosne i Hercegovine, te su prekršeni i međunarodno pravni akti u predlaganju rezolucije.
Vlasti RS ne priznaju međunarodnim sudovima utvrđen genocid u Srebrenici u kojem su tokom jula 1995. godine snage bosanskih Srba ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka nakon što su ušle u tada zaštićenu zonu UN-a.
O rezoluciji, kojom se traži da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 23, maja se očekuje glasanje u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Rezolucijom o Srebrenici, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, ukazuje se na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova.
- Tekst rezolucije možete pročitati ovdje
U dokumentu, kojeg je u srijedu usvojila Skupština RS, ističe se kako se "formalni protest" prvenstveno odnosi na Hrvatsku, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju i SAD, kao i druge zemlje koje su učestvovale u sponzorisanju ili kosponzorisanju rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.
Dodaje se kako "neuspjeh u rješavanju ove protestne note može dovesti Republiku Srpsku u situaciju da traži rješenje putem međunarodnopravnih mehanizama za mirno rješavanje sporova, uključujući arbitražu, međunarodne parnice, suspenziju ili poništenje Sporazuma, samoopredjeljenje".
Predlagač rasprave i "formalnog protesta", predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić, ponovio je stavove vlasti tog bh. entiteta da su prekršeni akti Bosne i Hercegovine, te međunarodni pravni akti u predlaganju rezolucije u Srebrenici, te da nema konsezusa u BiH oko tog dokumenta.
"Mi ne možemo da pretpostavimo da su sve članice Generalne skupštine, njihove misije i ambasadori u temi, oni se neće time baviti. Možemo da im objasnimo da se krše akti međunarodnog prava glasanjem o rezoluciji", rekao je Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, koja je dio vladajuće koalicije na čelu sa proruskim predsjednikom RS Miloradom Dodikom.
Time se, dodao je on, glasanje o rezolucije o Srebrenici može biti odgođeno, ali se može "problematizovati i nakon usvajanja".
"Kasnije se može tražiti i mišljenje Međunarodnog suda pravde i otvoriti novi procesi", rekao je Stevandić.
Ramiz Salkić, samostalni poslanik u Skupštini RS, rekao je tokom rasprave kako Narodna skupština RS nema nadležnosti, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju međunarodna i vanjska politika.
Poručio je i kako je "pogrešna strana" negiranje genocida, a "prava strana je gdje se govori istina".
"Ovdje je put suočavanje sa prošlošću, prihvatanja činjenica i prihvatanje odgovornosti u ovom trenutku, da vlasti u ovom entitetu, urade pravu stvar za građane, prije svega za građane srpske nacionalnosti, a to je da se ljudima saopšti istina koju oni svakako znaju, ali nisu u situaciju da o njoj javno govore ne želeći se suprotstavljati vlasti", rekao je Salkić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Na dan rasprave o rezoluciji u UN najavljeno je održavanje sjednice Vlade i rukovodstva RS u Srebrenici, kao i usvajanje, kako je najavljeno, ranije pripremljenih zaključaka.
Građani su pozvani da na taj dan istaknu i zastave RS.
Memorijalni centar u Potočarima ne može osigurati uvjete za posjetu članova Vlade Republike Srpske (RS), imajući u vidu njene stavove i politiku kad je riječ o genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine, objavio je na mreži X 22. maja Emir Suljagić, direktor Centra.
Suljagićev odgovor uslijedio je dan nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik izjavio da još nema odgovora na zahtjev koji je uputio Memorijalnom centru da delegacija entitetske Vlade 23. maja položi vijenac u Potočarima.
Iz Memorijalnog centra Potočari za Radio Slobodna Evropa(RSE) istakli su 21. maja kako predsjednik RS Milorad Dodik, kao i svi koji negiraju genocid, nije dobrodošao u Potočare.
Dodik je prethodno izjavio kako "još nema odgovora" na zahtjev da delegacija Vlade RS položi cvijeće u Potočarima.
Dodik je rekao da će taj dan zvaničnici RS položiti cvijeće i vijence na srpsko groblje u Bratuncu, koje je udaljeno nekoliko kilometara od Potočara.
Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkom regionu, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, ali to ne priznaju predstavnici vlasti u RS i Srbiji.
Na dnevnom redu i zakon o 'stranim agentima'
Na dnevnom redu Skupštine RS je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o "stranim agentima".
Zakonom se predviđa posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Njime su kao "agenti stranog uticaja" definisane neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnijenje, te one koje "narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske".
Pred početak sjednice u srijedu je održan i performans pod nazivom "Smrt demokratiji". Predstavnici Udruženja "Restart Srpska" su simboličnim izlaganjem posmrtnog kovčega i obučeni u crninu nastojali da ukažu na pogubnost usvajanja zakona o "stranim agentima".
Prethodno je i 46 nevladinih organizacija uputilo pismo poslanicima zahtijevajući da ne glasaju za zakon zbog kojeg će na udaru biti svi "od onih koji se bore za ljudska prava i protiv korupcije, do sportskih organizacija, udruženja za prava žena, sindikalnih organizacija, udruženja za zaštitu prava potrošača, humanitarnih udruženja..".
Iz Misije OSCE-a su, takođe, u pismu od 20. maja upozorili kako je zakon o "stranim agentima" u suprotnostima sa ustavima RS, BiH i sa međunarodnim obavezama zemlje o poštovanju ljudskih prava.
Zakon je 2022. godine najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra prošle godine nacrt ovog zakona, koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Istraživanje Radija Slobodna Evropa je pokazalo da je zakon bliži ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.
Iz Ambasade SAD ocijenili su ranije za RSE kako je zakon u RS "represivan i nedemokratski", koji bi, ako se provede, drastično narušio prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj.
